DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 176 — Obćinar, tjednik za upravu i javnu sigurnost, uredjuje ga Dr. Milorad vitez Cuculić, Kao što vet^ sšm naslov ovog Usta označuje, zastapa isti sveob(5e interese, odnoseće se na javnu npravu i sigurnost; donosi dakle sve naredbe i naputke^ izdane u rečenom smjera. Ved s tog razloga je „Obćiaar´ ´ dobar priručnik svakom, koji se bavi s javnom npravom, ter se najtoplije preporučuje imenito pako svim gradskim i ob<5inskim poglavarstvom^ političkim oblastlm, a takodjer i imovnim obdinam. Ciena mn je na cielu godinu 6 for., prema tomu razmjerno na Četvrt i pol godine 1 for, 50 nove. odnosno 3 for. Izlazi svakoga četvrtka. Lovstvo« Lov Kjegove carske Visosti kraljevića Budolfa na otoku Krku, Njegova carska Visost kraljević Kudolf sa svojim Šurjakom, princom Filipom od Coburga, posjetila je, u najstrožem j^incognitu", u mjesecu siečnju t. g. otok Krk u Isv´u Dolazak Njegove Visosti imao je svrhu lova na letučad oko omišaljskog jezera i okolišnih šuma. Uspjeh lova bio je sliedeči: U Dubašnici ustrieljeno je 2, siečnja 8 šljuka i jedna velika jarebica.; pri tom dakako pucale su samo Njihove Visosti. Sliedeči dan lovilo se je blizu Njivica boljim uspjehom: ustrieljeno je 13 šljuka i 3 zeca. A 4. sieČnja lovilo se je blizu Omišlja, gdje su 4 velike jarebice, jedna sova ušara i jedan golub ustrieljeni. Drži sGj đa je cjelokupnim uspjehom Njegova Visost bila pođpuno zadovoljna, te se je nađatij da če u budude Češće pohadjati ove krajeve. Uspjeh lova god. 1886. varaždinskog lovnog družtva. U dotičnom lovištu ubijeno je u svemu 1800 zečeva, 1500 jarebica, 35 gnjetelja i 1 tvorac. Lov u lovištili vlastelinstva Klenovnik (županija varaždinska) g. 1^81. do uključivo 1886. U svemu ubijeno je tečajem tih šest godina koristne divljači: 1 jelen, 81 srnjak, 1288 zečeva, 7 divlj. kunića, 463 gnjetalja, 91 Iještarka, 1055 jarebica, 224 prepelica, 11 pataka, 221 šljuka, ine divljači 56 kom; ukupno 8498 kom, ; g rabe ž Ij i V aca : 40 lisica, 5 jazavaca, 1 vidra, 8 divljih mačaka, 8 kuna, 4 tvorca, 105 lasica, 140 jastreba, 2 sovuljke, 172 sove, 154 kobca, 407 svraka i 395 vrana, ukupno 1441 kom. Osobne vlestL Imenovanje. Kot. šumar u Samoboru gosp. Ivan Partaš imenovan je asistentom za šumarsku struku na kralj, gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcih. Umirovljenje. Nađlugar Filipović i lugar Maroševič, obadva petrovaradinske imovne obćine, umirovljeni su. Sitnice. Natječaj za popunjenje mjesta akcesiste odnosno Šumarskog vježbenika kod II. banske imovne obćine n Petrinji oglasio je gospodarstveni- ured pomenute imovne obćine. S prvim mjestom skopčana je godišnja plaća od 600 for. i stanarina od 100 for,, s drugim pako mjestom godišnja nagrada od 400 for. Po pi´opisu obložene molbenice valja putem predpostavljene oblasti ili ^^^f/Jjjjie eventualno putem nadležne političke oblasti do 30. ožujka 1887, na gospod" ured prednavedene imovne obćine upraviti. x , ^Sfiži izpit za pomoćno lugarske osoblje. Kraljevska žu^u Vukovaru oglasila je dne 2. veljače t. g, broj 2.608 u smislu Bar^ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 1,77 za narodno gospodarstvo i rudarstvo od 16. sie(5nja 1850. (d. z, 1. god. 1850, svezak r. strana 643,), da <5e se kod remene županijske oblasti dne 25. travnja t. g. obdržavali nižji, državni izpit za čuvare šuma i za šumarsko-tehntčko i pomodno osoblje. Vlastoručno pisane i po propisu blljegovane molbenice, obložene s krstmm listom, svjedodžbom t^udorednosti i oznaČenjem u koliko je dotični molitelj svojoj vojničkoj dužnosti udovoljio, treba putem predpostavljene oblasti do 31, ožujka t. g. na pomenufcu župan, oblast pođnieti. Svaki kandidat ima prije izpita u ruke predsjednika izpitnog povjerenstva u ime izpitne takse 5 for. položiti. Iznajmljenje šumskili sječiua na prelazno poljsko gospodarenje. Gospodarstveni ured gjurgjevačke imovne obćine oglasio je javnu ustmenu dražbu dne 1., 2., 4., 5. i 6. travnja 1887. ob iznajmljenju sječina Lug, Sušinski berek, Babinopolje, Ždalarska sječina i Pepelara, nadalje Šumskib čistina Belovina i kod Sipkovog koraka u ukupnoj površini od 196 rali 1333 Q** na prelazno poljsko gospodarenje. Dražba obaviti će se na licu mjesta. Dražbeni uvjeti mogu se uviditi kod pomenutog gospodarstvenog ureda i kod kot. šumarija u Novigradu i Grjurgjevcu. Poziv na obću izložbu u Nšmet-Palanku. Eksekutivni odbor za pomenutu izložbu priposlao nam je svoj poziv zamolbom, da ga u naš Ust uvrstimo. To činimo drage volje. Svrha te izložbe je u prvom redu predstaviti napriedak na polju domačeg gospodarstva, industrije i obrta ondješnje okolice, a u drugom redu i ciele zemlje, s toga ne imaju inozemci prava na kakovo odlikovanje za svoje proizvode. Tlo one okolice osobito je prikladno za produkciju lana i dubana; s toga će isti predmeti naročito zastupani biti u izvrstnoj kvaliteti u gospodarstvenoj skupini izložbe. A pošto susjedna sriemska županija obiluje na osobite vrsti vina, Šumskih proizvodih, imenito na drvu za svakovrstnu građju i tvorivo te na izvrstnom voću, to se za stalno nadati, da će i ta županija na izložbi dovoljno zastupana biti. Međju ostalimi produkti valja osobitu pozornost obratiti na svilogojstvo, govedarstvo, stočarstvo i na industriju domaćih fabrika, koje grane narodnog gospodarstva u ondješnjoj okolici osobito napreduju. Osim toga valja nastojati, da se izlože proizvodi domaćih raznih obrtnika, ženske radnje i t. d., ter da se tim pobudi svaki na još veći rad i uztrajnost svoje obrtne grane. Nemet-Palank a s 0—i Uj-Palankom leži na Dunavu (B4cs-Bodrožka županija), ima poŠtarski i brzojavni ured ter podunavsku parobrodarsku agenciju, živahan promet u obće s više svratištah, uređjenih svakom mogućom udobnošću i t. d. Mjesto za izložbu opredieljeno je u sgradi kazina, u perivoju i u nuzsgradah, podignutih u tu svrhu. Prostor za izložbene objekte računa se po jednom četv. metru od 4 for. do 1 for. 50 nč- niže. Izložba otvorit će se 5. lipnja t. g. a traje do 17. srpnja t. g. Prijave za izložbu imaju dotičnici najdulje do 10. svibnja t. g. obaviti a prijavljene predmete treba počam od 10. do najdulje 20. svibnja t. g. odpremati na „eksekutivni odbor obće izložbe u Neme t-Pa I4nku", Nadalje ako dptični izložitelj želi, to će mu se njegovi predmeti uz odštetu od 10 nč. po komadu do najviše 1 met. cent tež´me od parobrodarske agencije ili poštarskog ureda dostaviti do izložbenih prostorija. Na zahtjev dostaviti će se odmah svakomu dotična pravila i prijavni arki, a pođjedno daje se i svaka zatražena obavjest u gornjem smjeru, samo se valja obratiti -´"´^. predpomenuti odbor, više i \i^ šta iz posestrime Dalmacije. C. kr. dalmat. namjestničtvo objelodanilo krvnosti za pbznanu namjestničtva od 24. slečnja 1859., pokr. list, drugi dio, br. 6. u obće Dobiva´i^^^^^ l´>va s razloga, što „p oj a m zabran a lova" kao što ga najuć staklenku, ´´^^a.na od 21. ožujka 1832. br. 4192.— 1112. neodgovara dovoljno |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 178 -- svrsij da se ograniSi uništenje koristne divljaci i da se obrani njezino razplodjivaaje. Ta obznana glasi: 1. Eok zabran e lova ustanovljuje se od 1. veljače do konca srpnja izuzam grabežljive zvieradi, koja se može ubijati n svako doba godine, do5im se vodena i barovna divljao može loviti takodjer u mjesecu veljaSi i ožujku do 15. travnja. 2. Za vrieme zabrane nesmije se loviti spravami i prodavati ptice i divljač, osim ptica za nauk u ograničenom broju. 3. Tko proti tomu nzradi, bit će kažnjen globom od 1 — 2 for, ili prema tomu zatvorom. Ako proti tomu treći put prestupi, kaznit 6e se globom i zaplienit će se lovno oružje i sprave. 4. Ptice i divljač uhvaćene ili mrtve i na prodaju izložene za trajanja zabrane zaplienit će se, a utržak dobije prijavitelj. Utržak od prodana oružja i sprava dati će se sirom a kom. Isto namjestničtvo odredilo je, da se ove zime započme pošumljivanje SlbeniČke okolice. Ove radnje razdieliti će se na 10 godina u Zatonu, Dnjepolju, Vrbpolju i Slivnu, a posaditi će se 440.000 borja, 440.000 jasenja i 1.400 murva. Iz razsadnika dubrovačkog u loncima odgojenih 3.000 borića upotrebit će se takodjer u tu svrhu, a iz razsadnika kljačkoga podieliti će se mukte (badava) mnogo stručaka crna, biela boia i jasenića. Ukupni trošak pošumljenja iznašati će 3.920 for. Pošumljenje rukovoditi će državna šum. uprava. Ministarstvo za poljodieljstvo odredilo je na Šumske svrhe u Dalmaciji za tekuću godinu 17,250 for, a odtud za rasadnike i za odgoj biljka 2.800 for. 5 za umjetno pošumljivanje 2.450 for., a za sura. osoblje kod obćina 12.000 for. Nadalje dalmat. namjestničtvo namjenilo je za uredjenje potoka u Eačišću 400 for., a pomorska vlada pridoniela je u tu svrhu 160 for. i ondašnja obćina 80 for. Napokon zaključio je zemalj. dalra. odbor u svojoj sjednici od 12, siečnja t. g., da se za uredjenje potoka u RaĆišću podieli pripomoć od 160 for., a lugarskoj zadruzi u Vrlici 20 for. i da se nagradi lugar Mato Borić u Makarskoj sa 10 for. Ovo priobćujemo vriednim čitateljem našega lista po službenom ,^0 b j a v it el j u Dalmatinskom " s namjerom, da saznadu^ Sto se sve radi u našoj posestrimi Dalmaciji za napredak i promicanje šumarenja, a odtud će viditi, da se i vlada i obćine živo natječu, nebi li se posesti´ima Dalmacija s vremenom opet zaodjela 3 kićenimi sumarni onako, kakova je njekoč bila prije mletačkog samovladja, a tomu požrtvovnomu natjecanju mora se zaista svaki stručar s onkraj vrletna Velebita od srca radovati. Prisilno pošumljenje golieti u Galiciji. U prošlom (god. 1885.) zasjedanju galiČkog sabora stavio je zastupnik Plavicki predlog za prisilno p o šum Ij enj e golieti , a da se ovaj predlog podapre, predložilo je istomu saboru na takovo pošumljenje odnoseću se spomenicu i galičko šumarsko družtvo. Predlog i spomenica bje upućena saborskom gospodarstvenom odboru sbog pretresivanja tog predmeta. U sjednici od 22. siečnja 0. g. izviestio je izvjestitelj tog odbora grof Zamoyski o posljedku dogovaranja, a sabor stvorio je sliedeći zaključak: 1, Sabor poziva c. kr. vladu, da ona po prošlogodišnjem zaključku ustavnim putem predloži nacrt novog šumskog zakona i ponovno zahtieva, da se za Galiciju ustroji zemaljsko povjerenstvo u smislu zakona od 30. lipnja 1884, sbog probitačne odvodnje bujica. 2. C. kr. vlada poziva se, da ne samo u kotaru Neumarkt, nego i u svih onih predjelih, u kojih pustošenje Šume mah preotimlje, strogimi mjerarai postojećih zakona zabrani daloje okrčenje šuma imenito onih, koje leze na obroncih (plećih) briegova, i da se ovakovi obronci zagaje u koliko se to može po obstojećih ustanovab zakona 0 uspješnoj odvodnji bujica postići i napokon |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 179 — 3. Ista se vlada poziva, da ona sbog provedbe onih u točki 2. navedenih poslova u opasnih kotarih i nečekajać, dok se oživotvore odnosni novi zakoni, postavi posebne medjutimne šumske povjerenike. Za podupiranje pošumljenja krši i površina mura ili sviža, Fiugsand, u Galiciji. U sjednici od 20. sieČnja o, g. zaključio je galički sabox" dati za rečeno Šumljenje sHedeče pripomoći: , 1. u kotaru Nisko za god. 1887. naknadn o 550 for., a za sliedećih 6 god. po 700 for.; 2. u kotaru Tarnobrzeg za god. 1887. i za 3 sliedeće godine po 650 for.; 3 u kotaru Jaroslav-Cieszanovskom za godinu 1887. i 1888 naknadn o po ,300 for., a za slieđeče dvie godine po 450 for. i napokon 4, u kotaru Javorov-Mošciskom za godinu 1888., 1889. i 1890. naknadn o po 170 for. Gore rečene pripomoći izplaćivati će se samo pod taj uvjet, ako vlastnici pošumit se imajućih zemljišta za provedbu naumljenih priboljšica (melioracijgl) potrebite težake, dalje za nasad biljevišta, (razsadnika) potrebita zemljišta i napokon za ogradjivanje ovih biljevišta potrebito drvo bezplatno namaknUj dočim će državni erar za priglcdbu i vodjenje izvesti se imajućih.radnja za svako od gore rečenih kotara po jednog Šum. priglednika na svoj trošak uzdržavati. Osim toga opunovlastio je sabor zemaljski odbor, da se obćina U14nov ođrieŠi dužnosti od bezplatnog podavanja težaka za pošamljenje neplodnih zemljišta, a u tu svrhu glasovao je za trošak odnosnih ogojnih radnja svotu od 400 for. Zaista liep primjer shvaćanja važnosti takova pošumljenja! Bukva, smreka i limba ili pažulek prema vazduhu i toplim. Po Dr. A. Kerneru, profesoru u Inšbruku, izbjegava bukv a svaku stojbinu, koja je izvržena množini rose i magle, te gdje razmjerno veća vlažnoća na biljevnu plodiifu (raztežnu krovinu) djeluje i upliva. Ona neljubi stanoviti suvišak vlažna vazduha, a za to naj bujnije poraste u suhu vazduhu na umjerenom provugnutom (provlaženom^, ali ne barovitom (blatnom) tlu. Smrek a il i capi n treba za svoj razvoj barem ukupne topline od 1160 stupnjeva toplote i nemrazovito vrieme najmanje od puna 3 mjeseca. Listanje započima onog dana, kad sbroj od 298 stupnjeva toplote dostiže, a na taj dan mora sunce na nebu barem 14 sati postajkivati (popostajati). Smreka ljubi vlažan vazduh i pojednako, neprekidno provugljivo tlo. - Limba ili pažulek (Pinus cembra) zahtjeva barem sbroj od 648 stupnjeva toplote i nemrazovito vrieme od 67 dana. Listanje zapoČima popriečno onoga dana, kad sbroj od 418 stupnjeva toplote dostiže. Na taj dan mora sunce 16 sati na neba popostajati, da limba uzmogne kriepko porasti i sjemenom uroditi. Ona ljubi razmjerno vlažno zračište i pojednako vavjek pi-ovugljivo, duboko ilovato tlo. V. R. Otrovno drvo. U Kaliforniji raste otrovno drvo Poison Oak, kojega je lišće odozdol crveno. Dotakne li se tko toga lišda, to mu koža na dotičnom mjestu oteče. Ljudi, koji se mnogo znoje, osobito su podvrženi djelovanju toga otrova. Dapače kod mnogih, koji samo kraj takvoga drveta idu^ opažaju se već znaci otrovanja. Na njekoje osobe neima u obće upliva. Otrov taj nije opasan, ali vrlo neugodan. Paudad u šumah. Dr. C. Keller u Ziirihu tvrdi, da pauci vrlo uspješno posluju u šumah za občuvanje istih, jer Čuvaju drveće (stablovje) od listnih ušenaca i raznih kukaca, .da ga neraztoče. Keller je ovo dpkazao tim, što je Šumske pauke pohvataOj ter jim drob izvadio i pronašaOj da se hrane ponajviše od takove gamadi. Zato on smatra pauka za koristniju živo<:injicu, nego sve ptice, hraneće se s kukci. Čuvajmo dakle pauka u Šumi kao_ ženicu oka svoga. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 40 <-- 40 --> PDF |
-180 -´ Preko 2000 godina staro drvo podleglo je napokon starosti u Kokenbergu u Livoniji pred nekoliko vremena. Bila je to davno već obumrla borovica, koja uz hrast može dosegnuti najvišu starost. Po broju kolafa godišnjaka brojilo je to drvo preko 2000 godina. Stablo nad korjenom nisu mogla obuhvatiti dva čovjeka. Kao ve lika osobitost smjestiti (5e se to drvo ^ 3]12eja_u^_Bi^^ Borovica ova osim svoje visoke starosti imade i tu osobitost, da se u njezinom pepelu uzdrži vatra vrlo dugo. Tako pripovieda G-oethe o nekom putniku, koji je početkom ovoga vieka proputovao arabsku pustinju sve do Meke, te vidio, da putnici nose sobom koma.de boroviČnoga drva, metnu ih u vatru, što su ju u pustari zapalili, te pokriju pepeo pjeskom. Vraćajući se iz svetoga grada, odstrane´ pješak s dotičnih garišta^ a u njih nalaze joŠ ognja, pa prošlo i više mjeseci. Groethe upoaoruje i na jedno mjesto u Davidovih psalmah, koje veli o lažljivu jeziku čovjeka, koji traje tako dugo „kao oganj^u borovici". (Psalam 120 red. 4.) Kako je poznato neće crv da toči drvo borovičino. Perzijski šah. na lovu. Perzijskomu Šahu je već dva puta u nekoliko zadnjih dana bio život u pogibelji od divljih zvieri. Jedan francezki list javlja, da je Šah prigodom lova nedaleko Tošan-Tepe bio napadnut od dva medjeda, koji bi ga bili ja mačno usmrtili, da nije pritekao u pomoć joŠ u pravi čas njegov sluga. Nekoliko dana prije toga prietila mu je ista pogibelj prigodom lova na tigre, kod kojega je sudje lovao i austrijski poslanik barun Kosjek, Tigar, koji je htio navaliti na Šaha, bio je kakovih pet stotina koraČaja pred ovim usmrćen. Ostereichisclier Heielisforstverein u Beču, jedno od najstarijih šumarskih družtva (postoji od god. 1850.) broji po najnovijem izvješću u svemu 428 Članov a i to 5 zaČastnih i 423 plaćajuća Člana. Moravsko-šlezko šumarsko učilište u Ealenbergu, Koncem Školske godine 1885|6. izučiše se na ovom zavodu 20 slušatelja. 9. slušateljem bijahu u prošloj godini stipendije podieljene u iznosu od 1383 for. U drugi tečaj školske godine 1886/7. pređjoŠe 21 slušatelj a u prvi tečaj primljena su izmedju 27 molitelja 22 učenika u 76. odborskoj sjednici Šumarsko-školskog družtva, držanoj dne 5. svibnja pr. god. u Brnu, tako se nalaze u školskoj godini 188G/7. u svemu 43 slušatelja na tom učilištu. Učenici prvog tečaja poduzeše od 24. do 31 srpnja. pr. god. Šumarsko-pouČno putovanje u moravsko-slezka brda Sudeta, oni pako drugog tečaja takovo putovanje u austrijsko-bavarske planine, kojom prigodom bijahu pregledane sumai´ske zbirke sveučilišta u Monakovu, Trgovina s gotovimi kućami iz drva u Americi. U državi Maine (sjever. Amerika) trguje se sada već u velike s gotovimi kućami iz drva. Pred kratko vrieme dobi jedna velika tvrdka naručbu za petdeset takovih kuća za Cape May, koja naručba se u sto kraćem vremenu u istinu i realizovala. Bijahu to podpune kuće za stanovanje, u kojih je više stotina ljudi smješteno. Naruči li se kakav hotel za 50.000 dolara ili kakova udobna vila za Ijetnik, to se i takove gradnje kuća iz drva brzo sgotavljaju i odpremaju, kao Što to biva s drugimi seoskimi kućami, koje tamo nazivlju ,,boarding". Za odpj-emanje gotovih drvenih kuća etoje vazda cieli tovarili vlakovi na razpolaganje te se svaki dan natovare i odšiljaju na odpredieljeno mjesto po dotičnoj tvornici drvenih kuća. Amerika prednjači doista Europi u svakom pogledu ! — Sume u Njemačkoj. Po podatcih statističkog ureda iznašaju cielokupne šume njemačkog carstva koncem godine 1883. — 13,900611 hektara ili 25*78 postotaka ciele površine zemljišta. Od ovih šuma zastire 9,100-557 ha. ili OS´d*´/^ crnogorica, a 4,000 054 ha. ili 3´4´5^/Q listnjače. Crnogoricom obrašteno sumište iznaša 5,92 1-518 ha. borika; 46"054, ha. arižika; 3,132-985 ha. omorika i jelika. Listnače, pako zastiru: 432*999 ha. hrastika, opredieljenih za gulenje kore; 44-351 ha. vrbika; 434´655 ha. ine Šume iz izdanaka bez nadstojnog drveća, 895*044 ha. šume ine iz izdanaka sa nadstojnim drvećem, 486*913 ha. hrastika^ 463*000 ha, brezika, jošika, jasenika i 2,043´132 ha. bukvika i inih listnjača. Od cielokupne šumske po |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 41 <-- 41 --> PDF |
: — 181 — vršine jesu; 4,5()5´7G8 ha, = ^^´4**/,, krunske i državne šume; 40´980 ha. == 0-3% sunie, kojih je država samo dielomice vlastnikom; 2409-939 ha. == 15-2"/,, obćinske žurne; 185-987 ha. == l´S^/^j sume raznih naklada; 344"757 ha. = 2-b^\\^-sume udnigarstva; ter 0/713*171 ha. = 48´37o pi´ivatnih suma. Svojstvo trkaija (pritka). Trklja i!i pritka ima hiti ponajprije dovoljno dugačka. Budu(j tankovito stablo ima obično 1 metar visoko deblo, nadalje budui ae jama za sadjenicu najmanje 1 mt. iskopati mora i trklja svojim ožtrim ratom (brkom) u dno od jame zabiti mora, da čvrsto stoji i napokon, budm^ da trklja samo do krošnje dosizati mora, a ne više: to se ima trklja u du-^ini od 2*20 mt. odsje<^i. Takova trkija neka bude i dosta jaka. da dobro drži. Najbolja je trklja ona, koja je na dolnjem debljem kraju, koji će se u tlo zabiti. 8 do 10 centmt. debela. Trklja mora biti bea <5vorova*:´ jer bi se stablo na čvorovih Češalo i o^lieđilo, a probitačno je. da sf oguli, a to s toga, što takova oguljena trklja dulje traje i što se pod korom Iciru razni drvotoči (kukci). Poznato je, da trklje trunu neposredno iznad zemlje i baš se ondje za godinu ili dvie skrše (prelome), te jih moraš s drugimi trkljami izmjeniti Njeki davaju trklje ´praviti dulje, nego što je samo stablo, a to s toga,´da jih, kad se skrše. izvaditi i skratiti te opet rx tlo, zabiti mogu. Ali to nije dobro, jer se grančice i hvojke žuljaju na previsokih trkljah, ozliede se, a ozliedine ne mogu se s lahke ruke zacieliti, I pupoljci, koji uz trklju leže, nemogu tjerati mlazi, tim se ni krošnja nemože pravilno i liepo razviti, nego poraste više jednostrano. Pošumljenje greda ili sipina u Franeuzkoj. Ve<5 od više godina počeli su u .Franeuzkoj pošumljivati takozvane ^grede ili sipine" (Dunenbewaldung), ter su u tom sretno uspjeli. U prošlom stolječu protezale su se takove sipine na gaskonjskoj obali na površini od kakovih 10.0000 hektara i u visini od.80 do 90 mt. mura (pržine). Ovakovi pješčani briežuljci, uzvitlani vietrom, bili su veoma opasni za cielu obalu, jer su često zasuli čitave poljane i sela, a prietiše i samom gradu Bordeauxu. F6 Bremontieru obretenom sustavu stadoše ove grede ili sipine utvrdjivati i ondje gojiti goleme šume jelove i smrekove, koje sada medju bracom vriede 30 milijuna. Tim se je blagostanje susjednih krajeva znatno podiglo. U pokrajini Liand^´^ opaža se ova blagodat u vedoj mjeri. Do_god;_J^850. protezaše se uzduž mora 8OLj30O__}uiJi|:ara takova bai´ovita, jalova tla od mura, Odtad je sve ovo tlo zaplodjeno sa krasnimi četinjacamij koje še cietie na 250 milijuna franaka. Pred više godina zače u ovih šumah sječa, a godimice davaju za 20 do 22 milij. fran. smole i drva. Ova drva izvažaju se u najskrajnije predjele Francuzke, odkud se još i dalje razvažaju. Pojmljivo je sad, da su tim do sad toli ozloglašeni „Landes" postali ubavi i zdravi predjeli. Drveni sag, Holztapete. Uzalud se je do sad kušala posaža od drva, budue se je takova drvena posaža´ izvitoperila i od stiene odlupila. ma da si ju još pomnjivije na zidove priliepio. Sad se glasa, da je njekoj bostonskoj tvrdki pošlo za rukom ovu manjičavost zapriečiti. Ona tvrdka sad izradjuje njekom osobitom nožnom sjeklicom ^/g^j do 7ojjQ palaca tanke oplatice (Fourni_ere) i ove se oplatice priliepljuju sa škrobom na manila artiju. Stiene, na koje će se ovakav sag prevuči, moraju biti gladke, te jih valja ilom izmazati i sa musolinom prevući. Drven sag pako treba dobro sa svake strane vodom nakvasiti, u koju-se metne jedna petina glicerina. Drven sag pri- Ijepljuje se na onako priređjene zidove običnim čistim škrobom. O životnoj snagi divljega´ mačka. 26. veljače o. g. oko 4 sata popodne imala su doći kola u sječinu po mene. Pri tom neprodju još sasma njeku šumsku livadu, kad netom kočijaš spazi, da se nješto nedaleko od" kola´preko iste tromim skaktanjem giblje, najednoč stane i sakrije. Kočijaš skočiv brzo s kola zgrabi baltu i uputi se na mjesto, gdje se stvar sakri, kad al nedošav još ni blizu, skoči (ogromni mačak i^.prcd njega i poleti u doduše n nespretnom biegu u bližnju hrastovu šumu. popev se - 14 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 42 <-- 42 --> PDF |
. — J82 na jedan hrast KoČiJHš poleti aa njim i stiže upravo k hrastu kad se m-ačak istom 2 mct. popeo bio, smši ga sretnim udarcem na zemlju i ubije s njekoliko snažnih udaracab. Kad mi ga radostno donese, nisam u prvi mah znao, jeli bi se njegovoj vještini, lovačkoj sreći iU pljenu začudio, bijaše to krasan mačak skoro metar dngačak. ali mršav, sama kost i koža, lieva mu stražnja noga bijaše do pol gornje kosti snrvljena i visjahu pojedine krpe kože i koštica preko još ne sasvim zaceljene rane Po istima sluteć morao se valjda m.aČ*ak gdje u gvoždja uhvatiti, čija su pera preveč jaka bila, te su mu nogii odmah smrvila, a s malom mukom istu mogao i^čup^^tJ, jer da je nastrieljen bio, moralo bi se ipak i u desnoj nogl po koje zrnce nači, što.al oguliv ga, nigdje nisam opaziti mogao. Mačak je strašne muke.morao podnleti stranom od boli, stranom od, glada, jer mu želudac bijaše posve prazan, odtud i njegova nespretnost i slabost, te bi za eielo skoro uginuo bio, da ga nije rana, al uviek još pravodobna i pravedna smrt njegovih muka riešibi. — Svim lovcem, koji kod hvatanja s gvožđjem osobitom voljom nagiblju jakimi peri, budi to kažiput, da nis´i uviek umjestna, te da je praktičnije onakova gvoždja rabiti, koja slabija pera i za sobom lanac sa lengei´om imadu, takova bo divjaći. toliku bol neprouzroknju i više potiču, da se skup s gvožđjem u bližnju šikaru zavuče, gdje jn je po tragu lahko nači i ubiti moči, nego što se toli često događja, da lovci začuđjeni kod za^´orenog gvoždja stajati i u ostavše oclgrižene ili odtrgnjene papke gledati moraju. — Turkovič. Kačunarsk i pregled o rukovanju mirovinske zaklade za Činovnike imovnih občina za godinu 1886. A. Ugotovu. Primitak. lO^j^ prinos imovnih občina od plaćah činovnika . .. . . Lor. 7.556.— Prinos činovnika jednom trećinom povišene plaće for. 1.118.30 Kamate od uloženih aktivnih glavnica ....... . for. 1.45043´/" Skupa . . for. 10.124.73^/2 K tomu početni blagajnički ostatak for, 109.72 Sveukupno . . for. 10.--^94.45 Va Izdatak. Uložene aktivne glavnice . . . "´ . * . . . . .. . . ^. for. 9.964.49 K tomu konačni blagajnički ostatak , for. . 329.96V2 Sk^a TT foi~Toy2 9 4^4 5 ^k B. U V r i e d n o s t n i h p a p i r i b. Primitak. Početni blagajnički ostatak . . , for. 31,000.— Tečajem godine nabavljeni vriednosti papiri for. 20,400.— Skupa .. . for. 51.400.— Izdatak. Tečajem godine izdani vriednostni papiri , , . . * , . . for. 8,850.— Ostaje koncem godine: al ti državnih obveznicah srebrne rente . . . for. 10.500 b) u državnih obvezanlcah papirne rente . . , for. 28.300 c) hrv.-slav. zemljo-razteretnicah. . . . . . for. 3.750 for. 42.550. — Polazak na kr. gosp. i šumar, učilištu u Križevcih. U školskoj godini 1886/7. upisalo se je na učilište 68 slušatelja, — 24 u gospodarski a 44 u šumarski tečaj. Stipendije uživa 7 gospodara i 14 Šumara i to: gospodari 5 zemaljskih (od kojih 2 iz zaklade bivše vojne krajine) i 2 privatnih osoba; šumari 2 zemaljska (od kojih 1 bivše vojne krajine), 1 dalmatinski, 5 od domačdi gi^ađova, 4 od imovnih občina i 2 od privatnih osoba. — Prispodobiv te brojeve sa brojem upisanih slušatelja, vidi se jasno, da učibšto poIa;;e 17 gospodara i 30 šumara o vlastitom trošku. |