DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 166 -—
valja i njemu hajkati, da ju čitavu spasi ~ inače ostat će mu samo po
koja koštica.
Takav mali tatič nauči se po malo dobro pucati. Ubijenu zvierku u početku
donosi u svojoj torbici kući, da ju pečenu, kuhanu ili friganu blaguje, a
kašnje borami traži kupca, da si za privrieđjen novac kupi lulicu, kami^ i
kržak-duban, nebi li izmamio podsmjeh kod svog d&^de, koji je to isto činio u
svojoj mladosti, što i on.


Pa ništa laglje, nego njemu doći do dobra zalogaja! Tumarajući plandujuć
zna on svaki grmećak, svaku stazicu, svako razpuće, kojim sliedi slied od
umakle z\ieradi, I tako izvještio se je od tatića do zvierokradice od zanata,
ter se ni tim nezadovoljiv, traži si posije drugove od istog zanata, pa tako
vidimo na njekih mjestih, da je svaki sliednji u selu utamanitelj zvieradi i da
zvierokradja sve to veći mah preotima.


A kako je to moguće, kad ne možeš doći do ubojita praha (baruta), i
kad ti zakon o lovu i t. đ. sapinje ruke? — pitat će mnogi. Tomu se je lahko
domisliti.


Ajđ, da kušamo.


Iz izkustva nara je poznato, da se naredba glede izdavanja pušćanoga
praha izvadja vrlo strogo za naobraženog čovjeka, imenito za šumare i ovlaštene
lovce; jer bez propisne izkaznice nemožeš dobiti ni toliko praha, koliko treba
šnjofanac za jedan put podprašit si nos. Drugačije je to kod zvierokradice !,


Mi si doista neusvajamo to pravo, da možemo nadzirati prodaju baruta,
buduć nam se to krati, ali to znamo, da se sila božja baruta popuca na
godovih, kod ženitba i ostalih pučkih svetčanosti, kod kojih se prigoda puškara
po cio dan i potrati toliko baruta, da bi ga redoviti lovac obiino imao za više
mjesecili. A pitaš li seljaka, ođkud mu taj obilni barut? On će ti se nasmješit
i reći će ti, da mu za barut netreba ničije dozvole.


Ajđ dalje.


Prolistajmo naš zakon o lovu od g. 1870. zak. čL XVIIL


U § 17. i 18. točno je protumačeno, kad nastupljuje lovnstaja t. j . kad


je zabranjen lov na koristnu divljač, te je za vrieme lovostaje svakomu zabranjeno
prodavati ili kupovati koristnu divljač. Pak buduć se kupovanje odnosno
prodavanje divljači za vrieme lovostaje po § 28. s novčanom globom
kazniti mora: to se prestupak proti § 18., kojega posljedak kao prestupak
§ 28. tek nastupiti može, ipak samo po § 37. kazniti ima.


Osim toga razabire se iz § 28., da je kupcu izvan lovostaje po volji dozvoljena
prodaja divljači, 1 to tim više, što se ničim nezahtieva, da kupac mora
prodavaoca zapitati, odkud mu je divljač, i da li ju je zakonitim putem stekao.


Po § 23. svakomu je slobodno postrieljati ne samo crnu divljač (vepra),
medjeda i vuka, nego i svu ostalu škodljivu zvierad i divlju perad,
Zar nije tiin široko polje otvoreno za razne nepodobštine svakomu okretnomu
i- lukavomu zvierokradici?