DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 162 — , njeva, usljecl toga se bielanjkovioa od krvi staloži, a time se istodobno i sve možebitno u tekućini se nalazeće krutnine, poput teklina itđ. na dnu posude skupe. Time se obično izgubi i njeki dio tanina, te se baš u tvornici Lucovoj sada 0 tom radi, pronaći sredstvo, kojim bi se i taj sada izgubljeni tanin dao opet izvaditi. Tako dobivena lužija teži s 2 stupnja po Baurne-u, te se sada u posebnih strojevih, sličnih onim, koje u te svrhe u sladoranah rabe uz nizku teiuperaturu, sgušćuje, tako dugo, dok taninekstrakt nepokazuje 20—25 stupnja po Baunie-ovom araometra. Ovakov se onda prodaje strojbarom, koji ga rabe za. progresivno pojačeaje tresla dobivenog iz kore, u koje naslažu u jamah strojiti iraajuće se kože. Jedan litar ekstrakta teži u ovom stanju oko 1200 g. ; a 100 kg. (oko 83 htra) plaća se s45 franaka. Za svaki prostorni metar hrastovine (panjevine ili granjevine) plaća prenavedena tvornica u Nancyu 10 franaka. Vidimo dakle da je to slični postupak —kakov se rabi i u našoj domaćoj tvornici tanina u Županji — te koji bje već na strani ovoga lista spomenut. Luc rabi danas za proizvadjanje tanina samo još odpadke od hrastovine^ a naročito granjevinu. Sličnu tvornicu podigla je nadalje nedavno i tvrdka Herrenschmit et Comp. iz Strassburga. Neima dvojbe, da ovom obrtu liepa budućnost predstoji, moment, koga naročito mi šumari samo radošću pozdraviti možemo, jer će okolnost ta biti od najveće važnosti po rentu naših hrastika. Da se za obstojnost i u širjih krugovih jur uvidja, dokazuje nara netom nedaleko Siska novo ustrojena tvornica za proizvadjanje tanina. U novije doba prave se n pokušalištu šumarskoga učilišta u Nanciju pokusi u pogledu sadržine tanina u drvu pojedinih vrstih hrastovine, prema starosti, stojbhii, i t. d. Nebi li se i gospoda profesori na našem šumarskom zavodu u Križevcih mogli latiti sličnoga posla? Bila bi to sigurno vrlo koristna a i zahvalna zadaća. F. X, K. Državni šumarski izpiti u Budimpešti god. 1886. Državni šumarski izpiti u Budimpešti godine 1886. obdržavahu se mjeseca listopada pod predsjedanjem kr. ugar. zemaljskog nadšumarnika Alberta Beđo-a. U svemu prijavilo se 65 kadidata k izpitu. Pismeni izpiti držani bjehu 18. i 19. listopada. Pitanja stavljena su sliedeća: I Koje su vam vrsti uzgoja hrastika poznate? Kada se može jedna ili druga vrst uzgoja najuspješnije upotriebiti? Što razumjevate pod načinom, kad se tlo prije pošumljenja sa žirom za stanovito vrieme u gospodarstvene svrhe upotriebi? U kojih slučajevih može se to učiniti, a u kojih upet ne? Koji način nuzgrednih prelaznih užitaka držite najshodnijim? II. U kojem slučajni pod kojimi uvjeti može dobitipos jednik šume dozvolu za splavljenje stabala na riecij po kojoj je već prije dozvoljeno splavljati drugom |