DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 21     <-- 21 -->        PDF

0 dobivanju tanina iz hrastovine.


u listu „Oestrr.-Ungar. Centralblatt iiiv Walderzeugnisse" br. 326, god.
1886. nalazimo pod naslovom „Die 6ewinnung von Tanin aus Eichenholz"
sliedeći članak: ^"


Poznato je, da se u Francezkoj već tecajcra više godina kestenovina
upotrebljiije u svrhu proizvadjanja t z. tanin-ekstrakta, što no ga trebaju
a i skupo plaćaju strojbari i kožarnice. Prije jedno đvie godine učinjen bje
pokus, nebi li se u istu svrhu dala upotrebiti i hrastovina, a naročito i panjevina
od hrastova. Nu za da panjevi budu tomu prikladni, nesmiju biti odviše
stari, najviše godinu dana, nu pošto je vadjenje tih panjeva tegotno i skupo


— negiedeć i na to, da ih u obće neima toMko, da bi se isplatila radnja
— svratila se je brzo pozornost takodjer i na ostale razvrstbine hrastovine,
a naročito i na razne ođpadke, nebi li se takovi u rečenu svrhu upotrebiti
mogli. Odnosni pokušaji uspjeli su u toliko, u koliko se njim dokazala sposobnost
uporabe i manje viiednih ´razvrstbina (odpadaka) hrastovine u svrhe
proizvadjanja tanina, nu podjedno se je pronašao pri tom i taj nenadani uspjeh,
da mlađja hrastovina i bie! samo vrlo malo tanina sadržavaju.
Jedan prvih strojbara u Francezkoj, njeki Luc u Nancyn, uredio je prvu
do sada najveću tvornicu za proizvadjanje tanina iz hrastovine. Sam način
proizvadjanja, koji se za sada još prilično tajuom drži, opisan bje nedavno u
„Revue des eaux et des forets" na sliedeći način.


Hrastovina, koju želimo u prednaveđenu svrhu upotrebiti, ima se najprije
razkomadati u duljini običnih cjepanica. Ovi se komadi onda pomeću na kolca,
slična onim u običnih pilanah, kojimi se dovažaju do vrlo jakih parostroja, kojima
se to drvo razreze na. trešćice od 2ram. Po naputku izumitelja čitavog
postupka, to se divo prije nego li se razrezalo, ogulilo od kore^ sada se
razciepn, bez da se prije kora odstrani, pri čemu se ipak vrlo povoljni
rezultat polučuje, a još se tim prištedjuju i dosta znatni troškovi gulenja


— dapače i sama tako dobivena lužija bogatija je na taninu — a i laglje se
čisti. Dobivene razcepine skupljaju se pozorno u velikih badnjih, kojih svaki
do 2800 kg. tvoriva obuhvaća. Badnji ti tako su udešeni, da se vrela voda, u
kojih te drvocepi nalaze, bezprestanka mješa, čime se poskoruje izpiranje tanina
i ostalih u drvu se nalazećih topivih tvari. U jednom badnju zasičena
lužija, protiče zatim još kroz sliedeča četiri drvociepi napunjena badnja. U
stanja najveće gustine teži tako dobivena lužija 2´5 stupnja, koja se mjera
odnosi na araometar od Baume-a. Kad je lužija jednom zadobila tu gustoću,
tad se skuplja u ogromnih kacah, koje se hladnom vodom hlade, te u kojih se
lužija postupice ohlađjuje. Dok se lužija tim načinom na 30—35 stupnjeva
(Reaumura) ohladi, tad joj se primjesa krvi i oko 300 g^^ sumporne
kiseline —^ te se tako dobivena tekućina opet ugrije do 60—65 stup*
Vidi u ostalom „Šumarski list´´ svezak X[I.,godiae 1885. strana- 50t—505.
zatim godine 1886. svezak L strana 33—37^