DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 1 <-- 1 --> PDF |
iimamH IM. Br. 4. u ZAGREBU, 1 travnja 1887, God. XL Presslerov svrdao; koji rabi za izmjeru i proračunavanje drvnog prihoda. Godine 1883. potaklo se pitanje, da li bi se mogla uvažiti molba pravonžitnika njekih posavskih sela, da se naime napusti predzabraiia u jednom predjelu savskog luga. Šuma da se dakle otvori paši i žirovini na ra2;đobje od 15—20 god. dotle, dok se digne podmiadak drugih sječina u toliko, da se ta površina može otvoriti ugonu marve. U svrhu valjanog riešenja toga pitanja imala se je ponajprije brojevno iztražiti financijalna žrtva;, koja bi se uvaženjem te molbe dopriniela ua korist i razvitak poljskoga gospodarstva, te da se uzmogne prosuditi, da li ta žrtva šume stoji u razmjeru sa koristi, koja nastaje tim za poljsko go^podai´sstvo. Uporabom Presslerovog svrdla pribavio sam si za riešenje toga važnog pitanja potrebite glavn e podatk e iz stabala samih. Podatci ti bijahu mi nepobitnim dokazom financijalne važnosti tog pitanja. Ne samo u ovom već i u mnogih drugih pitanjih tekom moje šumske prakse dobro mi je došao Presslerov svrdao, jer sam s istim u kratko vrieme bez daljnje štete stabala dobivao podatke nepobitnih brojka, koje mi služiše dokazom u raznih sUcnih šumskih pitanjih. Poznato je svakomu naobraženomu šumaru, da se je pokojni Pressler morao hrabro boriti, da svojim literarnim djehm i strojevim put prokrči u šumarskoj publici, pošto je imao mnogo´ protivnika stručara. Nu u takovih slučajevih napadaja od strane svojih literarnih protivnika održa Pressler svaki put pobjedu, jer su se njegova djela i izumi vazda temeljili na čvrstoj znanstvenoj podlozi, te se nslied toga nemogaše napriecac oprovrgnutl Znanstveni uspjesi unatoč napadaja vazda pobjede, akoprem jih množina osudjuje kao bezplodne i lukave teoretičke izmišljotine. Dakako i dan danas imade još šumara, koji sumnjaju o vriednost^. i točnosti podataka, dobivenih na temelju dalje razpravljenih matematičkih načela i pomagala brzo i bez muke Presslerovim svrdlom iz stabala samih i.´^vrtanjem drva. Ta sumnja i presuda mogla je jedino nastati usUed nedostatnog znanja teorije i prakse kao i pravih gospodarskih ciljeva, koji su se takovim r^traživa11 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— u^ — njem prirasta upitnih drvnih zahha postignuti iitjeli, a cesto puta i s toga, što se za takova i/traživanja zahtjeva najveća točnost, koju šumar u praksi nikad ni netraži, a istu se u tom pravcu u svakom slučaju ni iiezahtieva. Nu mislio ma koji od šumarskih straćara o tora predmetu što mu drago, to danas ipak više nepostoji sumnja: da nam iz stabala samih Presslerovim svrdlom izvrtane tarotine (Bob^spinie) odgovaraju na pitanja jeli i kako na^a stabla u času jošte prirašćuju i kako na taj piirast ovi ili oni tehnički ili naravni uplivi djeluju, te da na temelju tako dobivenih odgovora zaključivati možemo na valjanost našega gospodarstva i one gospodarske odredbe, koje valja u buduće predu zeti? Osim toga što su takova iztraživauja Presslerovim s\.´dIom od znatne koristi za pravac našega gospodarstva, to su ista ništa manje i veoma zanimiva; osobito na pr. ako se preduznie poslije provedenog proredjivanja pogledom na povišenje prirasta; nakon navodnjenja ili izsuvšenja šumskog tla; nadalje nakon izvedenja čistih sjeća radi ustanovljenja upliva takove sječe na obližnje, studenim i vlažnim vjetrom izvržene sastojine, kao što i na težkom, slabom i zakrasnjenom tlu se nalazeće sastojine; kod ustanovljenja probitnih poslieđica uplivajućih na povišenje prirasta uslied porabe oplodnih sječa u onih sastojinah, koje 3u se do tog vremena u podpunom sklopu nalazile; nadalje kad se imaju štetne posliedice steljarenja u sastojinah glede prirasta istih ustanoviti i t. d. Doista samo sve zanimiva-i važna pitanja. T> m %r^-UU:^,Dp^ ^´ wr:r mfifvirie^. Presslerov svrdao predočuje nam predležeća slika po đosadanjem njegovom sustavu. Šuplje držalo B G služi ujedno kao tok svrdlu i sačinjava tako složeno kovnu kutiju od 13 cm. duljine i 2 cm. promjera debljine, kako se dakle vidi, može ga svaki 1ahko u žepu sobom nositi. Kod uporabe svrdla u šumi treba samo kapak kutije odšarafiti i isti skupa s iglom ISf izvaditi te nastaviti kako nam to slika pokazuje. U drugi kapak kutije B mogu se spraviti jedan ili dva žljebića t. z, „Mikrometer |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 3 <-- 3 --> PDF |
^ 143 — rohrchen", koji služe za ustanovljenje širine godova. U taj kapak možemo u ostalom spremiti već ii^vrtane tarotine a takodjer i loj, kojim valja svrdao namazati, kada imamo tvrda drva sa gustimi godovi vrtati na pr. grab, bukvu, hrast i druge slične vrsti ili pako, da svrdao čuvamo od hrdje. Sto se vrtanja samog tiče, to se ima svrdao, položiv ga na koru stabla, s početka lagano okretati, držeć ga okomito na os duljine stabla, ovako postavljeno imade se u jndnom pravcu okretati, dakle ne lievo i opet desno, več samo desno. Kad se svrdao jednom u drvo uhvati, možemo ga do poprilici 6 cm. duboko uvrtati. Kod osobito tvrdih vrsti drva preporučuje se tarotinu izvaditi samo na ´d—4 cm. ili pako ako baš uztreba, da bude ista 6 cm. dugačka, treba prije svrdao izvana lojom namazati. Kad je svrdao do stanovite dubljine uvrtan, onda se igla N u´iurne u svrdao medju nutarnju stienu istoga i tarotinu sve do oštrice 5, a sada se svrdao vrati za jedno dva zavoja natrag i izvadi obično onda tarotinu skupa sa iglom N. Nu da se tarotina usiied toga neprelomi, to preporučujem istu ne prije izvaditi dok nije čitav svrdao iz stabla izvrtan. To se osobito preporučuje u onih jelovih i smriekovih sastojinah, kod kojih uplivom tla ili vanjskih odnošaja godovi slab ili rahao savez imaju tako, da je težko izvrtati cielu neprelomljenu tarotinu. U tom pogledu daje se ujedno po tarotini zaključiti i na fizikalnu dobrota drva glede čvrstoće i nosivosti. Kada se tarotina izvadi treba ju dobrim .„.,..~-—-. nožem duljinom njenom obrezati na primjer (Sehenschnitt), da se godovi bolje vide. Izmjera linearne širine godišnjih kolobara prirasta na drvnoj plohi promjera, kao i brojenje godina istih na tarotini samoj, obaviti se može prostim okom, jer u stojbinah i okolnostih, gdje bi se za tu izmjeru i prebrojenje godova na izvrtanoj tarotini morali poslužiti povećalom, tada je godišnji prirast tako neznatan i uvrštuje se u najnižju stojbinsku dobrotu tako, da će tu težko nastati pitanje, da li ćemo u obće taj prirast ustanoviti sa „sbiljno V^´Vo" ^1´ „jedva 74"/o"´ Nu opet bez povećala nećemo moći biti, ako nam naše iztraživanje služi ne lih praktično-gospodarskim već znanstvenim svrham. , Za izmjeru širine tih godišnjih prirasta na drvnoj plohi promjera odnosno na našoj tarotini, poslužiti se možemo u kapku kutije J5 spravljenimi žljebići, u koje položimo izvrtanu tarotinu; te razdieljenjem u miilimetre, kojim su isti providjeni, odčitamo koliko mihmetara obuzima stanoviti broj godišnjih prirasta. Kod svih četinjača kao i kod hrasta, jasena, bresta i kestena dobro su vidljivi godišnji kolobari prirasta; dočim na pr. kod graba, bukve, breze, javora i inih vrsti ovi se težko mogu razlučiti, buđuć se t. z. jesensko drvo od ljetnog ne razlikuje ni u boji ni u jedrosti, tako da se pojedini kolobari godišnjih pi´irasta ni povećalom nedadu točnošću ustanoviti. U takovih slučajevih poslužit se valja uspješno s crvenim anilinom, bojadisanim absolutnim špiritom, s kojom tekućinom tarotinu namažemo. Pošto prirast proljetnog drva prema onomu jesenskog mnogo više vode u svojih stanica sadržava, to će proljetni prirast drva tu tekućinu željno i |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 4 <-- 4 --> PDF |
, — 144 — dublje upijati, nego li prirast jesenskog dr^^a, a tim jedno od diugog dovoljno se lučiti. Ako je miždno, da >-e višekrat Bania.´^e tarotina a tim ploha odvije tamna postala, tad ju ogladimo maJo s ostuin riožićem jošte jedanput odozgor i sa strane tavotiiie, a sada nagaeino ovu tako prama svjetlosti, da refleks iste dopire u naše oko; te c´emo tako opaziti, da se jesensko dtvo odlikuje većom jasnošću od arii^^oom napojenog proljetnog drva. Kada smo pošli u šumu da preduzmemo naša iztrazivanja, te kad smo si izabrali u tu si^´hu pokusno stablo iU vise niih; valja nam se odlučiti ponajprije, da li će nam za iztraživanje biti dovoljno od s´vakog stabla iz\rtati samo dvie tarotine od jednog promjera, ili pako više. Tu će odlučiti koncentiicni uzrast stabaia. Ako su ova valjkasto uzrasla, dakle i godišnji kolobari prirasta približno conceatrično izrasli, tad se možemo zadovoljiti s jednim pronr"erom iU s d\imi tarot´nami. Ako je pako stablo nepravilnije uzraslo, tada će bia potrebito jedL*n promjer na duljoj a drugi na kraćoj osi okruga uzeti — dakle pravokutno — za svaki promjer dvije, dakle ukupno četiri tarotn^ce. Kada smo to učinili tada očistimo ponajpr.´je deblo u prsnoj ili još bolje u visini glave, gdje \Iše nesmetaju izbočine korenja i malio\ina, izmjerimo sa dobrom promjerkom promjer stabla točno na milimetre, te si to zabilježimo. Na istih mjest^´h, gdje smo promjere mjerili, ižvrtamo sada po jednu tarotmu, dakle za svaki promjer suprotno dvie takove tarotine na pr. za promjer /. na mjestih a i ^ a za promjer //. na miestih e i c/, kako to slika ova predočuje. Te tarotine ili spravimo za dalnju uporabu i račun kod kuće, te ih označimo s ođgovarajućimi znaci j da kasnije znamo, kojemu promjeru iste spadaju; ili pako izmierimo nje odmah na hcu mjesta i to tako, da od brojimo na ta">:´otini onoliko godišnjih kolobara prirasta, za koliko godina tražimo račun, izmjerimo njim ukupnu duljinu u milimetrih, isto tako i debljinu kore, te zabilježimo oboje. Za pregledno i točno pobilježenje potrebitih podataka sasta\=o je profesor´dr. R. Hess u Giessenu sliedeće dvije šeme, od kojih smo onu glede iztraživanja na stojećem stablu izpunili s podatci jednog od onih stabala, koji su nam služili za pokus kod u uvodu ove razprave napomenutog s! Šema L kiztraživanj u prirasta po Pressleru na ležećem stablu. 1. Vrst di?eća. 2. Doba stabla ... . godma. 3. Stajalište stabla. 4. Mjesto (predjel šume). 5. Vrieme iztraživanja. 6. Duljina pr^astno-pra\ ao obrubljenog debla ,.,.. u). 7. Promjer skupa s korom ´^´^rjeren (u sred´:" prirastno-pravne duljine obrubljenog debla) ... . cm. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 145 — 8. Popilečna debljina kore (po ... . izinjerah) ... . cm. 9. Promjer bez kore P (a sredini duljine debla) ... . cm. 10. Broi godina {n) , _ . 11. Širina posljednjih n godišnjih kolobara: a) na jednoj strani (si) ... . cm., h) na suprotnoj strani (š-z) .... cm. 12. Ukupna širina (prirast promjera Š =^ ši -]-š-z) .... cm. P 13. Odnosf"´ promjer/´v´) 14. Postotak prirasta drvne gromađe ,.„ .. (u natrag . ..v s´^ natrag n godisnii { . -, 1-godisnji i ^ in napried l^i napried Šema II. k iztraživanju prirasta po Pressleru na stojećem stablu. 1. Vrst drveća: Hrast lužnjak. 2. Doba stabla: 180 godina. 3. Stajalište stabla: u riedkom sklopu. 4. Prediel šume: LipovaSa okr. I. odsj. 1. Naplavina, humozno ilovasto tlo, ravni položaj, izvrgnut poplavi r´eke „Save". Prebornom sječom prijašnjih razđobja prekinut sklop, dielom suhobrka sastojina= Na jutru 20 stabala, aritm. srednje stablo 78 cm. kod 24 m. čitave visine.. 5. Vrieme iztraživanja: 7. srpnja 1883. 6. Promjer mjeren u visini glave skupa sa korom: 86´7 cm. 7. Popriećna debljina kore (uslied dvie izmjere): 5"4 cm, 8. Promjer P bez kore u visini glave: 8l"3 cm, 9. Broj godina (na koliko se iztraživanje proteglo): 10. 10. Širina posljednjih (10) godišnjih kolobara: a) na jednoj strani (.<´i) = 2-0 cm., b) r)di suprotnoj strani (.S2) = 2´5 cm. 11. Ukupna širina (prirast debljine): >$=si4-s2 = 4-5 cm. fP^ 81-3 12. Odnosni promjer \^) = ´4~5 = ^^ 13. Početak krošnje: duboko. 14. Uzrast u visinu: dovršen. 14. Stupac uzrastnog razreda: IL 16. Prirastni postotak drvne gromade ,_ .. fu natrag 13 ^ ,.„ . ( u natnig Po ^ lO-godišnji - 1 io l-godiŠD]i { J i -> ^ -^ lunapned 13 / I unapned 1*3 To proračunavanje prirastnog postotka po Presslerovoi metodi uporabom prirastnog svrdla (ZuAvachsbohrer) temelji se na sliedećem razmatranju: Dr. Pressler .najme ne- izvađja prirastni postotak drvnih zaliha p niti iz sadanje drvne gromade M f^ednoga stabla), niti iz one od prijašnjih n godina m^ već IZ njezme srednje vriednosti —^—, te proračunava iz razmjera |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 146 — M J^ m M ~~ m ,^^ , , . , , , .-M — m 200 i— : = 100 : p pru´astni postotak množine p = -r-—; X —~ ako neol)siže ^J previše godina i ako nije previsok, n. pr. ako neprekoraći 5, tada predstojeći obličak —r~-^~ X — se veoma približava točnom računu sbroj n p. = 100 (\f_M__ _ ^ j koji se upotriebljuje samo za znanstvena iztraživanja; docim prijašnji obličak dovoljan je za uporabu u praksi. Da netrebamo račun oblička I. provadjati, P već jednostavno iz odnosnog promjera -^ prirastni postotak pronaći, sastavio je dr. Pressler dvije skrižaljke, koje se u njegovih djelih svagdje nalaze, i to: skrižaljku br. 22. za proračun prirastnog postotka množine na ležeće m stablu, a- br. 23. za proračun istoga na stojeće m stablu. U sliedećem pokazati ćemo, kako se proračun prirastnog postotka obavlja, uporabiv gori pomenute skrižaljke, ili u pomanjkanju istih. Neka nam je dakle: p = sađanjem promjeru stabla na mjernom mjestu nu bez kore; Fr = promjera na isfcom mjesta prije n godina nu be2 kore; D ^= sadanjoj duljini debla odnosno visini stabla; d =s istoj prije n godina; li i S2 = širini od n godišnjih kolobara na jednoj i drugoj strani pro mjera izvrtane tarotine; Š -^- ši ~\-Š2. ^= F — pr = prirastu promjera ili kružne plohe; F P F A = ——;—r-=== —r-= ^ ^ odnosnom relativnom promjeru; si + S2 S F — pr D A === -^——j =^ odnosnoj duljini (visini); Pfg =^ godišnjem postotku debljine u nazad i Fnp = godišnjem postotku debljine u napred. I. IztraživaBJe i proražunanje bez skrižaljke. a) Na ležećem deblu. Deblo mora se najprije prirastno-pravno obrubiti,fc.j . kod n do 1.3n godišnjih kolobara ili godova. Poslije toga izmjerimo točno promjer P (odbiv debljinu kore obijuh krajeva) u sredini duljine prirastno-pravno obrubljenog deblaustanovimo na tom mjestu izvrtanjem tarotine na jednom i drugom^kraju širinu k i .^2 a iz toga Š. Padne li nam mjesto, gdje nam valja P mjeriti, na izbočinu jednog ogranka stabla, tada izvrtamo jednu tarotinu š\ izpod a drugu h iznad te izbočtne. Kada smo tako sve točno na milimetre izmjerili, računamo: prirastni po |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 7 <-- 7 --> PDF |
~ 147 8 200 __ __ ^^ 200 stotak srednje debljine debla = Pf,j = --— /o Jr prirastni postotak srednje kružne plohe = prirastuom postotku kubične drvne P% grom ade 2ptg, točnije 2p,, -h ~jj; 2p,,^, točnije 2 p,^ P ni;) lOU b) Na stojećem deblu. Ponajprije izmjerimo promjer P u prsnoj ili bolje u visini glave na stablu, onda izvrtamo tarotinu lia 2-4 mjesta, već prema tomu kako uztreba; iza toga ogladimo tarotinu oštrim nožićem, da prirastne širine godišnjih kolobara dobro razaznati možemo, u eventualnom slučaju namažemo tarotinu s tekućinom, kao što smo već gore spomenuli (anilin raztopljen u špiritu), te tada izmjerimo na tarotini širinu priraštenih godovn šx i šz tonio na milimetre, polažuć iste u rečene žliebove. Ako imamo više tarotina, onda računamo: S 51 52 ili na tom temelju je onda: prirastni postotak promjernib debljina na mjerenom mjestu Š 200 Š 200 ptg ´i Pnp X 2 F ^ Š ^ u ´ ´´´"´´ 2 P + Š 2 ptg prirastni postotak kružnib ploha na mjerenom mjestu == obilno. , odnosno 2 pnp prirastni postotak drvne gromade pako ravna se polag procjenjene visine, u kojoj krošnja počima granjem te polag visine rasta stabla i to: kod prirast:nog I. II. III. IV. V. stupnja to u smisla sliedeće skrižaljke: 2p 2 ´l^-ip 2^/:ip Sp 3 V.-i—3- Vsi? L 1 1 Početak razgranjivanja Kod visinorasta ^"^^^"°j Srednji Pun . Prepun krošnje (HdhenwiK´hs) manjka :´ 1 , It duboko cieni po stupcu . II III IV j IVVi (u Yi D i dublje) srednje cieni po stupcu 11^/:^ IIIV:^-1VV2 V (izmedju V^ i ´V´i D) "visoko cieni po stupcti III IV V V (u V-J -^ ,i više) Pod punim rastom u visinu razumjeva se, kada je D t.j-_.„..=-A j)^d P—pr |
| ŠUMARSKI LIST 4/1887 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 148 — Stupac L, oaime rast u visiau 0 i početak krošnje veoma dubok (u V* -^) veoma riedko naprvo dolazi. U tora slučaju predstavlja tamo označen postotak 2p ujedno i prirastni postotak temeljnih kružnih ploha. II Iztraživaiije i proračiinanje sa skrižaljkom/^´ a) Na ležećem stablu. Prirastno-pravno iztraživanje od P, š\ h i Š te izračunanje A obavlja se kno što je već gore razjašnjeno kod proracunjanja bez skrižaljke. Sada potražimo u skrižaljci br. 22, u stupcu polag odnosnog promjera, dakle u stupcu ^n godišnji postotni prirast´´ u napried ili natrag (kojega već trebamo), odgovarajući postotak drvne gromade za n godina i podielimo isti sa n^ da dobijemo poprečni godišnji postotni prirast. b) Na stojećem stablu. Iztraživanje veličine P, izvrtanje i izmjerenje veličina h i h te iz toga izračunani Š i /\^ biva kao gore pod I. Početak razgranjivanja krošnje te rast u visinu ustanovi se, a iz toga prirastni stupac II—V (iz skrižaljke L). Odnosni P promjer ^ = —-~ potražimo u skrižaljci broj 23. u dotičnom prirastnom b stupcu II—V, traženi postotni prirast za n godina podielimo onda kroz n, da dobijemo poprečni godišnji postotni prirast. Opazka . Gori smo spomenuli kod opisa uporabe milimetričkih žliebića, da odčitamo odnosno odbrojimo na stanovitoj duljini izvrtane tarotine, koliko milimetara obuzima stanoviti broj godišnjih kolobara. Ako li dakle zaokružimo za n samo tohko godišnjih kolobara skupa, koliko njih baš dolazi na ^2 cm., t. j. odlučimo li za 51 + S2 = /§ = 1, onda je pravi Istiniti promjer ujedno i odnosni. Jer ako li stavimo (^ ==== p — 1^ onda je P P A = -jT´— (P _ i) == ^ = ^ * Pretiskano u Presslerovom j,Compeiidioser Forsttasator" br. 22. i 23. G. Pausa. |