DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 105 — narivnik neinienja, to bismo ipak u sliedecem razdobjii mawji prihod ižka^ali. Ostaje -^^-- još sveudilj manji ođ 1, to je dokazano, da se jedna i druga olina vriednosti nije izjednačila, dakle da valja vazda još uživati veću, nego što je normalna prihodna površina. Obično pokazuju prihodi, dok se neizraMiaju uz višak zalihe padajuću postupicu, jer se zališna vriednost postupice smanjuje, buduć se normalna vrieđnost onoga dobnoga razreda, koji najbližje leži najstarijemu dobnom razredu, mjesto ovoga uživati nesmije, jer mu manjka jedan dio površine fi — /´. Iznimka ođ ovoga pravila može nastati u onom slučaju, ako se oni dobni razredi, koji najveći prirast izkazuju, dakle kod stabala u srednoj dobi, koja se u znatnoj množini nalaze. Ovdje može prirastna vriednost biti veća, nego užitna olina, te će se uslied toga umnožiti zališna vriednost. Ah to će biti tako samo za kratka razdobja, jer se drugačije mora prihod vidljivo sniziti, pošto se uživanjem ona razdobja, koja imaju najlošiji prirast, preko normalnog stanja razšire. Takovim preinakam prihodne stavke može se predusresti tim, da prihod za veća razdobja proračunamo i isti popriečno u ime godišnjeg užitka prihvatimo. Ako je pako vriednost zalihe, koja je, manja, nego što normalna, onda ćemo prema gore navedenom razloženju u obratnom smislu učiniti. Doba u kojoj će se jedna i druga zališna vriednost izjednačiti u oba slučaja nastupiti će prije nego što normalna obhodnja mine; jer ako je Wve > od WVn to je i fi > ođ f, to površina uređjajnog razreda nebi za u godine dosegla, buduć se /"i, koji je veći od f, sveudilj uživa. Ako je Wvc < od Wvn, to je i ft, < od f. Prema tomu morala bi, kad bi tečajem cjele obhodnje uživali manju površinu, nego što je normalna površina, na koncu obhodnje zališna vriednost veća biti od normalne, jer je takodjer S/i < od Sf dakle i zališna vriednost, koja odgovara površini I^f — Sfi odnosno neuživanoj površini, nadvisiti normalnu zalihu, ako predmjevamo, da nova žahha doista na posječenih površinah normalno poraste. Ovo stanje pako stoji u protuslovju, ako se uzme, daje Wrc < od Wvn^ čega radi je gornja tvrdnja osnovana. Razdobje, kada se jedna i druga zališna vriednost izravna, neda se obćenito ustanoviti, jer to bitno ođvisi o veličini i razdiobi predlezeće vriednosti zalihe, koju imaju dotični dobni razredi, dočim ovi opet na veličinu užitne oline znatno uplivaju. Za jednačenje konkretnog i normalnog razmjera dobnih razreda može i nsliedit će mnogo kašnje, nego što će se postići izjednačenje zališne vriednosti, ali ovoj okolnosti netreba nikakovu važnost dati obzirom na to, da se prihod toli bitno više nemienja, kad obhodnja jednoć izteče. Ako ovim putem pronađjene prihode redovito uživamo, to se višak na zalihi pospješenjem potroši i manjak na zalihi prištedi, a tim se pristupa k nor |