DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 4 <-- 4 --> PDF |
-_ 104 — svikoiiki dobni razredi za sebe OBU površinu zapremaju, koje ^a dobe sječe jednake prihode donose, to možemo zaista tvrditi, da se vrieđnost jednog dobnog razreda izvodi iz površine i njekog činbenika vriednosti. Ako s An označimo površinu normalnog dobnog razreda, sa gi^ c/n, .... gm one cinbenike, koji s površinom pomnoženi, daju za proizvod vrieđnost dobnog razreda, onda je vrieđnost normalne zalihe: An gl ~{~ An gil + .... An gm, a vrieđnost godišnjega užitka , , ^ A n "... obcenito — g^ ako dobni razred n godina broji ili f.g jednak vriednosti veličini Tv -. v . An godišnje siece, i == /stavimo. n Prema tomu pronadje se godišnja sječna površina iz An gi -j- An gii + .... An gm ^ _ ^ ,´ i x ^´ (91 + gil H-gm) ~" n ~~ ´"´´-´ -* Ova površina, pomnožena sa činbenikom vriednosti najstarijega dobnoga razreda, predstavlja nam godišnji nečisti prihod. Pošto ova užitna površina uslied toga, što se na jednu dobrotu reducira jednake prihode daje, to možemo površinu posredno kao njeku olinu vriednosti od sječivnog prihoda smatrati. Ova tvrdnja valja u ostalom samo za normalno stanje. Sad da vidimo, kakova će biti godišnja sječna površina, ako stanje nije normalno. Stavimo, da normalne zalihe obzirom na financijalnu obhodnju neima s razloga, što ili neima njekih dobnih razreda ili što njekoji premašuju i napokon što u obće dobni razredi ueimaju normalnu vrieđnost zalihe. Godišnju sječnu površinu dobiti ćemo prema tomu, ako A znaci konkretnu reduciranu površinu dobnog razreda, ^i, g2 . .. . gm konkretne brojeve vriednosti sa Ai gi + An g-z -f n [gl + gil + gm) "" ´ koji fi će biti ili manji ili veći od f, prema tomu kako je brojnik, t. j . vrieđnost zalihe manja ili veća od normalne, pošto se nazivnik nepromjenjuje. Stavimo li obličke 1. i 2. u razmjer, to je uz oznaku od WVn za normalnu vrieđnost zalihe od TFTc za konkretnu vrieđnost zalihe: Jl _ K^ fl ~ WVc ´ ili đrugirai riečmi: užitne oline razmjerne su kao što su njihove zališne vriednosti. Izpitujmo sad, na koji način ćemo postići izjednačenje jedne i druge za lišne vriednosti. WVn 1 Ako je razmjer ^T^ < od 1, t. j , da ima viška na zahhi, to će biti konkretna sječna površina fl veća od normalne. Uživamo dakle konkretnu sječnu površinu, to se mora zališna vrieđnost više nego normalnoj mjeri smanjiti. Mi bi na koncu godine, odnosno na koncu užitnog razdobja pronašli, da je brojnik oMička 2. manji, nego što je u predidućem razđobju, ali buduć se |