DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 137 Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. ŠumsM zakoni i zakoni olovu; sabrao i izdao Fran Žaver Kesterčanek kr. nadšamar županije zagrebačke. Netom je izažla- pod gornjim naslovom knjiga nakladom ak^domijske knjižare Lav. Harh´nana (Kns:!;]! i Doiits li) ovdje. tcy stoji I for. Isto dielo je zbirka zakona i nnrcdabu, odnosećih se na ^ninarslvo 1 lovstvo n valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. Ficgledav i prončlv knjigu toeno utoi´arno sasvim nepristrano i objektivno priznati, da si je gosp. pisac nmogo trnda dao oko sastavka predležc(5eg diela, koje može služiti punim pravom .,kažipntom " svakom Šumaru naroč´to, a isto tako sudbenim i političkim činovnikom, odvjetnikom, Sumovlastnikom, gradskim i obćinskim poglavarstvom i u obće svakom, koji se iole zanima za šumogojstvo i lovstvo : s t o da valja Činiti u p o j e d i n i h s 1 u č a j e v i li t e r kojim p r a v e e m 11- e b a udariti, da si na temelju zakona i naredaba, stojećih u k r i e p o s t i glede šumarstva i 1 o \´ s t v a, svoja p r a \´´ a održimo i eventualno branimo, da se u gospodarenju naših šuma krećemo točno u propisani h granica U. Nemožemo ino, nego preporučiti ovo djt^lo svakom najtoplije. Lovstvo. Ubijeni međjedi u eabarskoj gospoštlji. Dne 3. siečiija i 2. veljače t, g. bje obdržavan lov na medjede u šumariji Livldraga pomenute gospoštije, te je svaki put ubijen na brlogu po jedan gorostasan mcdjcd kod Skuvinjskc stiene. Pobliži opis lova donosimo na drugom mjestu ovog svez. našeg listaj buduć će to svakog zanimati. Osobne viestL Imenovanja i promjene šumarskih činovnika. Kod slunjsk e imovne obćine dosadanji protustavnik Stj , Fvki ć primio je upravu kotar, šumarije rakovačke na mjesto odstupivšeg šumara Ant, Korošeca^ a šumar, pristavu Gust . L a c h u povjerena je služba protusfcavnika kod gospod. ureda gore rečene imovno obćine. Kod otočk e imovne obćine imenovani su za definitivne Šumare Dra g L a s m a n i I V. B e c k. Kod g j ur gj e V ač k e imovne obćine imenovan je Šumar, vježbenikom Jul. Anderka i Jan. Grgineanin. U Dalmaciji imenovani su: Adolf Eeiuinger i Justus Belja definltivnimi obć. šumari I to prvi u Kninu a potonji u Habu za obćine Rab i Pag; nadalje Štefa n Mušani ć privr. šum, nadgledačeui za bujice kod Muca i gornje Cikole. Sitnice. !N"agrade za pošumljenje krasa. Kr. zem. vlada, odjel za miutamje poslove, pronašla je rataru Vicku Komadini iz Ledenica br. Oo. kotara novljanskog županije modruško-riečke, kao nagradu, što je vlastitim trudom 2 rali 1^85 []´* krasa posadio vinovom lozom i mladom šumom, i time i druge na slični kulturni rad potaknuo, do zvoliti nagradu od 25 for. Nadalje podielila je kr. ;iem, vlada, odjel za unutarnje poslove, za uspješan rad oko kulture tla na primorskom krasu, u Hčko-krbavskoj županiji, imeuito što su nekoji žitelji uzgojili kraj svojih kuca liepe gajiće, te time dobar primjer dali, da se i drugi žitelji na slične radnje u korist Sumogojstva obodre, pak na pobudu za ostalo pučau |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 138 stvOf da vlastitim nagonom što revmje sudjeluje kod pošumljenja krasa, slieđece nagrade: U kotaru gospićkom dobiSe u obcini osičkoj : 15 for. užitclj Ive Dev(:i i Joso Nikšic´, te pobjednici Toma´i Šime Stimac; po 8 for. Janko Horvati(5j Jakov Coruk, Frane Orešković, Mile Eendulit*, Mato Oreskovlć, Joso PaviSić, Jakov Prčevićj Mile Horvatie, Petar Blaž i Grga Portnar, Luka, Lovro i Pavao Horvatić, te Dmitar Baki(5. U smiljanskoj obćini dobiše po 15 for. učitelji Ive Stipić i Marko Zđunić, a po >i for. gospodari Dragoš Kovačcvić, Mile, Ilija i Savo Bogić, te Stevan Pejnovic. U bružanskoj obćini dobiše 30 for. Gabro Prplć i Jovo Brklja{fMĆ. U p e r u š i e k 0 m kotaru dobiše u perušićknj obćini; po 8 for. gospodari Tomo Prsa, Pave Kmljae, Filip Uzelac, te Filip i Jakov Orešković. U kosinjskoj obeiiii: po 10 for. Jandre VIdmar i Mato Marincol; po 8 for.Vujo Kordić, Pavao Dru^ković, Joso Vukclić, Mile Vukaić, Stipe Petranović, Stipe DelaĆ, Luka Mance^ Trivun Bogovae, Gjuragj Stakle, Mleo Miletić, Luka Kokotović, Jovo Kokotovie, Obrad Bruić, Savo Kordić, Miladin Gruić, Jovo Kokotović (drugi), Petar Bunjeveić, Nikola Pribić, Savo- Kričković, Nikola Stakle, Bude Lemić, Lovro Lemić, Jovo i Jure Eadovlć, Mile Abramović, Joso Drašković, Joso Sop, Ive Klobučar, Sam. Kokotović i Jure Drasković. Napokon dobili su u senjskom kotaru u obćiui sv. Jarja 15 for. Ive Pavlčić, a u tidbiriskom kotaru Sava Ugarković \z Udbine nagradu od 20 for., potonji radi toga, što je na krasu uzgojio 25-godišiiju šuma u površini od 10 jutara. (Dao Bog, da se još mnogi drugi ugledali u ovom liepom primjeru, pak bi brzo pošumili naš kras. UredniČtvo.) Upotrebljivost bukovine ZB brodarstvo. Poznato je svakomu, da se je bukovo drvo rabilo do sad za priredjivanje gredulja (bordunala), vesala, vratila (šubija) i za ostale u ladjah potrebite nutarnje gradnje. Naš domaći brodar i trgovao N. Srića iz Novoga gradi upravo sad u luci kraljevičkoj trgovački brod, koji će sa v savca t biti izradjen od sam e napajane (impregnirane) bukovine. To će dakle biti prvi brod od Cista bukova drveta sagi-adjen, a još trećina treba, pa će zaploviti po morskoj pučini. Bukovo drvo napajano zinčanira solišnom (40-kratno razriedjenim) usječeno je za taj brod u otočkih državnih bukvicih. Oim je takovo drvo posjećeno bilo, namah se je napajalo s poveljenim tlačnim strojem za napajanje od zagrebačkog šum. mjernika I. Pfistera, a vele, da se taj stroj uspješno u tu svrhu rabiti može. Gak Čitave greduljo kušali su s tim strojem napajati, upotrebiv kreozot. , " Čujemo, da je Srića dobio od svakale razne naručbine za takove bukove brodove. Bilo ovako ili onako, svakako će bukovo drvo, obistini 11 se to, u cieni poskočiti, a naši će se bukvici izrabiti bolje, nego do sad. Pazimo zato na naše bukvike, jer nam hrastika i onako ponestaje ! Da nam neotuđje taj stroj .,. . . pozovimo ga ^^hrvatsko tlačno napojilo". Komu slava, tomu čast 1 V. R. Lov na medjeda u šumariji Lividraga vlastelinstva čabarskog. Premda su o tom lovu doniele domaće novine viesti, to ipak ne proj.)uštamo i ml da. u našem družtvenom organu neobjelodanimo. izviešće o istom lovu, koje dobismo od našeg vriednog člana gosp. vlast, šuinavnika Antuna Brosiga u Cabru. Dne 8. sieČnja t. g. poclje družtvo u lov sastojeće so od p. u gosp. Dragutina Dittla pl. Wehrberžkog, šumara Josipa Malnara i Josipa Novotny-a, ter nadlugara Josipa Ožbolta i lugara Fraiijt; Ožbolta s još dva težaka, prtcći snieg prema grebenu planine Kobila fi;lava. Ta strana je veoma strma, prekidana dubokiini doUnami, japa |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 139 — gami, ationami i klisurami, piavo obiložje kraške plaiunc- Prevaliv taj težak i poglbeljau put strmiuoni peiijajtid se, prispieše lovci na vrli planine. Odatle bje krupan vidik na cielu okolicu, najvigi vršci planine, imonito Snižnjak i Kišnjak, blišfjaliu u svojem sniežno-svjetlom ruhu i pozdravljahu s daleka lovce. Okriepiv se tu lovci čašom dobre kapljice, pođjoSe odanle uzduž obronka dalje po prilici 200 koraka do brloga, nu ovdje bje put po suiuoj }iaravi zakrčen. Usljed topla vremena najme stalio se suieg tor sbog kasnije smrzli postade tvrda i veoma sklizava poledica; buduć da se je morao preći gornji mb obronka, do GO met. košnice visoka stiena, za da se dopre do brloga; to bje za ovo vriemc bus nemoguće i za sam život pogibeljno tako, da se morao put na toj strani unuto^- velikog napora lovaca napustiti i s druge strane lovačku sreću pokušati. 0 tom obavtestismo i ostalo naše lovno družtvo s tim, da podjc voznim putem lagano napred 1 da nas na kraju tog pufa pričeka. Mi lovci ohrabrismo se unatoč tomu, što moradosmo sve četveronožke penjati se uzduž južne kose izpod jedne vis´>ke klisurine po prilici jedan i pol sata daleko, gdje ]-)rispiesmo do b/oga. To je pećina do 1´2 metaia visoka, stoji okomno. te se pre- k´nutim sugerom spusta u nizinu; pod tom klisurom nađjn^mo špilju dugačku pet a visoku jedan i ^eUrt metra, gdje si je stric medo svoje zimno ležište odabrao, ncsluteći ni najmanje, da će ga tko ove zime uznemiriti, Lovci se razidjoše oko ove klisure tako, da jti obkole, a to sve sbivalo se tiaj tišim načinom. Izmedju nas izabrano bje šest lovaca, koji imadu neposredno })oći pred špilju, te ako se u njoj medo nalazi, izazvati ga na mejdnn. Medju timi lovci bio je gospod. pl. Dittl^ mladić jak i odvažan^ a vodili su tu četu Josip Malnar i Josip Ožbolt. Nakon polsatnog napornog boda stizc ova opaziše znakove, po kojih su odmah konstatirali, da je medo u špilji. Znak za to bilo jim je to, što su pred Špiljom nad izlazom visile oledine, a uzrok stvaranju tih oledina bio je medjed, pošto je sapa izdisana u većem kvantumu izlazila kroz prolaz na polje te topila na njem nalazeći se snieg. Malnar i Ožbolt opomenu drugove, da jih mirno i oprezno slicde. Kad stigoše k pećini po prilici devet koraeaja ])OstaviŠe se lovci jedan do drugoga, napuniše puške i stadoše pripravni na doček spiljskog diva. Ožbolt zaviknu „0 ! Herr Vetter, \venn haben s;e kurasch kommen sie heraus´´ al medo se ni ne oglasi — valjda nije razumio — na to će Ožbolt „0 ! n^iedo, hodi na mejdaii!" Na ove ]Meči začu se u špilji lomot uz grozno rikanje — (lovci, kako kažu, bijahu odvažni) — medo pomoli glavu; u taj par shvati ga prvo tane u vrat. Kad se medo izkoprca iz špilje i iz sniega, opali mu gospodin pl. Dittl pušku baš u prsa, medo se leenu i stade se niz strmen kopitati uz grozno rikanje ; u tom ga popratiše i drugi lovci ubojitim tanetom. Ovako kopitajuć se zapadne medo medja smrieku i klisuru, gdje se zaustavio .fiabravši svu svoju snagu, osovi se ua smri(d?u uz rikanje i cvokotanje grdnih zubi. Na to posjedne, pa se opet digne; al ga, u brzo spopadoše zadnji čaši. strovali bc potrbuške u snieg 1 tako parnu — crkavica držala ga jmnih 10 minuta. Na glas trublje počeše se lovci skupljati k mjestu, gdje medo ostade Žrtvom. — Imadosmo što i v´djeti ; medjcdina golema, crisa kao vrag, riedko je kada koji ubit ove veličine kod ove gospoštije. Težak je 200 klgr., dug 251 emt. ; vrat mu obujima 100 cm., prsna širina 158 cm., zadnja šapa dugačka oG cm., široku 18 cm., prednja dugačka 28 cm., široka 17 em. Nek svatko sudi. nije li to liepi i vrlo riedki eksemplar. Šumar Malnar sudi ga da iuia 20 godina; njegovi očnjaci jesu do polovice oglodani. Kad se svi sakuplsmo oko nirtve zvieii, nasta čestitanje lovcem uz gromko živdi Nakon ]>olsatne okrepo krenusuio uz pjevanje i gruvanje iz ]´ntaka piauia Llvitlragi. I tu nas desila sreća; gosp. Stipanović. šumar lazački, ubio divljeg pievca. što je u ovo |