DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 3 <-- 3 --> PDF |
; — 1-08 — . . ´ Na taj na6in pronađjena srednja sastojinska dobrota, koja će valjati za cieli iiredjajni razred, ima se za razne starosti ne samo potražiti, nego osim toga imaju se za ovu takodjer iztraživanja u pogledu prirastag iromada preduzeti. Ako je potrebito, da se medjutomni užitci, jer znatnu vriednost representiraju, u račun uzeti imaju, onda treba za ove usvojiti poprečno srednje vrieđnosti. Kad je ustanovljena temeljna glavnica, što baš nuždno nije, treba skrižaljku uputnog postotnika sastaviti za popriecnu dobrotu i iztražiti vrienie, kad prirastni postotak kulminira. Ovo vrieme nam pokazuje najprobitačniju obhodnju. Ako se ova obhodnja primjerice za deset godina znatno razlikuje od one najvećeg popriečnog prirasta gromada, to je potrebito, da se površine još jednoć reduciraju na temelju obhođnje, pronadjene za sječivne vrieđnosti, buduć ovi redukcionalni činbenici kod raznih dobrota i razne sječivne dobe nestoje u proporcionalnom razmjeru prema preinaci površina jednake prihodzie snage. Ako smo opetovano srednju sastojinu proračunali i kod toga posla pronašli, da se je ova uslied drugih redukcionalnih činbenika promjenila, to se mora i doba, kada se maximum uputnog postotnika ukaže, još jednom obračunati. Ovaj račun netrebamo iznovice obaviti, buduć po drugi put nastavša razlika izmedju tražene obhođnje i onoga vremena, za koje smo vrieđnosti sječivnog prihoda sbog redukcije površine prihvatili, u onih granicah leži, u kojih su obzirom na nesjegurno ustanovljenje financialne obhođnje dozvoljene. Proračunavanje prihoda. Zahtjevom nauke o čistom prihodu zadovoljiti će se u prvom redu tim, da se ustanovi obhodnja a takodjer i u predležećem slučaju tim, da se odabere vrst šumarenja i drveća. Zadaća obračunavati prihode, odnosno da iste razdielimo, jest ta, da sa činimo onu drvnu zalihu, koja najpovoljnijoj obhodnji odgovara, bez da se zahtjevi sadašnjosti u budućnost krnje tim, što ćemo prihode ustanoviti i raz đieliti za vrieme prelaznog (uredjajnog) razdobja. Za temeljno načelo kod preračunavanja prihoda iztičemo to: da veličina prihoda dotičnoj vrieđnosti zalihe odgovarati mora, koje se prilagoditi ima obzirom na zahtjeve sadašnjosti i prema uplivu, koji se izkazuje prigodom prelazka u normalno stanje. Za normalno stanje njekog uredjajnog razreda, u kojem se s obhođnjom u gospodari valjaju shededa načela: Ako je vriednost zalihe obzirom na iinancialno najpovoljniju obhodnju po veličini i razdiobi normalna, a isto tako ako je i prirast normalan, to je ne čisti prihod jednak sječivnom prihodu najstarijeg dobnog razreda + vrieđnosti medjutomnih i nuzgređnih užitaka. Predmjevamo li, da ima taj uredjajni razred dobne razrede na površini od jednake prihodne snage, ili u slučaju, kad je prihodna snaga nejednaka, da |