DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 124 — IzpitBik B. pokazuje još i dobu proljetnu, u kojoj je i koliko sjemena na pokiišalištu svoje pokrivalo probilo i kada je to probijanje kod pojedine vrsti svršilo, pa se još i tim nadopunjuje, da je najviše sjemena u dobi iza kiša, dakle u mekanom tlu, izbilo- Spomena je vrieđno, da su se na garištih (kopištih) po lugarih u mjeseca srpnju i kolovozu zasijane omorike do jeseni pr. god od 2—4 cmtr. iznad tla podigle i tako n ta dva mjeseca ojačale, kako to na običnom šumištu kroz cjelu godinu biva — bilo je doduše u to doba dovoljno vlažno. I ratari u našoj domovini dospieli su u svojem seljačkom gospodarstvu, dakle empiričnimi prokušaji, za pojedine vrsti do stanovitih propisa u pogledu zagrtanja sjemena; što vidimo, da to za svaku inu vrst tla a i podnebja inače u praksi biva n. pr. znatno gušće i dublje siju se cerealije u požežkoj dolini, nego li u Podravini i Posavju, a za kukuruz znamo, da seljaci oko Hrnetića radi poplava istodobno u dvostrukoj dubljim siju i to 3—5 cm. i 20—25 cm. duboko, te ako jim je suša, propadne gornji sloj dolnji pako uspije, a ako je godina poplave, biva obratno. Posljednje primjetbe učinio sam s toga, da iztaknem, u kakvom se žalostnom stanju razvitak našeg znanstvenog ratarstva još sada nalazi, buduć nam slično izpitanje kod ovi u cjeloj domovini još poznato nije, akoprem je to po gospodarstvo od toli znamenite važnosti. Još mi preostaje spomenuti samo gustoću sjetve i to u šumi otvorenoj obzirom na % klicavosti sjemena. Pokazalo se najme, da se i unatoč nepogodnih kiša i sunčane žege na svakom gnjezdu po 2 — 3 biljke crnogorice uzdrže, pa se zato 4—7 klicavih zrna sjemena umetne. Sjetva pako u čaporčićih (Blischelsaat) a u razsadnicih razmakom od 20-^30 cmt. toli gusto uspije, da se prve godine žila žile dodire, i tim načinom predusretnemo pogibelji kiše, suBCožara i smrzlavice. Konačno mi je još slieđeće iztaknuti: Tim što se prve godine razsadnik neplievi i tim, jer se tek u drugoj godini iza oplodne sječe u otvorenoj šumi mjestimično Sije, t. j.. u razdobju iza kako je ista zatravila, biva crnica jača za dvogodišnji sušanj odnosno osušenu travu, pa i ljeti zeleno zatravljena sječa pruža dakle i zaklona prama žegi i veže zemlju proti kiši i podržaje konstantnije vlagu, — jednom riečju, samo ovim načinom moguće je polučiti ono, što biljčica prvih godina za svoj uspieh toli Buždno ovdje treba. |