DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 102 — računa leži, da ćemo dobiti nesjegarne rezultate glede budućih troškova, pri hoda i vrieđnosti tla. Obhodnja naknadnog uzgoja ima samo u onom slučaju promjenljivo„uplivati na obhodnju drvne zalihe, što je ima, ako se visoka šuma pretvoriti mora u uizku ili srednju šumu, buduć prihodi naknadnog uzgoja u toli docnom vremenu i u takovoj mjeri dolare, da jim nemožeš poricati nikakav upliv u pogledu sniženja obhodnje, koju obhodnju pronaći ćemo pomoćju onih prihoda, kojih se nadati smijemo obzirom na obrast, što ga je. , Postojeću obhodnju sniziti i tim gospodarske glavnice smanjiti bit će do zvoljeno samo onda, ako nam za ovo računi uharnosti podavaju pouzdan razlog. Da postignemo normalni razmjer dobnih razreda po površini i razdiobi, potrebito je, da se sječni red ustanovi obzirom na prihod. Kod uredjenja šumskih prihoda doista najveću muku zadaje njeku šumu u normalno stanje privesti, pošto već samo dotično normalno stanje, koje po lučiti kanimo, pronaći mnogo potežkoća samo za sebe ima, buduć zahtjeva, da se uvaže uplivi, koji se očituju kod budućeg normalnog stanja i sadanjih od nošaja prihoda, ter da se nepristrano razsuđe lokalni činbenici, odnoseći se na proizvodnju i na prihod- Prihodi imaju se za relativno kratka razdobja od 5 po 10 godina prelipiinirati. Po izminuću ove dobe valjaju opet analogna temeljna načela za nstanovoljenje prihoda. Ova obćenita temeljna načela dadu se-napose na sliedeći način razlikovati. Ustanovljivanje obhodnje. -- ,, , . -Šumu valja obzii-om na vrsti drveća, šumarenja, potrošna vrela i prometne odnošaje razdieliti u uredjajne razrede. Ako sječne por§de i njihovu veličinu ustanoviti imamo, onda ćemo se kod toga ravnanja radi ponajprije zapitati, koji odnošaji tla odnosno vlastničtva ili koji pravni odnošaji postoje,, zatim od kakove je veličine dotični uredjajni razred,-imenito kakav je potrošak i promet. Unutarnja razdioba, izlučenje i procjena sastojina u pogledu gromada i prirasta, i t., d. obavija se po načelih,´ koja se uči u dotičnih šumarskih knjigah. Osobitu važnost ima sastavljanje prirastnih skrižaljka, odnosno procjenjivanje drvnih gromada i iztraživanje prirasta, buduć od toga posla zavisi ustanov-´ Ijivanje prihoda i gromada. Za ustanoviti obhodnju, potrebito nam je, da sveukupnu površinu sastojina konkretnim obrastom i vriednošću sječivnih prihoda reduciramo na njeku odabranu ili srednju sastojinsku dobrotu one dobe, u kojoj je popriečni prirast gromade najveći. Vriednost sječivnog prihoda može se proračunati samo na temelju takovih ´ podataka, koji nam postotak razvrstbina i jedinstvene ciene obzirom na bndnćo u izgled stojeće odnošaje tržišta i potroška točno označuju. |