DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 116 — školi naravi, nu tko ju sliedi, tek će uz sve iiajpodpunije izobraženje današnjih visokih škola bar djelomice raditi moći, recimo umjetno šunni uzgajati. Tko bi, nepokušav pomislio, da se biljka crnogorice pod lišćem hrastovim ili bukovim uzgojiti nemože i tako obratno, nu tako je, pa što sličnije lišće za pokrivalo kod dotične ernogorice uzimljemo, tim sjegurniji uspjeh; a mogli bi u tom poredati to tako: hrastovo, bukovo, jasenovo lišće a zatim paprad i borovica (juniperus com.) a najbolje omoriki omorikov, jeli jelov i t. d. svakoj vrsti dakle dati vlastiti odpadak. Sadržina nutarnja u sjemenu a tako i obavijalo stvoreni su, da inače nepodnose, i čim osjetljivije je sjeme, tim i čvršće pokrivalo treba; nu u toliko dala mu je narav i jače perce, koje deblju naslagu probijati može. Čim zrielo sjeme opada i za njim se lišće spušta, to ga pokriva samo toliko, koliko upravo imati mora, niti više niti manje, a izpitati to vrlo je važno. I u tom tražio bi glavni razlog, da je narav udesila tim veći proizvod lišća, čim je istoj sklop riedji nastao, samo da se šuma, kojoj je određjeno vjekovito se ploditi i svoj pomladak vjekovito uzgajati može, što u takovom slučaju i sjeme proti žegi, snirzavici i kiši bolje skrovište treba a gdje već ova nesmaže, tada i trava i t. d. u pripomoć dolazi. Sliedeć s toga narav i moj je kulturni propis na pr, u- razsađnicih držati se navedenih pokrivala i pokrivati to u onoj debljini, koliko i narav čini a usijav sjeme u dubljinu, kako će to doljnja tabla za pojedine vrsti izkazati, ter dati mu pokrivalo tako, kao što i narav propisuje. iSTu za sjeguran uspjeh, gdje razsadnik pod krošnjom šume nestoji i pokriti ga za toliko deblje u koliko jesenska kiša i pokrivalo više razbija i u koliko sjeme na izloženom otvorenom mjestu više topline treba, da nesmrzne, dovoljno je na pr. za žir položivga samo na crnicu u razsadniku, ako je u šumi pod sklopom 0´5—TO, da ga pokriješ lih sa listom od 3—6 nasloga, a ako li je u otvorenom, tad ga tamo i pod zemlju ukopamo i to tim dublje, cim su navedeni elementi opasniji. U jeseni pobrinula se je narav za ovakovo pokrivalo proti kiši, u zimi i prvom proljeću proti smrzavici iza proljetnih kiša, kada nastaje micanje u sjemenju iza toplijih dana nastaju i vjetrići, koji to pokrivalo predižu, jedno s toga, da percu olahkote probijanje a drugo zato, da se sjeme na crnici bolje smjesti. Osobito lagano sjeme i zraku pristup otvori, bez kojeg niti kriepkog razvijanja biti nemože, inače ostala bi biljka bez clorofila blieda i nebi niti sunčanih žega podnositi mogla. U toliko držao sam za nužđno, da o šušnju kod sjetve za moje gojilište spomenem, što se ovo prostire uz svakakve nepravilnosti od čistina, nastale sječom, pa do sklopa l´O u spomenutih pojasih i bivše listače šume, gdje je Ije dovoljno prilike za tvrdnje gornje i dokazati, — tko dakle misli uzgojiti crnogoricu na čistim u našoj klimi a na južnom obronku iza sječe prve godine, taj se ljuto vara, a isto i onaj, tko mnije, da će sjetvom jele uspieti, jer je ovu mnogo teže od omorike kod pretvaranja uzgojiti, dapače nemoguće, osobito pod bukovim ili hrastovim šušnjem, nu pod zaštitom u travi iza 2. i 3. godine svakako je i ta sjetva najsjegurnija; pa ovo bi u poslednjem slučaju značilo: |