DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 16     <-- 16 -->        PDF

- 116 —
školi naravi, nu tko ju sliedi, tek će uz sve iiajpodpunije izobraženje današnjih
visokih škola bar djelomice raditi moći, recimo umjetno šunni uzgajati.


Tko bi, nepokušav pomislio, da se biljka crnogorice pod lišćem hrastovim
ili bukovim uzgojiti nemože i tako obratno, nu tako je, pa što sličnije lišće
za pokrivalo kod dotične ernogorice uzimljemo, tim sjegurniji uspjeh; a mogli
bi u tom poredati to tako: hrastovo, bukovo, jasenovo lišće a zatim paprad i
borovica (juniperus com.) a najbolje omoriki omorikov, jeli jelov i t. d. svakoj
vrsti dakle dati vlastiti odpadak.


Sadržina nutarnja u sjemenu a tako i obavijalo stvoreni su, da inače nepodnose,
i čim osjetljivije je sjeme, tim i čvršće pokrivalo treba; nu u toliko
dala mu je narav i jače perce, koje deblju naslagu probijati može.


Čim zrielo sjeme opada i za njim se lišće spušta, to ga pokriva samo
toliko, koliko upravo imati mora, niti više niti manje, a izpitati to vrlo je važno.


I u tom tražio bi glavni razlog, da je narav udesila tim veći proizvod
lišća, čim je istoj sklop riedji nastao, samo da se šuma, kojoj je određjeno
vjekovito se ploditi i svoj pomladak vjekovito uzgajati može, što u takovom
slučaju i sjeme proti žegi, snirzavici i kiši bolje skrovište treba a gdje već
ova nesmaže, tada i trava i t. d. u pripomoć dolazi. Sliedeć s toga narav i
moj je kulturni propis na pr, u- razsađnicih držati se navedenih pokrivala i
pokrivati to u onoj debljini, koliko i narav čini a usijav sjeme u dubljinu, kako
će to doljnja tabla za pojedine vrsti izkazati, ter dati mu pokrivalo tako, kao
što i narav propisuje. iSTu za sjeguran uspjeh, gdje razsadnik pod krošnjom
šume nestoji i pokriti ga za toliko deblje u koliko jesenska kiša i pokrivalo
više razbija i u koliko sjeme na izloženom otvorenom mjestu više topline treba,
da nesmrzne, dovoljno je na pr. za žir položivga samo na crnicu u razsadniku,
ako je u šumi pod sklopom 0´5—TO, da ga pokriješ lih sa listom od 3—6
nasloga, a ako li je u otvorenom, tad ga tamo i pod zemlju ukopamo i to tim
dublje, cim su navedeni elementi opasniji. U jeseni pobrinula se je narav za
ovakovo pokrivalo proti kiši, u zimi i prvom proljeću proti smrzavici iza proljetnih
kiša, kada nastaje micanje u sjemenju iza toplijih dana nastaju i vjetrići,
koji to pokrivalo predižu, jedno s toga, da percu olahkote probijanje a drugo
zato, da se sjeme na crnici bolje smjesti. Osobito lagano sjeme i zraku pristup
otvori, bez kojeg niti kriepkog razvijanja biti nemože, inače ostala bi biljka
bez clorofila blieda i nebi niti sunčanih žega podnositi mogla.


U toliko držao sam za nužđno, da o šušnju kod sjetve za moje gojilište
spomenem, što se ovo prostire uz svakakve nepravilnosti od čistina, nastale
sječom, pa do sklopa l´O u spomenutih pojasih i bivše listače šume, gdje je
Ije dovoljno prilike za tvrdnje gornje i dokazati, — tko dakle misli uzgojiti crnogoricu
na čistim u našoj klimi a na južnom obronku iza sječe prve godine,
taj se ljuto vara, a isto i onaj, tko mnije, da će sjetvom jele uspieti, jer je
ovu mnogo teže od omorike kod pretvaranja uzgojiti, dapače nemoguće, osobito
pod bukovim ili hrastovim šušnjem, nu pod zaštitom u travi iza 2. i 3. godine
svakako je i ta sjetva najsjegurnija; pa ovo bi u poslednjem slučaju značilo: