DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— ]]5 ~ vedeiio uspjeti iiemože, jer je poznato, da sjetva jele n biikovoiu na^f-ilju jedva uspieti može a preHadjivanje jelovili biljka nenapreduje. Radi naslaga šiisnja sa svih ohroiiaka ovdje ni ina sjetva uspjeti neniože, pa, zato je saino presadjivanje uuijeatno. Upoznav ovim uvodom p. u. gospodu straćare u obćo sa položajeiu uz .uojit se imajuee povvbine, koja 2.!)]4 jutara u pojasu 11., III. i IV, saeinjava. docim 0 I. pojasu, gdje će se naravno pomladjivati, ne spominjem, prelazim sada na opis tla. Priložena slika I. predočuje iiani grafi&ki u naravskom mjerilu nasloge uzgojit se iniajućeg šumišta Naslog jednogodišnjeg lišća po prilici izmedju I. i II. ^´ nsa 2 cm,, sastojeć se iz S listića, što nazivani jednogodišnji sušanj. Izpou jga strpane su starije naslage lišća, te uzev, da još i od 7 godina lista ima. to raćunajać po trolistnu naslogu, a uzev opet debljinu lista sa medjuprostorom 1 mm., tada taj šestgodišnji naslag šušnja dakako gubi svoju prvobitnu sadržinu i oblik, predstavlja 2 cm. debelu crnicu izmedju II. i III. Izmedju IIL i IV. jest meketa pomješana s crnicom, koju kišnica obično spram zdravici probija i što dublje tim joj i tragovi redji, pa se ova izpod IV. tek mikroskopom ili analjzom neznatno pronalazi, a jer ovako mekanično u dubljinu na 12 cm, probijena, trebao je list nasložen na redu III.-—IIL do reda IV.—IV. punih 5 godina, dok je vanjski oblik mekanično i kemično izpod IV.—IV, u zdravicu podpuuo se izgubio. Izpod IV.—IV. je zdravica, nazvav ju grnčara, gnjila, laporača. glina, porculanača i ilovača, nastavša pretvorbom niže ležedih slojeva kamena kao: glinenog škriljevca, mastnika i bliestnika i t. d., nu glineni škriljevač je glavna sastojina, ali na žalost moju prelazeć u sve gore navedene vrsti tla tog nesretnog svojstva, da je sunčana žega i kiša elemenat, koji neizmjernu kulturnu borbu zahtjeva, o čem kasnije. Izpod mekete prodire žilje šume popriečno 0-5 ra. duboko a riedko i na 2 m. i to je dakle zdravica — nu taoka mekota i crnica sa svojim šušnjom od I. do IV. jest temelj kulturi i o tom neka mi bude dozvoljeno koju obsirnije iztaknuti. Sušanj . Svaka vrst biljke znano jest i razno oblično lišće proizvađja, a sastavine lučbene podržaju i sve one čestice, koje dotična istovrstna biijka u svom razvitku potrebuje; nu ovo sudjelovanje nastaje tek prelazeć u crnicu, dočim je lišću prvom zadaćom pokrivati sjeme i biljku ćak do smrti njene proti najvećem neprijatelju t. j . suši, smrzavici i kiši čuvati. Čim je krupnije sjenie tim u obće i širje lišće u dotične vrsti, tako i za ki´upau žir hrastov širok list, užji list bukov, jer i bukvica sitnija^ a sitno sjeme crnogorica i iglice pokrivaju. tSve ovog svieta ima svoje´osebujne zadaće i sve.svoju nenaknadivu zadaću, pa zato je sve u liepoj naravi tako mudro upriličeno, a mudrost čovječja u svih znanstvenih strukah tek je početak ovoj nikad nedokučivoj i neprojčenoj visokoj |