DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 113 —; si je sa6inio podlogu za mjeru gospodarskih /.azdobnih užitaka, koja ima padanje ili većanje prihoda načelno na dulja vremena upriličiti, Eazdieljenje užitaka unutar svakoga ra^dobja mora se upravi pripustiti, koja će biti u položaju prosuditi, u koliko mjestni odnošaji od slučaja do slučaja na godišnji prihod uplivati mogu- Ako konačno još opažamo, da se probitak prije opisane metode za ustanovljenje prihoda prikazuje u tom, da pored načela o čistih prihodih potrebito nije, da se šumarenje pouzdaje a priori na prihvaćenu dobttnu mjeru za proračunavati obhodnju na temelju izkustvom ustanovljenih podataka, i da gospodarstveni razred kao gospodarstvenu jedinicu smatra za sredstvo, da se abnormalnom razmjeru dobnih razreda dopusti upliv u stanovitoj mjeri na prihod, kako to kod ostalih metoda nebiva, onda mislimo, da smo tim razsudbu toga postupka izcrpili. Za ovo pozvanim stručarom mora se prepustiti, da prosude, u koliko je ova metoda o ustanovljivanju prihoda prikladna, da protimbe, koje postoje izmedju nauke o čistih prihodih i nauke o nečistih prihodih shodno uklone, odnosno da njeku podlogu upriUče, da se ovo pitanje u buduće usavršiti može. Sjetva i pretvorba listnjača u mješovitu šumu. Piše M. R. Proučiv nauku o gojitbi šuma Cotte, Neya, Hejera ili najnovije djelo o šumarstva dr. Fischbacha, osobito u odsjeku o sjetvi i pretvorbi šume, mislio bi šumar, da će u svakom slučaju pravilno udariti postupkom, koji za stanovitu stojbinu prednavedenoj zadaći odgovara; nu tomu nije tako. Ova zadaća za htieva pomno i svestrano iztraživanje uplivajućih odnošaja ter čvrsto uvjerenje i odlučno izvedenje stručara. U predpostavljenoj zadaći neću, da obćenito o sjetvi i pretvorbi šuma govorim^ već mi jo u kratko specialno to, da strukovnom svietu nacrtam nazore, s kojimi bi se tko okoristiti a i obratno meni pomoći mogao — ta uzajamnost vodi svakako k žudjenom cilju. Moji vlastelini već kod moga nastupa u službu god. 1883. nauraiše crnogoricu uzgajati, a bila jim je pri tom namjera: 1. da će ovako do bržeg uživanja doći i 2. da će si tim za ovomjestne odnošaje stalniju prodju osje gurati. To i ja potvrdih te promišljah medjutim o načina izvedenja. Zašto se na to odlučiše oni i zašto ja to prihvatih, nije mi ovdje pobliže izticati, ako prem bijaše raznovrstnih nazora i pro i contra, nu i posljednjim, ako žele, nije težko sa svakog obzira odgovoriti, dapače i protivne nazore obezkriepiti. Šumište -gojitbe, o kojem hoću da govorim, leži samo na južnih obroncih u površini od 4.2l4_jut. i 1124D** a medjaši sa sjevera vlastelinstvom grofa Pejačevića, s juga prelazi i; brežuljčiće i ravnice požežkog polja na 160 m. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 114 — iznad mora. Iztočno i zapadno ra^.prostiru se šume istih odnošaja opet Kutjevačkog vlastelinstva, dakle ogojni objekt zasiže od sela Londjice prama zapadu do novo sagradjenog´ Krndijskog druma, te mu je najviša točka Zorić-kosa s 400 m. Imajuć sveukupne šume ovog vlastelinstva pred očima najvišimi orografickimi položaji od 792 m. visine, razvrstio sam gledom na zadaću svoju sveukupnu površinu na 4 pojasa vodoravna i to najniži I. od 150—200 met. nad morem 11. od 200—400 :„ ,„.,. . ´ ´ III. od 400 i´ više „ ´« „ dočim se IV. proteže uz jaruge od 150 —4O0 met. Predočiv u pređnavedenom razvrstbu ogojnog objekta u pojedine pojase, evo u kratko pobližeg opisa pojedinih pojasa. I. pojas svakako je nafkrepčije tlo i u obće odgovara stoj bina lužnjaku a zatim na sve to višem položaju, gdje lužnjak prestaje, čisti je bio kitnjak ili pomješan sa bukvom i gdje gdje sa uštrkanim cerom te grabom; tu je odredjeno uzgajati čisti lužnjak ili kitnjak. II. pojas bio je zastrt mješano s kitnjakom i bukvom na iztočnih i južnih pristrancih, a čim više su na udarcu sunca, tim je kitnjak pretežniji tako, da su jaruge čisti bukvik, pram rtu južne kose prestaje´bukovina a kitnjak nadmašuje i biva sve to gušći u toliko, da su rti južnih kosa najvećim djelom čist kitnjak; tu je od red je no uzgajati mješovitu šumu. najme kitnjak, u koliko je od naravi oplodnom sječom uspio, pomješati koli sjetvom toli sad nj om presadnica omorike i crnog bora. III. pojas s najvišim položajem prestaje na glavnoj i^točno-zapadnoj kosi brdovite „Krndije" te je šumJšte u obće manje strmo; ali prelazi od obronaka dapače sa 60*^ nagnuća do ravnih plateaax-a. I ovdje je postojala mješovita šuma, sastojeća se iz kitnjaka i bukve, kitnjak zauzeo je isti položaj kao u II. pojasu, nu na plateaux-ih obično je čisti bukvik a gdje se je po koji kitnjak naselio, vanredno je uspio u nasloženoj debeloj bukovoj crnici. U ovom pojasu odredjeno je kao i u II. mješovitu šumu uzgajati, nu bud podnebje i za ariž odgovara, s toga kitnjak s arižom, a pošto su većinom strmine, to će se sadnja biljka pomenutih vrsti upotriebiti. IV. pojas zaprema samo jaruge, protežuće se od sjevera prama jugu, koje je čisti bukvik sklopio, jer je tuj najveći naslog crnice, te od vrela na 200^* širine uzduž potočića nalazi se najljepša bukva šuma. Ovaj pojas dakle potisnut od I. ćak izpod III. pojasa, nepreostaje ino, buduć je bukovina skoro bezvriedna, tečajem vremena takodjer pretvoriti u mješovitu šumu u razdobju, iza kako se veći dio bukava 0 5 sklopa izvadi za lopate, ogriev i t. d., zatim pako s omorikom i crnim borom umješa, tim biti će ovaj pojas istovrstan s II. pojasom, premda bi sluteć jelovina bolje odgovarala, to sbog obstojnosti na |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— ]]5 ~ vedeiio uspjeti iiemože, jer je poznato, da sjetva jele n biikovoiu na^f-ilju jedva uspieti može a preHadjivanje jelovili biljka nenapreduje. Radi naslaga šiisnja sa svih ohroiiaka ovdje ni ina sjetva uspjeti neniože, pa, zato je saino presadjivanje uuijeatno. Upoznav ovim uvodom p. u. gospodu straćare u obćo sa položajeiu uz .uojit se imajuee povvbine, koja 2.!)]4 jutara u pojasu 11., III. i IV, saeinjava. docim 0 I. pojasu, gdje će se naravno pomladjivati, ne spominjem, prelazim sada na opis tla. Priložena slika I. predočuje iiani grafi&ki u naravskom mjerilu nasloge uzgojit se iniajućeg šumišta Naslog jednogodišnjeg lišća po prilici izmedju I. i II. ^´ nsa 2 cm,, sastojeć se iz S listića, što nazivani jednogodišnji sušanj. Izpou jga strpane su starije naslage lišća, te uzev, da još i od 7 godina lista ima. to raćunajać po trolistnu naslogu, a uzev opet debljinu lista sa medjuprostorom 1 mm., tada taj šestgodišnji naslag šušnja dakako gubi svoju prvobitnu sadržinu i oblik, predstavlja 2 cm. debelu crnicu izmedju II. i III. Izmedju IIL i IV. jest meketa pomješana s crnicom, koju kišnica obično spram zdravici probija i što dublje tim joj i tragovi redji, pa se ova izpod IV. tek mikroskopom ili analjzom neznatno pronalazi, a jer ovako mekanično u dubljinu na 12 cm, probijena, trebao je list nasložen na redu III.-—IIL do reda IV.—IV. punih 5 godina, dok je vanjski oblik mekanično i kemično izpod IV.—IV, u zdravicu podpuuo se izgubio. Izpod IV.—IV. je zdravica, nazvav ju grnčara, gnjila, laporača. glina, porculanača i ilovača, nastavša pretvorbom niže ležedih slojeva kamena kao: glinenog škriljevca, mastnika i bliestnika i t. d., nu glineni škriljevač je glavna sastojina, ali na žalost moju prelazeć u sve gore navedene vrsti tla tog nesretnog svojstva, da je sunčana žega i kiša elemenat, koji neizmjernu kulturnu borbu zahtjeva, o čem kasnije. Izpod mekete prodire žilje šume popriečno 0-5 ra. duboko a riedko i na 2 m. i to je dakle zdravica — nu taoka mekota i crnica sa svojim šušnjom od I. do IV. jest temelj kulturi i o tom neka mi bude dozvoljeno koju obsirnije iztaknuti. Sušanj . Svaka vrst biljke znano jest i razno oblično lišće proizvađja, a sastavine lučbene podržaju i sve one čestice, koje dotična istovrstna biijka u svom razvitku potrebuje; nu ovo sudjelovanje nastaje tek prelazeć u crnicu, dočim je lišću prvom zadaćom pokrivati sjeme i biljku ćak do smrti njene proti najvećem neprijatelju t. j . suši, smrzavici i kiši čuvati. Čim je krupnije sjenie tim u obće i širje lišće u dotične vrsti, tako i za ki´upau žir hrastov širok list, užji list bukov, jer i bukvica sitnija^ a sitno sjeme crnogorica i iglice pokrivaju. tSve ovog svieta ima svoje´osebujne zadaće i sve.svoju nenaknadivu zadaću, pa zato je sve u liepoj naravi tako mudro upriličeno, a mudrost čovječja u svih znanstvenih strukah tek je početak ovoj nikad nedokučivoj i neprojčenoj visokoj |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 116 — školi naravi, nu tko ju sliedi, tek će uz sve iiajpodpunije izobraženje današnjih visokih škola bar djelomice raditi moći, recimo umjetno šunni uzgajati. Tko bi, nepokušav pomislio, da se biljka crnogorice pod lišćem hrastovim ili bukovim uzgojiti nemože i tako obratno, nu tako je, pa što sličnije lišće za pokrivalo kod dotične ernogorice uzimljemo, tim sjegurniji uspjeh; a mogli bi u tom poredati to tako: hrastovo, bukovo, jasenovo lišće a zatim paprad i borovica (juniperus com.) a najbolje omoriki omorikov, jeli jelov i t. d. svakoj vrsti dakle dati vlastiti odpadak. Sadržina nutarnja u sjemenu a tako i obavijalo stvoreni su, da inače nepodnose, i čim osjetljivije je sjeme, tim i čvršće pokrivalo treba; nu u toliko dala mu je narav i jače perce, koje deblju naslagu probijati može. Čim zrielo sjeme opada i za njim se lišće spušta, to ga pokriva samo toliko, koliko upravo imati mora, niti više niti manje, a izpitati to vrlo je važno. I u tom tražio bi glavni razlog, da je narav udesila tim veći proizvod lišća, čim je istoj sklop riedji nastao, samo da se šuma, kojoj je određjeno vjekovito se ploditi i svoj pomladak vjekovito uzgajati može, što u takovom slučaju i sjeme proti žegi, snirzavici i kiši bolje skrovište treba a gdje već ova nesmaže, tada i trava i t. d. u pripomoć dolazi. Sliedeć s toga narav i moj je kulturni propis na pr, u- razsađnicih držati se navedenih pokrivala i pokrivati to u onoj debljini, koliko i narav čini a usijav sjeme u dubljinu, kako će to doljnja tabla za pojedine vrsti izkazati, ter dati mu pokrivalo tako, kao što i narav propisuje. iSTu za sjeguran uspjeh, gdje razsadnik pod krošnjom šume nestoji i pokriti ga za toliko deblje u koliko jesenska kiša i pokrivalo više razbija i u koliko sjeme na izloženom otvorenom mjestu više topline treba, da nesmrzne, dovoljno je na pr. za žir položivga samo na crnicu u razsadniku, ako je u šumi pod sklopom 0´5—TO, da ga pokriješ lih sa listom od 3—6 nasloga, a ako li je u otvorenom, tad ga tamo i pod zemlju ukopamo i to tim dublje, cim su navedeni elementi opasniji. U jeseni pobrinula se je narav za ovakovo pokrivalo proti kiši, u zimi i prvom proljeću proti smrzavici iza proljetnih kiša, kada nastaje micanje u sjemenju iza toplijih dana nastaju i vjetrići, koji to pokrivalo predižu, jedno s toga, da percu olahkote probijanje a drugo zato, da se sjeme na crnici bolje smjesti. Osobito lagano sjeme i zraku pristup otvori, bez kojeg niti kriepkog razvijanja biti nemože, inače ostala bi biljka bez clorofila blieda i nebi niti sunčanih žega podnositi mogla. U toliko držao sam za nužđno, da o šušnju kod sjetve za moje gojilište spomenem, što se ovo prostire uz svakakve nepravilnosti od čistina, nastale sječom, pa do sklopa l´O u spomenutih pojasih i bivše listače šume, gdje je Ije dovoljno prilike za tvrdnje gornje i dokazati, — tko dakle misli uzgojiti crnogoricu na čistim u našoj klimi a na južnom obronku iza sječe prve godine, taj se ljuto vara, a isto i onaj, tko mnije, da će sjetvom jele uspieti, jer je ovu mnogo teže od omorike kod pretvaranja uzgojiti, dapače nemoguće, osobito pod bukovim ili hrastovim šušnjem, nu pod zaštitom u travi iza 2. i 3. godine svakako je i ta sjetva najsjegurnija; pa ovo bi u poslednjem slučaju značilo: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 17 <-- 17 --> PDF |
~ 117 — dok normalno t. j . u pođpunom svom sklopu za potriebita pokrivala mojeg´potomstva skrbiti mogu, neusudimo se ma bila i najplemenitija vrst drva ili škodljivi korov ili trava, moje stojbine zauzimati, ta šušnjom ugušiti ću te. Crnica. Ako na sušanj raztvarajuć djeluje kisik iz zraka te toplina uz dovoljnu vlagu, prelazi ovaj u gnjiloću a iza toga sliedi i trulež, te zovemo ove crne čestice šumišta, crnicom. Evo što o njoj govori u šumskoj lučbi g. ScliAvarzer i Langenbacher na str. 127.: „Der Humus nimmt unmittelbar an der Pflanzenernahrung Ttieil; er besitzt aber ein bedeutenđes Absortionsvermogen fiir Gase (Ammon, Kohlensauere) und Wasser, halt diese energisch zuriick, gestattet aber der Pflanze aus seinem Vorrath zu schopfen, hat daher-eine grosse Bedeutung. Durch die constante Feuchtigkeit, die der Humus đem Waldbodeu sichert, erzielt man ein bedeutenđes Nutzholzperzent, insoferne als die Stamme einen gleicbmassigeren Wuchs erhalten (Krohn). Mit der Streuentnalime, mit dem raittelbareo Berauben des Bodens an đem vertbvoUen Bestandtheile Humus, macht man denersten Schritt žur langsamen jedoch sicheren Devastation der Walder." Zatim: „Der Humus wirkt niclit nur als reichliche Kohlensaurequelle, nicht als der immer mit Ammon beladene Speicher, nicht nur als guter Wirth5 der zur Zeit der reichlich zur Erde fallenden Nieđerschlage auch fiir spatere Zeiten sorgt, und wenn der sengende Strahl der Sonne manches Piianzenleben bedroht aus seinen Ersparnissen Rettung und Erquikung schafft; es ist ihm noch bei weitem grossere Rolle zugedacht. Von dem grosseren oder geringeren Gehalte an Humus hangt das Absorbtionsverraogen des Bodens ab, jene merkwiirdige Eigeuscbaft derselbeu, Pflanzennahrstoffe aufzunehmen und dieselben energisch zuruekzuhalten. Man hat namlich durch vielfache Versuche nachgewiesen, dass der Boden die zur Erriahrung der Pflanze dienenden Stoffe aufnimmt und gerade diejenigen mit besonderer Kraft zurtlckhallt, die zur Ernahrung der Pflanze unumganglich nothwendig sind; und dass ei´ desto mehr von denselben aufzunehmen im Stanđe ist, je mehr Humus vorhanden. Hieraus lasst sich der Vortheil der Bewasserugen und die Unschadlichkeit der Entwasserungen erklaren". U tih tvrdnjah nalazimo mi šumari svakovrstnih primjera, ta požarom, cestom pašom ih kako je gore navedeno, gdje se u hrdinah list za sušanj zgrće, nazaduje prirast drva za 70—80% ^ obratno znamo, da imadu napr. hrastove šume uz svoj vlastiti nastilj crnice tek 1.2 m^ popriečnog prirasta; do6im posavske ili podravske šume proizvode na godinu po jutru do 2*4 m^ drvnog tvoriva. Gospodari su se crnicom prije zamirali od šumara a svakako ide zashiga 0 dosadanjem poznavanju crnice najviše H. Davy i de Saussure pa Al Thaera, Liebiga i t. d., nu za čudo unatoč da je crnica toli zamašne važnosti po pro 9 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 118 — dukcijn tla, pa ipak i danas jos o njoj poclpiuio sporazumljenje nevlnđa. Da vidimo što Thaer napominje: „Die Fruchtbarkeit des Bodens hangt ganz und gar von dem Humus ab, (lieser ist ihin ein Produkt der organiscben Kraft, eine Verbindung von C, N, H und 0, "vv.elclie von der imorganischen Natur nicht hervorgebracht werdeii kann", sve do danas se kod gospodara pridržava, što iztrošenu crnicu nadoknadjuju gjubrom, pa ostavljajuć zemlju na ugaru. Liepo zaključuje i W. Knopp na str. 854. u svojoj agrikulturnoj lučbi o crnici riečmi: „Werfen .wir einen Blick auf den Waldboden, so lehrt uns die Natur, dass derselbe sich mit der Zeit mit einer starken Humuschichte bedeckt. Die Wurzeln der Baume dringen tief in den oftmals steinigen Untergrund und in Risse und Spalten der Felsen ein, \voselbst sie jedenfalls nicht liberali einen so grossen Reichthum an Nahrstoffen voffinden nls die Kulturgewachse in der Ackerkrume. Es liegfc diess der Vermutliung nahe, dass dio Humussaueren hier eine vermittelnde Eolle spielen. Die Feuchtigkeit, Avelche von der oberen Humusschichte aus in die Tiefe dringt, beladeb sicb oben mit den darin so reichlieli enthalteneri Nahrstoifen und iadem dieHumussubstanzen die Absorbtion der&elben liindern, dringen sie in bedeutenđe Tiefe. Somit hat der Humus unbedingt gevvisse Vorzilge von der Dtlngung mit Mineralkorpern, welche iibrigens der Pflanze alle Nahrstoffe zu biethen im Stande sind." Sve je do sada razumljivo o crnici, nu hrauivom postaje ista tek u času, kada se je raztvorila u čestice C, H, 0 i N, pred ovim razdobjem pako djeluje ona silno svojim capilarnim svojstvom te u obće fizikalno, što primjerce kao slabiji toplovod od zemlje čuva sjeme od smrzli što prima i dodjeluje vlagu, pa onda osobito i s toga, što iz istog razloga čuva prvogođišnju biljku od pripeke sunca, i istim smjerom na starije stablo ta eminentna svojstva prenaša. Voda pako k tomu još je znamenitiji faktor kao branivo i kao močni raztvaratelj organičnih i neorganičnih čestica šumišta, pa jer je assimilacija iste od crnice toli ođvisna, s toga bila je i moja osobita briga, da se istih u što povoljnijoj mjeri kod sjetva u razsadnicib pa i u otvorenoj šumi dohvatim. Već pred 100 godina započela su iztraživanja o svojstvih crnice, pa i upHvanje vode na rastlinu bilja a posljednje osobito po Du HameI, Hassenfratz, de Saussure, te izim ostalih osobitom pomnjom po Liebigu, Sachsu, i)0 Knoppu; te ona najstarija tvrdnja, da je voda jedino hranivo biijkeada je zemlja samo stalak, kojim se biljka učvršćuje, da se što povoljnije crpljenja vode poslužiti može, ustanovljeno je raznimi eksperimenti, da voda u istiiiu sve potriebite čestice za hranivo bilinstva podržaje, al da ista ra/.tvaranjem organičnih odpadakn i mineralija još znatnije sudjeluje. . ?a koli važnu ulogu voda kod bilinstva ima, neka služi sliedeći navod o izhlapljivanju vode za vrieme od 24 sata: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 19 <-- 19 --> PDF |
, — 119 ~ h Ljeska mlada sa 52 lista,po Knopu -^ 150 m^ -=-- 21.2Ho cub. cm. „ >; . „ ^ 1000 „ ^ 27 gr. 2. Crna joha , po Schreberu — 164 „ = 3400 kg. ,, « „ , „ = 1000 „ ´^ 20 gr. 3. hrastov list . . „ Lehmanmi = 215 „ -=1123 kg. ´ „ .. = 1000-„ == 13 gr. , 4. vrbov list ./.„ Wolfu = 30 „ = lJ27,kg\´ v´ . ^ - 1000 , = 37 gr. 5. omorikove igle ;......,.„ Knopu = 20 „ = 18 kg. .´ „ = 1000 , = 36 gr, r 0. Repice list, „ Wolfa = 112 „ -= 8352 kg. . . . „ „ : = 1000 „ ^ 75 gr."´ 7. kukuruza list. „ ´ „ . = . 2 „ . === 5 kg." . "v_ . / . -= 1000 , = 29 gr. i t. đ., te bje zaključeno, da izhlapljuje toliko težine vode, koja je jednaka težini trava ili lišću stabala. To naveđoh, da predočim, koUke su potežkoće uzgajati šumu u gojilištu ovomjestnih ođnošaja obzirom na klimu na toli neznatnu crnicu, koju s obronaka ili kiša odplavlja ili su ju mnogobrojni šumski požari, kakovih do Amerike neima, čestoput utamanili. Pa ipak unatoč tih nepogoda-, te unatoč što su prije navedene vrsti tla toga svojstva, da ih kipripeki sunca otvori; podloga pako otvrdnuv kao opeka, silni refleks žege proizvadja a pram jeseni nepropustljiva zemlja, žilice smrzom pređigne, jednom riecju daleko tegotnija kulturna zadaća, nego li na jugu goljetnog krasa.* Skrižaljka A. predočuje nam uspjeh izvedene sjetve. *^ PredpostavljaniOj da nisu pomenuti oclnošaji za g-ojitbu šumsku u onom obsegu daleko tegotniji, nego što su to na našem, goljetnom krasu u Primorja. C4osp, pisac imao je jamačno ovdje pred očima samo´ stanovite prediele našeg krasa, ležec^e u modruško-riefikoj županiji; izključiv sasvim u najvećem obsegu protežuĆe se kamenite i klisuraste kraške površine koli u modruško-riečkojj toii u ličko-krbavskoj županiji. Uredničtvo, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 120 — Skri/.aljkaA. Uspjeh umjetne ^jetie, provedene god. 1884/5 1 r i— CD ^ TIL lil. III. [11. 11. I. I. I. III. 11. I. N a a i V šum. predjela Pobulaša, OrnogoraCj Brazda i t. d. oplodna yinogradiaa,Kre eana, Jasieki brieg i t d. oplodjia sjeća. Crnogorac čistina Kroenik čistina . Kućište čistina.. Bielaeko polje 6i MitroYae kestenik Nepolence Dizdarevo (Kutjevo- Kestenik) opi. sjeća Dnmaeevo čistina 2.3 razsadnika u plodnih sježah III. nadlugarije 22 razsadnika u oplodnili sjećah li. nadlugarije 10 razsadnika u otvorenoj šumi I. nadlugarije. Ukupno.. Godine 1S81/5. o ernogorice lllstaea rj omocrni mor. j „, o jela arlž rika bor bur °´´^ 1 1 ° jat. Lr b r 0 j b i 1 j k a 0-oa kit 0-07 buk. 2614 10000 113100 13050 136.150 0-03 kit, 0-07 buk. 2010 5 1460 650000 650.000 4 954 14700 14.700 46 1000 0-02 kit. 37 0 08 buk. 0 01 bieli kit. bor 0-OG 450 4000 12000 12000 12000 40.000, buk. 51 900 .´ 1 1561 loO 23100 180 23.430 1 1019 6900 500 4800 12.-200 1 640 7800 1746 44700 1J600 . i^C,MQ 1 5224 1127 21050 806500 26976 56700 17400 14700 913.326 ´ |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 21 <-- 21 --> PDF |
121 18S5/6. u šiimali vliistelinstva Kiitjevo. Godine 1885/6. ´ emogoriea listaea jela omoi´ika ariž crni 01 or. bor lužnjak orah ma-kesten bor roni b r 0 j b i 1 j k a ´ . , ,. (il-OO 1,600 000 36.850 1,642.860 210 100 210.10-. 155:400 155.400 .. 232.200 ^32 200 , 850 191.100 600 12.400 ´ 201.450 3190 116,400 400 3600 300 ´ 123.890 450 78.900 900 257.200 1.770 6.40O 1.800 347.420 ´ 9990 1,986.400 37.850 4500 257.500 442,300 14170 6.400 157.200 2,916.310 i U god. 1881/6 kom. biljk;v 136.150 1 612.850 65O.00O 14-700 210.100 100.400 40.000 232.200 227.880 136.090 414.266 3,859.636 O i -if ´: CG"´ i i - i i micii-t i Oaiiiš- 1. a sa i zobju ´. Redo-´ miena ; Mjesti-: mi CDa , Ecdo-´ Ulica a; i " ! 1 TI 1 1 1 77 1 i i i |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 22 <-- 22 --> PDF |
-^ 122 ~ Uz ova gojitbena načela postignuto je: . ´ .. . a) Za razsadnike. U jeseni se tlo dobro prekopa i gdje crnice neinia, trava,´ paprad ili slično polag potriebe primjesa a sa juga i sjevero-iztoka s klađami ili sličnim proti snirzli i sunčanoj žegi ogradi. Nastupom prolieća se sieme zasije čim gušće u redu radi razstapajućih kiša i žege sunčane; tada se ili izmeđju redova 20b, grahoiica itd. u svi^hu hladovine primjesa (franceski postupak primjesom esparsette - nije se održao, što ista trava nepovoljno napreduje i žegi podlegne), a čim u iietu vrućina veća biva, "tada se postepeno gaišće kroz;-iugarstvo granjem zasjenuje — gdje je eksponirano tlo; doeim su razsadnici ambulantni i širom sječine razmješteni —, čim se dalje jeseni primiče, to se opet i sustavno granje skida, al razsadnik se prve godine neplieve, jer stoji tim bolje, čim je više zatravljen. Pomoćju redala slika II. pritiskaju se redovi, što pravilnije i jeftinije biva- Iza prve godine se tada biljke u razsadnik presade (verschulen) a zatim kako koja vrst u 2. ili 3. godini dospieva za presadjivanje. h) Sjetva u otvoreoj šumi t. j , u-sječi Eađi silnog krša od vršika i klada i sličnog, đočim se godinu dana prije toga trešće i skalje popali, biva takođjer u proljeću, jer se u jeseni sit narod niti na posao neda, pod nadzorom jednog lugara do 20 radnika. Polovicu istih staviv se u red motikom u ruci, a za istim druga polovica djece i slabijih radnika, započmu poslom tako, da motikari u razmaku od 1 — 3 koraka za 1 — 3 koraka napried se pomiču i sijuć mjestimično (Lochersaat) najprije prirede guvno a zatim gnjezdo (ležaj) sjemenu, dočim sijači nasiplju sjeme i rukama zagrnu. Razmak se ravna tako, da se onamo, gdje je manje hrastom naplodjeno i više eksponirano, gnjezdo do gnjezđa za jedan korak, a obratno za tri koraka smješteno. " . " Guvno nazivljem površinu, koja se pročistiti mora od hrastovog ili brezovog lista, a to biva u obsegu od 10 dcm- do 0´5 rn", što ovisi od debljine šušnja i od nagiba površine, da tako niknutu biljčicu sušanj ugušiti nemože. Gnjezdo se pako priredi nasjeckajiić zemlju u sredini ili na doljnjoj strani guvna od 2—4 cm. debljine u površini dlana a pokriva se sjeme zemljom, kao što to priležeći izpitnik pokrivala skrižaljka B. pokazuje. Iz ovoga izpitnika uviditi je, koja je debljina pokrivala potrebita za odnošaje u pomenutom gojilištu, a naročito pako„; popriečno najdublje 1. za pitomi kesten ili divlj i u rahlom tki 58 110 %, 2. J7„ V TI li bagrem ili hrast n u žilavom u rahlom j´s TI 2a 30 /; ?5 36GO , „ !) W 7? t? u žilavom jf 25 v 50 . 3. ., orah u rahlom >1 25 ,´3 60 , " )} u žilavom ,. 20 3? 45 „" 4. „ javor ili jasen u rahlom n 10 " 15 „ 4. n » ?7 " " u žilavom 1) 8 )1 12 „ |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 23 <-- 23 --> PDF |
123 popriečno najdublje 5. za brest u rahlom tlu 5 truhl u žilavom ,, 0 omorski bor iii jelu u rahlom „ 15 10 u žilavom „ 12. 9 7. crni bor u rahlom „ 14 9 u žilavom „ 12 8 8, omoriku ili bieli boi u rahlom „ 14 9 u žilavom ^ 10 6 ariž u rahlom „ 9 13 „ » u žilavom „ 6 Vidi se iz toga, da uebiva u istom razmjeru kod svih vr;:>ti sjemena razmak popriecne debljine od maksimalne, a to će svakako ovisiti od konsisteacije sjemena i od jakosti probijanja perca; ona teorija dakle, da se sjeme zagrće 1—2 puta tako debelim naslogom^ kako je sjeme dotičue vrsti jako, doista nestoji. Sravni li se pako moj pouienuti izpitnik s propisom o pokrivalu u. p\\ Dra. Fischbacha, koji glasi: 11U ... 1. za hrast 20 — 30 2 bukovo sjeme 15 — 20 3 javorovo ^ 10 — 12 4 jasenovo 10 — 12 5 brestovo 2 — 5 6, grabovo 20 — 25 7 jalšovo 2 — 5 8 bagremovo 10 — 12 9 omorikovo 7 — 10 10 jelovo 12 — 15 11 pr. borovo 6 — 8 12 arižovo 2 — 5 13 m. borovo 12 — 15 dakle svakako velika razlika kod pojedinih vrsti, pa upravo zato, što držim, da je pokrivalo najhitniji uvjet dobrog usjeva, odlučio sam to promatranje još i dalje nastaviti. Za razjašnjenje naglasiti moj´am, da se ta debljina pokrivala razumije onako guste zemlje, kao je u naravi na gojilištu a ne razrahljena umjetno; pa da su maksimalne one brojke, gdje je dublje usijano sjeme nomože naslog probiti, — već se uguši. Držim se pako izmedju popriecne i maksimalne debljine zato za pojedine vrsti, kako to grafični nacrt slika A. pokazuje, jer što deblje pokrivalo za moći probiti, tim je i biljka I) žilami bolje proti kiši učvršćena, 2) tim konstantnije vlagom se spaja i toga radi 3) sunćanoj žegi bolje odoljeva. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 124 — IzpitBik B. pokazuje još i dobu proljetnu, u kojoj je i koliko sjemena na pokiišalištu svoje pokrivalo probilo i kada je to probijanje kod pojedine vrsti svršilo, pa se još i tim nadopunjuje, da je najviše sjemena u dobi iza kiša, dakle u mekanom tlu, izbilo- Spomena je vrieđno, da su se na garištih (kopištih) po lugarih u mjeseca srpnju i kolovozu zasijane omorike do jeseni pr. god od 2—4 cmtr. iznad tla podigle i tako n ta dva mjeseca ojačale, kako to na običnom šumištu kroz cjelu godinu biva — bilo je doduše u to doba dovoljno vlažno. I ratari u našoj domovini dospieli su u svojem seljačkom gospodarstvu, dakle empiričnimi prokušaji, za pojedine vrsti do stanovitih propisa u pogledu zagrtanja sjemena; što vidimo, da to za svaku inu vrst tla a i podnebja inače u praksi biva n. pr. znatno gušće i dublje siju se cerealije u požežkoj dolini, nego li u Podravini i Posavju, a za kukuruz znamo, da seljaci oko Hrnetića radi poplava istodobno u dvostrukoj dubljim siju i to 3—5 cm. i 20—25 cm. duboko, te ako jim je suša, propadne gornji sloj dolnji pako uspije, a ako je godina poplave, biva obratno. Posljednje primjetbe učinio sam s toga, da iztaknem, u kakvom se žalostnom stanju razvitak našeg znanstvenog ratarstva još sada nalazi, buduć nam slično izpitanje kod ovi u cjeloj domovini još poznato nije, akoprem je to po gospodarstvo od toli znamenite važnosti. Još mi preostaje spomenuti samo gustoću sjetve i to u šumi otvorenoj obzirom na % klicavosti sjemena. Pokazalo se najme, da se i unatoč nepogodnih kiša i sunčane žege na svakom gnjezdu po 2 — 3 biljke crnogorice uzdrže, pa se zato 4—7 klicavih zrna sjemena umetne. Sjetva pako u čaporčićih (Blischelsaat) a u razsadnicih razmakom od 20-^30 cmt. toli gusto uspije, da se prve godine žila žile dodire, i tim načinom predusretnemo pogibelji kiše, suBCožara i smrzlavice. Konačno mi je još slieđeće iztaknuti: Tim što se prve godine razsadnik neplievi i tim, jer se tek u drugoj godini iza oplodne sječe u otvorenoj šumi mjestimično Sije, t. j.. u razdobju iza kako je ista zatravila, biva crnica jača za dvogodišnji sušanj odnosno osušenu travu, pa i ljeti zeleno zatravljena sječa pruža dakle i zaklona prama žegi i veže zemlju proti kiši i podržaje konstantnije vlagu, — jednom riečju, samo ovim načinom moguće je polučiti ono, što biljčica prvih godina za svoj uspieh toli Buždno ovdje treba. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 25 <-- 25 --> PDF |
125 — |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 26 <-- 26 --> PDF |
126 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 27 <-- 27 --> PDF |
127 — |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 28 <-- 28 --> PDF |
128 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 129´ |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 30 <-- 30 --> PDF |
130 — |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 31 <-- 31 --> PDF |
131 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— fM — |