DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 113 —; si je sa6inio podlogu za mjeru gospodarskih /.azdobnih užitaka, koja ima padanje ili većanje prihoda načelno na dulja vremena upriličiti, Eazdieljenje užitaka unutar svakoga ra^dobja mora se upravi pripustiti, koja će biti u položaju prosuditi, u koliko mjestni odnošaji od slučaja do slučaja na godišnji prihod uplivati mogu- Ako konačno još opažamo, da se probitak prije opisane metode za ustanovljenje prihoda prikazuje u tom, da pored načela o čistih prihodih potrebito nije, da se šumarenje pouzdaje a priori na prihvaćenu dobttnu mjeru za proračunavati obhodnju na temelju izkustvom ustanovljenih podataka, i da gospodarstveni razred kao gospodarstvenu jedinicu smatra za sredstvo, da se abnormalnom razmjeru dobnih razreda dopusti upliv u stanovitoj mjeri na prihod, kako to kod ostalih metoda nebiva, onda mislimo, da smo tim razsudbu toga postupka izcrpili. Za ovo pozvanim stručarom mora se prepustiti, da prosude, u koliko je ova metoda o ustanovljivanju prihoda prikladna, da protimbe, koje postoje izmedju nauke o čistih prihodih i nauke o nečistih prihodih shodno uklone, odnosno da njeku podlogu upriUče, da se ovo pitanje u buduće usavršiti može. Sjetva i pretvorba listnjača u mješovitu šumu. Piše M. R. Proučiv nauku o gojitbi šuma Cotte, Neya, Hejera ili najnovije djelo o šumarstva dr. Fischbacha, osobito u odsjeku o sjetvi i pretvorbi šume, mislio bi šumar, da će u svakom slučaju pravilno udariti postupkom, koji za stanovitu stojbinu prednavedenoj zadaći odgovara; nu tomu nije tako. Ova zadaća za htieva pomno i svestrano iztraživanje uplivajućih odnošaja ter čvrsto uvjerenje i odlučno izvedenje stručara. U predpostavljenoj zadaći neću, da obćenito o sjetvi i pretvorbi šuma govorim^ već mi jo u kratko specialno to, da strukovnom svietu nacrtam nazore, s kojimi bi se tko okoristiti a i obratno meni pomoći mogao — ta uzajamnost vodi svakako k žudjenom cilju. Moji vlastelini već kod moga nastupa u službu god. 1883. nauraiše crnogoricu uzgajati, a bila jim je pri tom namjera: 1. da će ovako do bržeg uživanja doći i 2. da će si tim za ovomjestne odnošaje stalniju prodju osje gurati. To i ja potvrdih te promišljah medjutim o načina izvedenja. Zašto se na to odlučiše oni i zašto ja to prihvatih, nije mi ovdje pobliže izticati, ako prem bijaše raznovrstnih nazora i pro i contra, nu i posljednjim, ako žele, nije težko sa svakog obzira odgovoriti, dapače i protivne nazore obezkriepiti. Šumište -gojitbe, o kojem hoću da govorim, leži samo na južnih obroncih u površini od 4.2l4_jut. i 1124D** a medjaši sa sjevera vlastelinstvom grofa Pejačevića, s juga prelazi i; brežuljčiće i ravnice požežkog polja na 160 m. |