DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 12 <-- 12 --> PDF |
~ 112 — U^mimOj cia su u fomiuli prihoda 2. ciiiberiici vriednosti ili brojke brojnika jednake onim u nazivniku t. j . pomislinio si samo. da je povi´šina dobnik razreda abnormalna, a brojke da su normalne, to je Ai gi + A2 .^11+ . . . . Am g>´^ . gi -i~ gn+ .... gm konkretna srednja površina dobnog razreda, koja razdieljena s dotičnim brojem Ac godina, u kojem je dobni razred --= fc naime srednju godišnju sječnu po n vršinu pokazuje t. j . onu. površinu, koja se uvaženjem sadanje zalihe kao nor- Ac malne zalihe uživati može i koja obhodnji F : — odgovara. Ovaj način za ustanoviti veličinu užitka neoboriv je, ako želimo, da se status quo uzdrži. Buduć želimo pribaviti zalihu obzirom na normalnu obhodnju, to se moraju brojke vriednosti u nazivniku vazda prema normalnoj zališnoj vriednosti sudarati, a tim ćemo osim toga pronaći godišnju sječnju površinu obzirom na zalihu. koja se odnosi na normalnu obhodnju. Ako stoji, da je tim konkretna užitna površina opravdana, to netrebamO; dalje ni razložiti, naime da je i razmjer voljan t. j . da su užitne površine razmjerne s odgovarajućim! zalihami, buduć je , yiWYc__Aigi 4- A2 g^ + ^mff"^ _ ^ S W Vn n(gi ^ g2 + gm) Dalje bismo mogli prigovoriti ustanovljenju prihoda još i s ovim, što slieđi. Ako se godišnja sječna površina, koja se proračunava iz skupine dobnih razreda, posmatra za to, da i-eguMra godišnju užitnu površinu, to se pita: zašto prije spomenutu godišnju sječnu površinu neupotrebimo neposredno za ustanovljenje prihoda. Na to ćemo odgovoriti, da se etat prikazuje u sjecnoj površini, koja se proračunava iz svijuh dobnih razreda, buduć samo ova površina o sveukupnoj zalihi, koja je glavni činbenik kod ustanovljivanja prihoda primjereno odgovarajuću užitnu olinu razjašnjuje; zatim, da godišnja sječna površina iz skupine dobnih razreda samo zato služiti ima, da nas osvjedoči, da li se obračunani godišnji prihod obzirom na razdiobu vriednosti u pojedinih dobnih razredih zaista uživati može ili ne, dakle da se prema tomu i spomenuti prihod sniziti može, dočim će se iz svih dobnih razreda proizlazeća užitna olina samo onda povisiti smjeti, ako nas na ovo prinuka kakvoća materiala (na pr. kad imamo sastojine s lošim prirastom). Napokon primjećujemo to, da razdobni prihodi kod vrlo abnormalnog razmjera dobnih razreda mogu biti promjenljivi s razloga, što se zaznolične sastojine uživaju i što za jednake pooršine nemogu jednaki prihodi odgovarati usuprot tomu, što se na jednu srednju vrstnoću svadjaju. Na ovo odvraćamo, da će svakomu, koji provadja uredjenje šum. gospodarstva, dostatno biti, ako |