DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1887 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ 111 ^ Množiibom površine dobnih razreda odnosno užitnog preliminara ya pripadajućim brojem vriediiosti ustanovit ćemo zališna vriednost, koja, ako se ra^dieli sa dotičnim sbrojem brojka vriednosti, pokazuje nam nžitnu površinu. Razsudnost nazočnog postupka. U prediđućem raspravljana metoda o ustanovljenju šumskoga priboda osniva se na načelu teorije o čistom prihodu i na načebi starije nauke. Na načelu teorije o čistom prihodu osniva se u toliko^ ukoliko se spronadjenimi olinami realizovati dade svrha toga gospodarenja, t j . da polučimo najveći čisti prihod, dočim se na načelu starije nauke osniva u toliko, što se nan:ijerava normalno stanje postići ša normalnom zalihom i njezinom redovitom razdiobom na pojedine dobne razrede uz valjan sječni red, nu ipak s tim stegnućem, da se obhodnja samo iz materialnih prihoda izvodi. Ovaj postupak glede ustanovljenja raanjičav je i zato, što se obhodnja nemože točno pronaći. Ako uvažimo, da obhodnja proiztiče iz činbenika groniadnog prihoda i vriednosti svih sastojina uredjajnoga razreda, zatim, da ćemo u onom slučaju, ako smo istraživanja glede piirasta i vriednosti svjestno obavili, popriečnom vrstnoćom zaista pronaći njeku srednju vriednost, koja će valjati za sve sastojine uredjajnoga razreda onda ćemo se uvjeriti, da je i metoda srednjih vrstnoća samo taj izvadak, da se uređjajni razred kao gospodarske jedinica, a stojeća zaliha kao imovno glavno smatrati ima i da naš postupak nije drugo, nego da konačno pojednostruči način za pronaći obhodnju, koja se vrlo točno za pojedinu sastojinu onako pi^oračunati neda. Dalnji prigovor, koji s ustanovljivanjem obhodnje u uzkoj svezi stoji, bio bi taj, da s uputnim postotnikom pronadjena doba kulminacije ipak neprikazuje onu obhodnju, u kojoj se ukupna proizvodna potreba tečajem podpune starosti sastojine poprečno najbolje ukamaćuje, buduć nam uputni postotnik samo za vrieme iztražne periode izkazuje veUčinu ukamaćenja. Na taj prigovor možemo odvratiti, da se ovdje prije svega o tom radi, da se uvjerimo, je li je prirast vriednosti sastojine u razdobju a — n ili a -{-n relativan t. j ; da li je oo obzirom na proizvodne troškove veći ili ne, te da pi´ema tomu, što ćemo si nuz to razgovjestiti odnošaje ukamaćenja za dulja vremena, broj odabrat se imajućih razmjerno najpovoljnijih obhodnja stegnemo. Nepođje nam tim putem 2;a rukom, da se pitanje o obhođnji bez svake dvojbe rieši, to nam ostaje na razpolaganje za to još sveudilj jedno sredstvo, a to je, da popriečno godišnji postotak ukamaćenja upotriebimo, bez da se odreknemo načela, da se obhodnja s najvećim domašit se iraajućim ukamaćenjem imovnog glavna ustanoviti može. Konačno odgovoriti ćemo niže na prigovor, koji je naperen proti modusu obračunavanja prihoda, naime, da Hundeshagenovo načelo, koje glasi: „da užitne oline" stoje u istom razmjeru kao što dotične odgovarajuće zalihe, u teoretičkom pogledu valjano nije. |