DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 9 <-- 9 --> PDF |
-^ 57 — rentabiliteta brojevno očitovati mogu, a drugo opet zato, što su sječni redi — bili oni još kraći — prema konkretnim odnošajem ipak ograni6eni; Uvjereni snio, da će Pressler u stanovitom slučaju, sječnom redu dopustiti njeki upliv na .mjestu0 ustanovljivanje sjecnog prihoda,, nu to se iz njegovih zasada jasno nevidi. Iz toga proizticuće sastojinsko gospodarenje kao što Wagener tvrdi, prikladno je samo za one odnošaje, iz kojih je isto postalo, naime za šumske čistine i normalne sastojine. Ova nauka imala bi se glede svoje uporabe u koječem nadopuniti, ako se želi, da se istinitost temeljnoga načela, postavljenog za obhodnju najveće zem- Ijištne rente, svestrano usvoji. Na ovo povratiti ćemo se kašnje kod razglabanja Wagenerove teorije. U. Postupak Judeichov. , Judeichova nauka razlikuje se od Presslerove u glavnom time: 1. što podava uputniku tu važnost, da on upliva na ustanovljenje financialne obhodnje. On naime hoće, da se tinancialna sječna doba proračuna iz zemljištne rente značajnih (nenormalnih) sastojina pomoćju različito pronadjenih upumika. Ovim se postupkom iinancialna obhodnja primjereno prilagođjuje predležećim konkretnim odnošajem, imenito, jer se predmjeva, da se uputnici pronađju iz drugih, a ne iz onih sastojina, iz kojih je iinancialna obhodnja najveće zemljištne rente proiztekla, a zato dobivamo odtud druge rezultate u pogledu financialne obhodnje. Judeichov način ustanovljenja obhodnje shvaćamo tako, da se s razloga, što je jedna sastojina u pravilu s drugom nejednaka, uzme od svih dobivenih rezultata ustanovljene obhodnje aritmetička sredina, koja za sve sastojine valjati ima;. Zato držimo, da je prigovor Wagenerov naime: da je u smislu rečene nauke suvišno, da se uputnici potraže u svrhu obračunavanja obhodnje, ako se ova pronaći ima u sastojinah, koje u svojoj biti nebi odgovarale srednjem značaju obraslosti, s toga neumjestna i neopravdana, buduć se baš srednji značaj svih sastojina laglje prosuditi može, ako se raznoliki uputnici sračunavaju. 2. Da Juđeich obzir uzimlje na sjeČni red, za kojeg se po zasadi 2. Presslerove nauke nezna; i da on veličinu pribođne sječne površine odvisnom Čini od konkretnog razmjera dobnih razreda po svom prostoru i razdiobi, i upravo uzevši cielo gospodarenje uredjajnih razreda na tom osniva. Prigovori proti Judeichovoj nauci u bitnom su sliedeći: a) Da Juđeich proračunava sječivnu dobu pomoćju pronadjene zemljištne rente, zatim da dosta jasno nerazlaže, kako se ima financialna obhodnja jednog uredjajnoga razreda pronaći naime, u koliko, na istu abnormalno ili normalno stanje sastojine u obće upliva; ., ; |