DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 8 <-- 8 --> PDF |
. — M ~ B druge strane opet iz stanja pojedine sastojine opredieljenu obhodnju za ostale sastojine nredjajnoga razreda pridržaje uz predmjevu, da se za pojedine sastojine opredieljenu obbodnju za ostale sastojine uredjajnoga razreda pridržaje, uz pred mjevu, da se za pojedine sastojine opredjeljena obliodnja upotriebiti ima za ustanovljivanje granica sječnog prihoda preostalih sastojina. Akoprem ova protuslovja donjekle izkijučuju ustanove, sadržane u zasadi , pod 2., buduć se svaka sastojina posebice izpitati ima, to ipak Pressler mnije, da može abstrahirati mogućnost, da će u jednom uredjajnom razredu biti ra5;nih obhodnja za normalno stanje. Presslerova raz-glabanja, koja su do sada u tom smjeru objelodanjena, neupućuju nas pobližje, kako bi se normalna financialao najpovoljnija sjecna doba jednog nredjajnog razreda iz pojedinih obhodnja normalnih sastojina pronaći imala, buduć se o biti sastojina, o izpitanju normalnih sastojina glede svoje prihodne snage i obrasta ništa potanko nenavadja. Recimo primjerice, da ćemo uzeti od raznih obhodnja, koje smo proračunali za normalne odnošaje srednju sječivnu dobu. Ovako pronadjenom obhodnjom to obračuna se poprečna sjecna površina F . . .V. . sa -, po kojoj možeš sve ostale sastojine u pogledu svojih sječina upriličiti. ti Ako je primjerice n njekom uredjajnom razredu od sastojina polovica abnormalna, t. j . da očekivat se imajući prihodi istih neodgovaraju finaacialnoj prirastnoj skrižaljci, koja je bila za podlogu obračunavanja financialne obhodnje s tog razloga, što je prihodna snaga istih sastojina druga, obrast različit i t. d., to se od svake sastojine očekuje, da će ipak biti metodom uputnika ustanovljeno, da ukamaćuje normalnu zemljištnu vriednost onih sastojina, od kojih je prihodna snaga za obračunavanje financialne obhodnje služila. Kod toga pronaći ćemo, da rečena sastojina normalnu obhodnju postići neće, i da baš toga radi popriečni sječivni prihod takodjer redovito uživati nemožemo, buduć su mnoge sastojine prije godine te za sječu dozrele. Ako se sastojina svojom zemljištnom rentom, odgovarajućoj konkretnoj prihodnoj snazi, prigodom izpitanja uputnikom obterećuje, to bi se moglo često sbiti, da je ona sastojina, koje je stojbina i obrast loš, normalnu obhodnju doduše jur prekoračila, ali je njezin uputnik veći od gospodarstvene dobiti. U svakom od spomenutih slučajeva ostaje uporaba uputnika sbog ustanovljenja granica sječnog prihoda ili prihodne površine, dakle smjerajuća razdioba i ograničenje prihoda odnosno očuvanje načela čistih prihoda iluzornim. Provedbu Presslerovoga usebnoga gospodarstva prieči u ostalom sječni red, koja se okolnost opaža i onda, ako se svaka sastojina za sebe kao njeka cjelina smatra. Racionalni sječni red, t. j . da se gomilaju godišnji prihodi obzirom na pogibelj vjetrova, uzdržavanje i gradnju nuždnih prometila zatim obzirom na tržna vrela, nesmije se u pravilu neuvažiti kod uređjenja šumskog gospodarstva, jedno s toga, što se spomenuti činbenici jedva za kalkulaciju |