DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 7 <-- 7 --> PDF |
. — 55 — ´ onih sastojina, kojih su zbiljne ili odabrane kakvoće služile podlogom za obračunavanje najveće zemljištne rente, pošto se njihov rnaximum pi-ihodne vriednosti prije ukazuje, nego što to biva u normalnih sastojinah. Pressler je doduše upoznao nedostatak toga načela, te usljed toga rabi on metodu uputnika u tu svrhu, da upozna, da li su abnormalne sastojine za sječu tiaancialno zrele ili ne. Sve sastojine, kojih vriednostni prirast za svoju produkciju potrebite troškove pokriti i svoju vlastitu vriednost uz gospodarsku dobitnu mjeru ukamatiti nemogu, svjedoče svoju gospodarsku nemoć, te ih valja uživati. Kod ustanovljivanja rečenog upitnika zavisi prirast vriednosti zemljištne rente, koja se procjenjuje obzirom na normalne odnošaje pi´ihoda zato, da se gospodarsko stanje nedvojbeno prosuditi uzmogne. Ovaj . postupak nadopunjava donjekle manjkavost gospodarskoga načela, koje je prihvaćeno za usebnu sastojiuu t. j . za prekinuto šuniareiije. Pressler mnije, da je ovaj postupak, kojega smo se sada poslužili za prekinuto gospodarenje i za gole površine, teoretički izpravau i da se takodjer upotriebiti može za potrajno šumarenje zato, što sve dotične sastojine podieijuje u osebujna prekinuta gospodarstva i što svaku sastojinu uredjajnoga razreda prama ustanovam zasade 2) posebice bez obzira na ostale susjedne sastojine u gospodarstvenom pogledu ocjenjuje. Ali mi držimo, da ova nauka nije valjana za potrajno šumarenje, buduć svaka sastojina, koja se od druge razlikuje u pogledU´ svoje zališne i prirastne vriednosti, takodjer drugo mjerilo za ocjenivanje gospodarske djelatnosti i za konštatovanje gospodarstvene biti prema normalnom stanju zahtjeva, i da se razriešenjem uredjajnoga razreda u postupicu prekinutog šumarenja: 1. normalne obhodnje sastojina istoga uredjajnoga razreda razhkovati moraju u svih slučajevih, u kojih svaka sastojina financijalno tehničkom načelu neodgovara; 2. da iz normalne obhodnje jedne ili više sastojina proračunani prihod nemože jednak biti za sve ostale abnormalne sastojine t. j . za onakove, kojih je konkretno stanje zahtjevanom idealnom nejednakosti teoretički istinit; 3. da će se za sve abnormalne sastojine, koje se po metodi uputnika u pogledu svoje gospodarstvene biti iztražuju, zaista opredieliti drage obhodnje, nego što bi se opredielile za normalne; 4. da se usljed te obstojnosti osim toga nemože provesti ne samo valjani sječni red, nego se nemogu ni sječe pravilno nanizati kao što se neće moći pronaći niti uživanjem sječne površine uz jednu za sve sastojine uredjajnoga razreda opredieljenu normalnu obhodnju i sječevni prihod, koji primjereno odgovara konkretnom odnošaju glavnica, nego onakav, koji bi odgovarao za dotični nrcdjajni razred onda, ako bi prihodni odnošaji vriediii za sveukupne sastojine, na temelju kojih je noi´malna obhodnja obračunana. Osim svega toga dolazimo u protuslovje, koje se iztiče u tom, što se s jedne strane zahtjeva, da se svaka sastojina za sebe iztražuje, a ipak se |