DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 6     <-- 6 -->        PDF

, " , -Si


li ouoj mjeri, u kojoj su svekolike na broju « usebne sastojine posebice
bez prigovora uredjene, u onoj istoj mjeri ima to biti i njihov sbroj t.j. skupna
šuma.


Netom naglašena načela nastoji Pressler realizovati na sliedeći način:


Najveća zemljistna renta, pokazuje se s ravnjivanjera čistih renta, kojih se
nadati imamo od tla i koje se pomočju unapried ustanovit se imajuće dobltne
mjere t. j . gospodarske dobiti obračunavaju,
Vrieme, kad ovi čisti prihodi dostižu svoju kulminaciju, jest najpovoljnije
i zove se financialno obbodno vrieme.


Ovo pravilo služi za svaki uredjajni razred tako, da se račun pomoćju
tadanjih normalnih prihoda t. j . obzirom na normalne prihode, koje dotičnoj
stojbinskoj dobroti šume odgovaraju, provede, i tim ćemo nfijpovoljniju financialnu
sječnu dobu (u prvom redu takodjer i vrst drveća i šumarenja) normalnih sastojina
uz normalne odnošaje tržišta pronaći.


F


Na temelju ove normalne obhodnje proračunana sjecna površina —, pro


%{/


pisuje nam granice, u kojih se pri uživanju kretati smijemo, osim ako izvanredni
slučajevi ino nezahtjevaju.


Uputnik (Weiserprocent) odnosno njegov razmjer prema gospodarskoj
dobltnoj mjeri opet nam označuje u ovom konkretnom slučaju one sastojine,
koje su za sječu financialno zrele i kojim redom.


Prigovori, koji bi se mogli podići proti ovim načelnim zasadam jesu sliedeći:
Zasada 1. Gospodarska potreba zahtjeva, da se iz stanovita tla i zemljišta
erpi najveći čisti prihod.


Rečeno gospodarstveno načelo moglo bi biti dobro samo u onom slučaju,
ako neimamo drugu koju glavnicu osim tla ili zemljivšta, odnosno ako šumarenje
na golom tlu na novo pokrenuti moramo.


U onom času, kad nam je iztražiti šumsko gospodarstvo u pogledu svog
rentabiliteta t. j . kad se radi o tlu s drvljem jur obraštenom, služi nam za
iztražni predmet glavnica tla i glavnica drvne zalihe, a ove dvje glavnice zajedno
čine imovno glavno (Kapitalstock), na kojem se od sada crpit se imajuće
rente osnivaju.


Dosljedno k Pressierovom gospodarskom načelu naime/da moraju u vriednosti
zalihe a godina stare sastojine sadržane biti i kamati tla, koji su se kroz
a godina nakupili, i vriednost troškova potrebnih za. proizvadjanje zališne
vriednosti (odbiv eventualno od dotične sastojine dobivene prihode), dolazimo
do zaključka, da se unatoč tomu, u svakom slučaju, kada vriednost sastojine
nije jednaka nakupljenim kamatam tla + troškovom proizvodnje, zbiljna iz tla
i zalihe sastojeća se gospodarska glavnica precjenjuje, i da nas usljed toga
račun dovede u taj položaj, da smijemo takove rente tražiti, od kojih nam
glavnica potrajno korist dati nemože.


Normalnu financialnu obhodnju nije dakle moguće realizovati u abnormalnih
sastojinah t.j. u takovih, u kojih je sadanja prihodnaizališnavriednost