DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 6 <-- 6 --> PDF |
, " , -Si li ouoj mjeri, u kojoj su svekolike na broju « usebne sastojine posebice bez prigovora uredjene, u onoj istoj mjeri ima to biti i njihov sbroj t.j. skupna šuma. Netom naglašena načela nastoji Pressler realizovati na sliedeći način: Najveća zemljistna renta, pokazuje se s ravnjivanjera čistih renta, kojih se nadati imamo od tla i koje se pomočju unapried ustanovit se imajuće dobltne mjere t. j . gospodarske dobiti obračunavaju, Vrieme, kad ovi čisti prihodi dostižu svoju kulminaciju, jest najpovoljnije i zove se financialno obbodno vrieme. Ovo pravilo služi za svaki uredjajni razred tako, da se račun pomoćju tadanjih normalnih prihoda t. j . obzirom na normalne prihode, koje dotičnoj stojbinskoj dobroti šume odgovaraju, provede, i tim ćemo nfijpovoljniju financialnu sječnu dobu (u prvom redu takodjer i vrst drveća i šumarenja) normalnih sastojina uz normalne odnošaje tržišta pronaći. F Na temelju ove normalne obhodnje proračunana sjecna površina —, pro %{/ pisuje nam granice, u kojih se pri uživanju kretati smijemo, osim ako izvanredni slučajevi ino nezahtjevaju. Uputnik (Weiserprocent) odnosno njegov razmjer prema gospodarskoj dobltnoj mjeri opet nam označuje u ovom konkretnom slučaju one sastojine, koje su za sječu financialno zrele i kojim redom. Prigovori, koji bi se mogli podići proti ovim načelnim zasadam jesu sliedeći: Zasada 1. Gospodarska potreba zahtjeva, da se iz stanovita tla i zemljišta erpi najveći čisti prihod. Rečeno gospodarstveno načelo moglo bi biti dobro samo u onom slučaju, ako neimamo drugu koju glavnicu osim tla ili zemljivšta, odnosno ako šumarenje na golom tlu na novo pokrenuti moramo. U onom času, kad nam je iztražiti šumsko gospodarstvo u pogledu svog rentabiliteta t. j . kad se radi o tlu s drvljem jur obraštenom, služi nam za iztražni predmet glavnica tla i glavnica drvne zalihe, a ove dvje glavnice zajedno čine imovno glavno (Kapitalstock), na kojem se od sada crpit se imajuće rente osnivaju. Dosljedno k Pressierovom gospodarskom načelu naime/da moraju u vriednosti zalihe a godina stare sastojine sadržane biti i kamati tla, koji su se kroz a godina nakupili, i vriednost troškova potrebnih za. proizvadjanje zališne vriednosti (odbiv eventualno od dotične sastojine dobivene prihode), dolazimo do zaključka, da se unatoč tomu, u svakom slučaju, kada vriednost sastojine nije jednaka nakupljenim kamatam tla + troškovom proizvodnje, zbiljna iz tla i zalihe sastojeća se gospodarska glavnica precjenjuje, i da nas usljed toga račun dovede u taj položaj, da smijemo takove rente tražiti, od kojih nam glavnica potrajno korist dati nemože. Normalnu financialnu obhodnju nije dakle moguće realizovati u abnormalnih sastojinah t.j. u takovih, u kojih je sadanja prihodnaizališnavriednost |