DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 53 — Ovim povodom obećaje rečeni pisac, da će podjedno izcrpiti one razloge i uzT*oke, koji su priečili, da spomenuta nauka do sada u praksi obćenito uspjela nije. Da i ob ovom najnovijem radu na polju uredjenja šumskih prihoda upoznamo naše drugove i prijatelje, odlućismo se, da tu brošuru podvrgnemo razpravi i u našem „Šumarskom listu". Prije, no što ćemo to učiniti, neka nam se dozvoli, da sadržaj rečene brošure što moguće u kratko priobćimo. Moramo priznati, da je šumarska nauka o čistom pinhodu jedva polje teorije ostavila i prem, što je u teoretičkom pogledu neoboriva, ipak još danas glede svoje provedbe neuvaživa podpuno povjerenje stručara. Razlog tomu ponajviše jest taj, da je nauka o čistom prihodu dosad pro pustila temeljna načela, koja su za idealne i normalne odnošaje usvojena, raz nolikom i neprestanom preokretu podvrgnutim lokalnim gospodarstvenim pod logam t j . propustila je ta temeljna načela prema shodnosti preinačiti ili stegnuti na pravu mjeru. Da možemo to i dokazati, biti će potrebito, da prije svega u literaturi poznate nauke o čistom prihodu pojedince obzirom na njihovu uporaba sa stanovišta uredjajne prakse razpravljamo. U tom smjeru razlikujemo Presslerovu, Judeichovu i Wagenerovu nauku. I. Sastojinsko šumarenje po Pressleru (Bestandeswirthschaft). Akoprem se Pressler i Judeich u svojoj nauci jednakog stanovišta drže, to se ipak Judeichov način sastojinskog šumarenja, što koji dopušta, da prediežeći gospodarski odnošaji uplivaju na postavljena načela, bitno od Presslerove nauke razlikuje. Usljed toga razpraviti ćemo svaku od rečenih nauka posebno. Presslerova nauka osniva se na sliedećih zasadah: 1. Svako šumarenje, ako hoće biti racionalno, ima se po svojemu značaju kao zemljištno gospodarenje bezdvojbeno upriličiti po načelu i smjeru: da se iz stanovitog tla, imenito produkcijom drva i što mogućom potrajnošću, najveći čisti prihodi t. j . potrajno najveća zemljištna renta crpni ima u onom slučaju, ako se obćenita narodno-gospodarstvena svrha šume po ovom načelu o čistom prihodu nepovriedi. 2. Svaka više manje normalna i potrajna šumara, koja se uz obhodnju od te godina šumari, nije ništa drugo, nego postupica, koja sadržaje u usebnih sastojina, od kojih se svaka prekidno gospodari i samo s tog razloga jednake godišnje potrajne rente (šum. rente) u gromadah i vriednosti privriedi, što ti u članovi ili sječine neprestano primjeran i redoviti razmjer dobnih razreda imaju odnosno imati moraju, i to s proljeća, gospodarsku dobu od d do u — 1, a u jeseni od l do w. |