DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 28     <-- 28 -->        PDF

^ -^,76 —


Upliv dakle, koji se očituje od vriednosti tla na absolutnu olinu od wb
irzuženo je time:


n


^ V^e (1.0 / - 1)


Ha
ili riećima: n"^´ korjen n godišnjih kamata zemljištne vriednosti razdieljeno po
sadanjoj vriednosti sastojine.


čira je dakle veća vriednost sastojine t. j . čim je u pravilu sastojina
starija, tim manji je u negativnom smislu djelujući upliv, buduć Be za sva
razdobja starosti sastojine jednak ostaje.


Formula VI. izkazuje nam takodjer postotak ukamaćenja dotične sastojine,
ako se naime oduzme stanoviti dio od sastojinske prirastne vriednosti, koji je
po gospodarskoj dobiti opredjeljen sbog ukamaćenja temeljne glavnice.


Prem nećemo dopustiti, da se s uputnikoin ustanovi flnancialna zrelost u
smislu najveće zemljištne rente, odnosno poprečno godišnje ukamaćenje proizvodne
potrebe obzirom na gospodarsku dobit, koju smo a priori prihvatili, to ipak ova
činjenica zaslužuje, da se spomene; jer ovaj postotak ima ipak financialno
gospodarstvenu važnost u tom, što nam izkazuje, kako ukamaćenje za trajanja
njekojeg razdobja raste, odnosno, kada postotak ukamaćenja u obće bez obzira
na stanovitu gospodarsku dobit svoj maxlmum postizava.


h) Da ustanovimo uputnik u svrhu tu, da pronadjemo, kad se najbolje
ukamaćuje proizvodna potreba.


Za ovo valjaju sve nabrojene metode a uputniku Temeljna glavnica,
kako smo jur prije naglasili, neima pače nikakav upHv na dobu, u kojoj
kulminacija nastaje za ukamaćenje proizvodne potrebe, ako se uputnici u
jednakih ra^dobjih medjusobno prispodobe.


Temeljnu glavnicu možemo dakle izpustiti, a tad će uputniku biti sliedeći oblik;


n


Vfi = 100 (V^ ^ -0 * J


sbroj Presslerovih prirastnih postotaka a + 5 + c.


Da pronadjemo dobu, u kojoj se proizvodna potreba najbolje ukamaćuje,
nije dovoljno, da za kratka i jednaka razdobja uputnike potražimo, nego se
moramo osvjedočiti, da li kulminacija prije ili kašnje uzsliedi, ako ukupni
postotnik proračunamo za kratka ih za produljena razdobja, dotično da li nam
uputnik proračuaan za kratko razdobje neodgadja ili ne uskorava kulminaciju.


U tu svrhu treba uputnike najprije za kraće, po prilici 5 do 10 godina
ubuhvaćajuće periode ustanoviti, a onda se ovaj račun obavi za veće periode
i pokusice pronadje ona doba, u kojoj postotak ukamaćenja kulminira.


Uputnici temelje se na vidednosti sastojine, koja je i ia prirastnoj
vriednosti samo za stanovite periode, a ne za sveukupnu štarbst sastojine,
pa jih nesmijemo zamjeniti sa poprečno godišnjim ukamaćenjem proizvodne
potrebe.




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 27     <-- 27 -->        PDF

- 73 -r, , . -;


^ ; ObziroiHiia, -i^ui \i dvijiib uikovi]) .dolatnil´i inje^-a uesmijeisio izvoditi, koja
je df>b!i:,)ia njjera reiaLivfio veća. ih kuja se od obijiili saHtojiiia xm koje se
.doMtue ´uvjere prrM:ežu,´ sboq veće *>02itivne doMtne injere posjeći ima. po::^to Ug^
kao :^U) m satno po sebi rax,uinj´!va, ueda razaća´ati, u kojem razmjeru stoji
prema imovniiTi glavnom, i jer-dif/reaciju dobitai&´nijeraveć iiuapi´ied isključuje
ražsudbu, da većoj^ dobiinoj mjeri´ituiiiji upiitnik odgovara


da u g´>4>. djela´tai´)st sastojra-a proaikiiemo, aepreostaje nam drogo, nego
osloniti se na o.putriik.´
Do.sada.rećeno bilo bi iiajbitidje, štosmo mogli o siauci iiputuika za glavne
sastojine razložiti \ .


Preostaje uain sauiojo?: -to, da ispitamo pojedine oline, koje u svom
oblićku sadr/;avaju uputnik i da kucamo po mogućnosti, da li se mogu točno
ustanoviti ili ne. " . ´. " .


-Sbf>g toga razdieliti ćemo to razglabanje a dva odsjeka, t.j . prema tomu,
kakova m svrha ustariovljivarjjeiu oputiiika postići iroa, i to:
a) iJa ustanoviitio uputnik, koji riaro predočiti ima. knko ne tekućom godiuom
ukanuićuje proi^vodua potreba za dobe ^ztražiiog vreiiieiia n,
_ Za ovo može Bam služiti formula´Judeicbova "


ft -j m


buđuć je teoretićko dobra, ter teuudjnu glavincu pravo ocjenjuje i prirastue
;POStotke a -}- h -]~\c siiTJplicite suuiarno 2a dotičDo, ra^dobje n- istražnoga
vremeua ustauovijuje. ,..._.


U, ovoj formub možemo, .^vakri oliau do-pi-ibodoe vri^Hlnosti. tla Be, koja
je ug sadržana, praktično-ustau ovi u ^ poštu O´-j´-uiti uiožeuio većim djeloiu ne
satno sadaoju i buduću potrosuu v-Kiedaost sastojine, s uaukoui 0 prirastu, uego
i´eventualne raedjutomiie´-užitke toi>:.a-ra^dobja. ´ -


Iz temeljae glavnice moglr-seiipravai troska\´i u potez-^ u-"svakoui Urednom


gospodarstvu--pro-aa-ei.´ ,.,, .:,


Kod-´ocjene tla nagaziti ćemo na zaprieke, alt´ vriednost tla toli uei^nafno
upliva: ua´uputnik u dobi blizn sjeće .stojećoj, da ovu ´ocjenu doista zaiujeniti
može približua pjelca vrieduogt, bez da se uporaba fonuule time povriedi;


Za ,oVaj upliv priucipiehio izraziti, može služiti formula" VI, koja se pred


očiti´dade i´ u sliedećem obliku:


ovdje je Be odciepljeuo. u /::Hb´!JeiB članu pod korjeuozu




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Po Judeiidiovoj forinalilL izra/uje se Ug za jeduu godtnu iztrazuc poriode
od y aa
n n
__ [Hg + f/) in |j — (/A/ + //) 1.0 w^ ^ X


"^ ~ ´" ´ /r


a po ioniiuli VL ya


Ha t.O ^/´ _n


Z/,, 1 0 1%
Utik = -....,-. Kl)
n


Raziunjeva se šanso po sebi, da ove zadnje četiri formule daju isti rezultat,
budne se množina kamata kao ])riraKtna vriednost različito odnosi na imovno
ii^laviio, donm ovo posvud jednako ostaje.


Ako zamjeninia vrif^dnost i od w i ivh iz formule IV. i VII. uz istu
oznaku od // za temeljnu giavjucu, to dobijemo :


I, ^ ^ , -^ .a + /. 3- .) ^^-_-^ ^ -^^-^,


Uni = [/>-((. +^/ +.) ~ -u.r) h~o~o~^


p Ha + i>

erg ^ _^„.^^ .
XII)


p Ila — {r/ -f- /> -1-r) Ha + )> U


´´´´" loT ´


Isto tako \z 5 i XL :


II. n
Ur//^ ==. (-^´Aj 10;/— Ha 1.0 IT^´^ a iza institucije vriethiosti od iv i a-^j


n
u, = ´^"´^" + ^^ 1.0 /^ — (Ha + <(jK´/\


^´ """""´ "^´ ; XIII.)
^ {Ua_j-Jf) l^ />_-- (i7^/ -^ n + g) ^ I


?-/^/6


S oblićkom XU. i XIIL emogueeno nam jo, da poduzetnu dobit }>roAadjv^ino,
bez da upatnikeuepoareduo pror.icunati raoraon).


Prema tnmn (bx li je Hfj poRidvna ili negativtia oiiiia, može se izvoditi
u koliko upsituik odgovara p, da li izpod ili iznad p stoji, t. j , za stanoviti
slučaj ,možemo konstatovar/i, da [i sastojinska prirastoa vriednost uz p ´Vo ^^k^^"


lu´ninje proivivodnii potrebu ili ne.




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 25     <-- 25 -->        PDF

: -Td


taka a u inom obračunu uz drugi postotak ukamaćuju, što to doista kod
formule L i II. biva, ako je w ^ od p.


Od sastojinske prirastne vriednosti ima se bezuvjetno očekivati, da ova
ukamaćuje temeljnu glavnicu uz gospodarsku dobit, doćim ostatak sastojinske
prirastne vriednosti opet izkazati ima, da li je ovaj dovoljan ili ne, da se
sastojinska vriednost, kako se to želi, ukamaćuje.


Jasno je, da ćemo razsudbu o gospodarskoj djelatnosti njeke sastojine
znatno pomrsiti tim, ako drugi način upotrebimo za to, da obračunamo kamate
temeljne glavnice, koje za vrieme od n godina narastu.


Može se dogoditi u abnormalnih slučajevih, da prirast oi Ba -}-n — Ha
uslied šteta po zareznicih ili šteta nastalih elementarnimi nepogodami zaostane
za normalnim, i da i´azliku izmedju w i m znatno povisi tako, da w povoljno
ukamaćenje izkaže, a da tvh gospodarsku nemoć sastojine potvrdi.


Temeljna glavnica g u jednom i drugom slučaju neće se promjeniti, buduć
e normalna prihođna snaga jedna te ista, te u oba slučaja zahtjeva, da se
isti dio od sastojinske prirastne vriednosti sbog ukamaćenja od g za vrieme
iztražne periode odbije; dakle prema tomu mora kod sastojine; koja u prirastu
nazaduje, kod uporabe formule VI. manje preostati za ukamaćenje od vlastite
sastojinske vriednosti, nego kod uporabe formule 11, u kojoj se g uz uputnik
ukamaćuje, koji je manji od p.


Za uas, koji ostajemo na stanovištu teorije zemljištue vriednosti, ter
nepriznajemo načelo, da se od gospodarske glavnice traže takovi kamati, koje
unaprieđ ustanoviti, ima OYO razglabanje samo tu važnost, da se njaximum
ukamaćenja pronaći može bez da obračunamo ili oejenimo g t. j. mi ćemo
postići svrhu za pronaći dobu, u kojoj se proizvodni fond, odnosno sastojinska
vriednost po vriednosti konkretnim odnošajim odgovarajućeg prirasta, najbolje
ukamaćuje, ma da nam i nije temeljna glavnica poznata.


Ako Presslerovu formulu u ovom smislu preinačimo, to dobijemo iz
formule h):


ivHa -f- ^^ = (a + ž* + ^) Ba^


. wh Sa + p g = (a ~\- b + c) H(t.


^oh === (a + b ± c) ~ %^ . .......... VII.)
Ma
Isti izraz dobit ćemo, ako se u formulu VI. stavi, da je n == 1 i izpustiv
medjutomne užitke.
Pressler označuje gubitak, koji nastaje uslied sječe njeke sastojine, kod
koje je w izpod p pao, za poduzetnu dobJt i proračunava ovu sa


v9=-{p-^)~^. ............. vni.)


Po formuli VIL opet je:


Ugh ^ (p — ^^b)j~- .... ,,,.,,,,., IX.)




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 24     <-- 24 -->        PDF

- 72 ~zemljižtnu
rentu, zatim rentu upravne obranbene i porezne glavnice sa kamatam
na kamate, nego mora i svoju vrieđnost ukamaćivati.


Odbijemo 11 od prirastne vriednosti stanoviti dio, koji recimo ukamaćenju
temeljne glavnice uz p običajnom postotku odgovara, to se tim izkazuje pozitivni
ili negativni ostatak prirastne vriednosti prema ukamaćenju sastojinske
vriednosti.


Postotak, s kojim se sastojinska vrieđnost po reSenom ostatku ukamaćuje,
odu osi se lib na tu sastojinu i proračuna se iz jeđnačbe:


Ha + n + I>m 1.0 f —Ea=^g{lO p -1) + Ha{^´^ ^& ~ M


sa "


n ´


wi, = 100 1 Y ^g J^n -\~ Dm 1.0 P —ikl^l ZJZ-- 1 ) VI.)


Ako je u smislu teorije o čistom prihodu p = gospodarskoj dobiti, to je
uz predrajevu da je i> == ´Ji^ takodjer -iv^ = w.


Da ukamaćenje temeljne glavnice ovako shvaćamo, nemienja ništa na dobi,
u kojoj uputnik kulminira, jer su kamati temeljne glavuice za jednu te istu
sastojinu u istom vremenu jednaki, te se tomu dosljedno u jednakom vremenu
jednake oline sbog ukamaćenja temeljne glavnice odbijaju, sbog ćesa se doduše
absolutna veličina od i.vh zaista alterira, ali se podnipošto neodgadja, nici pomakne
doba, kad se maximum ukaže, jer ako je:


100 I V Ha + n -~_g (l.o/- l)^ 1 ) >
^ ~ " lia~ ^


> 0(1 100 ( V 776 + ^ - g (w p^-^d — 1 I


to ostaje i


n n ^


100


"´ Ra ^^ ´ ^´^ """ "^ > ~m


Moguće je, da se kod sravnjivanja dvajuh postotaka za jednaka vremena


podaje samovoljna nu u obijuh jodnačbah ista vrieđnost, bez da se tim nejed


nakost obijiih uputnika promjeni.


Nejednakost odvisi lih od razmjera, postojećega izmedju


Da se temeljna glavnica shvaća onako, kako se shvaća kod formule VL,
nije ni u smislu teorije zeraljištne rente zasnovano, buduć bi si protuslovili,
kad bi zahtjevaii, da se u šumskom gospodarstvu uložene glavnice uz p posto




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 71
( !´-f 6M( ´/ .i


i ny; -[/ ´ ^´-i) -6l -~/^^-~I)^^ -r] 0/y


+ B Vi u/
B ^ ,=^ S´ zi_ _ ´jj´^ _:_ ´ ""^ -z´ ^^ _!_´ fT-^ S´ ~~B


^ p — 1


_i_ (/


^h-l>.
´} + ´ -P
U´/j pUMJležecc ])re(lin]o^.- M^Mtsu/e pro´^jrcm pu-totak nk tUi u´]»ri)e m jjo.sliH d^\{\w^ u iJdstui, ]tL ]( ffa i U a \ II u ^ ,-Jjiu + i ili


(loili^it/i pH^-^f-v")*] po:>ioi

Ku (.\a ^aMidn ^´nlj = hTlii^ ] uko
lu j>*´,^ u^laiio\ljLMUi /^eudjisniu Miiiodim \uv´dnobt u \iiied]uliaiiiiii a iiaka \\i i)^\^ [iLoucunamo


Kud )iaiii /cudjibtna priiiudiKi aiediK-^r !io!)i bda po/unt L td(i u ovoj
okolnosti iiebi [jo^iio^ili kod uporabe fiTisudi- ik´> la dsie-io / nil]istue \mlj(
K]ne \H´^duff-u diiuu o uj pM!)li/aio iod.iaku zeuiiiKiuH \ t^Hltivist bukstifaiiah;
jei 1 V"´a p).iit-´-ka u ^^cjeai /eiiil|i^tne fzlaMiiee u^-^i-^if´ ´t pnknraoin pogledu
pifiiij Ob^´aio] \ehko, w ediiosti glniaca kc?/ upliva iko ^e plvdpo^ta^i, da se
ol)rann) (d)n\i u fu s\]hu -11 prouadjeiao u jveci posii rak nkauiai oija za Sjecnu
dubu ob]i/)0´^ iOh}>olaNknj * t/iluh]: a]^ke sastoimske -tavobti


KA upor0010 ositno^iTi luedjiUoi´in«´ ii/itko i ulaMVim o/^njuu. nu i])ak uz sve to
ova natu liuuiula ])La^a br*^^dsT´^o da -^e vi>c inatO´ ^´i^uino uiforouuimo o ukaniać^
uiu pi´i^ odn( ponoi^^ u(s>vani tomu kako\v -.i jiou/done poijloge i teuielpu^
t)odntke ])iiba\!ti usožcui´) kod ko^a -o nosudic umnoici to da je potrebito
/a valptoo teou´U 1\U ! ir eiij(* ( \6 z?(u\oe, ]\i dd iiicdjutoiune užitke uz
dobiinu lojcra koji ^^e >\jiuni p^idi Mh iiua. sbj´ojimo \\\ da rie^iiBO zamršenu
lodaacbn. n ko|o] se nopo/< OIH-^ n lazndi potearijab nalaze


fz ovoaa razlnzeuji nvditi y\ (h nije tako lasno iz razmjera, koji postoji
izmcdjii p*^^t(itkaukauKnv ^o^ i gospoiiarske dobiU najuharniju pječnudobu pronaći.


Joh niaiiie bdo bi pravedno, da so up"iniin odi´´^-e \ažnoRl za gospodavoujo
ri4ib priboda, bin´av smo iiviercm, da je p<´re ]edino to sredstvo
u nauc! 0 nstoai IHIVKIU ^^atn. JH SL U koukreiaom slupaju o djelo\aaju i^ospodcinkih
glavnica ^\xA Fivodtl inožeuio. odnosno, da nas u gospodarstvu do onog
cilja privede, koji \m.\ s^rbu, da na]\ece iika^aaconje proiz\ođne potrebe
postigne samo fee nioia u o\om ^liicaju i3pu^?})k sanitrati kao postotak ukamaćenja
proiz\odiie potrebe olvJroii] iia prira^^i ^a^st di^^^^^e vriei^nostn


Preni jo ?re--loi nputndc uprdiuo u oblik, koji )0 /a praktiSnu porabu
]>nkla´Uin, žalo ^palv net´e bdi snvk%), da ovo preiuaeenje istoga diomice ovdje
ra^pra^^"aulo


Kiko )´^ po/uato, ima n j^odihnii vvicdnostm prirast stanovite sastojine
namiriti ne -dUi * sve zo ovaj po(rc])ile troškove proizvodnje, naime n kratnu




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 70 -™
Da temeljau glavnicu ovako obraćuaaaio,. pristali bi na ro banio u onom
slučaju, kad bi imali pronaći pri!iodnu_ zendii^inu vriednobi:, na Uunu se protivi
pojam po formuli a), js´v je u smi-^lii nauke o uputniku iiztiojna glavnica
kao sto i svi ostali troškovi, k{)ji su potrel)iii, da pribavimo vriednoat JI a-u
ovoj vriednosti uračunana, s kojom pođjedno i´raste.


Temeljna glavnica može se u formuli uputnika, kako to Judeidi i Heyer
čini, samo sa ^ = -^ + 7-|-^ proračunati.


Ovakovo razliko\anje u biti temeljne gia\uice neima za praksu uikakovu
važnost, jer uračunavanje ovih troškova relativno izčezae prema ostaloj velikoj
vriednosti glavnica.


Očevidno je, da nam Presslerov nputnik isto tako kao ."to uputnik Judeichov
nemože tinanciahai zreh)St njeke sastojine sravnjivanjem gospodarske dobiti
ustanoviti, pošto je ova u svojoj luti ista.


Ako se ima zrelost njeke vsastojine ustanoviti s postotkom ukamaćeuja,
onda mora biti poznata sastojinska dostalna vriednost, jer samo maximum iz
sastojinske dostnlne vriednosti i/računanog poprečnog postotka ukamačenja za
jednu godinu svekupne starosti sastojine n)Ože naznačiti tinaneialno naj])robitačnijii
sjecnu dobn.


Ovaj postotak ukamaćenja izvodi se iz jednaćbe: IIa=g ("f0


a
-|- cl.O´Lv — I) s, u kojoj Dsna a godina prolongirani sbroj svih medjutomnih


d


užitaka znači: tv đ ^ lOO ^ V^^^+^ l±-g -A V)


Vrieme kad w d kulminira označuje nam, da se proizvodni troškovi najbolje
ukamaćuju.


Da teoretički t. j . u smisla teorije ziMidjištne rente ovu zadaću riešiti
možemo, moi\a nam poznata biti zeinlji.-^tna prihodna vriednost za godinu n,
dakle i onaj IK koji tražimo.


Ako za podlogu uzmemo onaj postotak, Icoga snm si pridržali za ustanovljenje
zemljištne pribodne vriednosti u tu svrhu. d;i proundjenu) sbroj medjutonmih
užitaka, odnosno postotak }K kojim S)IH) proračunali zemljistnu prihodnu
vriednost, to nK)ra prosječno najveći postotak ukamaćenja sudarati sa
gospodarskom dobiti p. ´ -


Za godinu ic, u kojoj -zemljištna prihodna vriednost kulminira, jest kako


je VOZlmto:II^i = rJ{^^^^_JJ^^^^^^^!^´_JJ^^^^^ dostalnoj proraču


nanoj vriednosti sa /? 7o ^- j - ^^^ postotak foruiule za zendjištnu prihodnu vriednost;
jer substituira se sastojinska vriednost jednačbi zcmljištne pribodne vriednosti,
to mora biti Be^ B, kako će se sliedoćim dokazati.




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 69 —


^^2-=^ (l.0^_ l) + pj (3^/


^^« = ^ (l.o/-l) + CL0/


Ova zakonska postupica bitno se mienja u svakom konkretnom slučaju
tako, da se ove promjene nedadu proračunati niti u obćeniti oblik uskladiti i
koji bi nam predočio, kako sastojinske doslalne vriednosti postepeno rastu


Po gotovo nesigurno je, da bi se htjela ustanoviti pravila ´za. množanje
vriednosti prirasta dotične sastojinske potrošne vriednosti.


Prirast qualitativni i quantitativni je mjestimice i periodički različit; imenito
je qualitativni prirastni postotak ođvisan od tog, kakove se dimenzije uzgojiti
mogu, koji se živo na tržištu traže. S toga nemože biti ovaj postotak u
obće vazda obavak (funkcijom) za stojinske starosti, čega radi potrošna vriednost
sastojinska neraste susljedice, već naprečac (skokom).


Osim toga se u ovakovu šumarenju, koje smjera građjevno drvo uzgojiti^
u pravilu dogodi, da je sastojinska prirastna Yriediiost u njekojih razdobjih
veća, a u drugih opet manja, nego što je odgovarajuća dostalna vriednost.


Piresslerova formula za uputnik glavne sastojine glasi, kako je poznalo ovako:


^ = (a + &+c)^^ .............. . . III)


Ovaj izraz osniva se na istih načelih kao što Juđeichov i može se iz
zadnjega na sliedeći način izvoditi ako je « = 1 i ako medjutomne užitke
izostavimo: Ba-f-1 — lia = JSal.O w — Ha-^9 i-0 ^ — g


Sa+ 1 gO.(}w


1.0 w
Ha H.


w


=-(^^-)-^


Prvi član desno ležeće oline predstavlja nam a -j- 5 + c njekš sastojine,


pa je s toga w = a -[- 5 .L C — -^ i ^ —~^ \= a + h + c . . . . h)


^==(a + 5 + c) - ^^ -.
. .´ .´ .. . . ,/ . . . . iV)


tla-j-g
Ovaj izraz razlikuje se od onoga pod III) samo u tom, što se temeljna
glavnica u nazivniku Presslereve formule sa G. označena doista u drugom
smislu shvaća.


Pressler
teime ptima u temeljnu glavnicu {B ~\~ Y + S -{-Ć)- tafcođjer i
a


glavnicu uzgojnu, koju on sa —oejenjuje.
hOp — 1




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 6§ —


Ovaj izraz ima biti temeljnom jednačbom za uputnik, jer očevidno ukama


ćuje sastojinska prirastna vriednost Ha-\-n — Ifa proizvodne troškove uz p^/^,


ako je Ha~^n — Ha==^´kS[a + n -kSa.


Zamjenimo li na lievoj strani dostalne vriednosti sa porabaimi vriednosti,


to dobijemo, buduć S"a + n — Sa ^ oih Ha+n —h ^a biti može, Ha-^-n


TT / TT , \ / ´^ ´\ a + n — m


— Ea={h Ma + ^)(l.0^(;~lj " D^l.Op . . ... . ... .a)
Ako se vriednost prirasta obterećuje sa kamati sastojinske uporabne vriednosti
t. j . da je i na desnoj strani & jS´a = ^a "^, to je:
TT TT ^xr , ^ i^ ^ ^ a-\-n-~m


dočim se iz toga izraza Judeichove formule obračunavaju ovako:


/TT a-{~ n— m \
= 100 I Y Ha+^nji^^mhOp +lcHa — Ea + g _ I


I)
^ iBa+g ´
/TT a-^n — m \
= 100 I Y ^a + n + BmhOp ±9 _ ^ ) II)


Sa+g


P


Kako se iz predidućega razabrati dade, moći će se iz razmjera — prema


tomu kako je ovaj veći ili manji od 1 zaključiti, da li sastojinska vriednost


prirasta za svoju proizvodnju potrebite troškove uz i^^o ukamaćuje ili ne.


Nesmijemo se dakako u dalnji zaključak upustiti, naime: da w prije godine
u financialne sječne dobe veći, nego što p, a iza godine u vazda manji
biti mora nego što p^ odnosno da prosudimo prema tomu, u kakovom razmjeru
veličina olina w i p stoji napram dobi, u koju financialna zrelost pada; jer da
bude zadnji zaglavak moguć, moralo bi biti, da je razlika ^a+ w — ^ a prije
godine u vazda veća, a iza u vazda manja nego što razlika iHu — IcRa^ jer
iQ w^p^ nka it TcHa + n — lRa^^Sa + n—Ba,


Ako je pako Ic Ea + n — ]cMa od i?biti, Jer
su ostale oline u jednačbab a i p (korespondirend) napramno jednake.
Substitucija od Ha umjesto hMa nemjenja na stvari načelno ništa, buduć
Ea od Je Ha kao zastupatelja (reprezentanta) spoznajemo.


Poznato nam je samo, da je u godini iinancialne zrelosti ^1?« = ^ ^
i lcMu + r> Hu + r t j . daje sastojinska potrošna vriednost prije i poslije
godiue u manja nego što dostalna vriednost, koji uslov nije dovoljan, da gornje
tvrdnje dokaže.


Dostalna je vriednost ona olina, koja neprestano po stanovitom pravilu
raste, što se iz dotičnog izraza za sastojine i, 2, a i u godina stare, ako me(
ijutomne užitke ostavimo izvan kombinacije, razabrati može:


* Yidi Judeich Forsteinriclitung.


ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— (t´j ~~
B j (^ b 10 0 13 p n 11) i k u.


Nauka o ii]),dnikn Inko je ra/lozoim, po Preaslern, Hf-´.Teru i Judeicliu,
da jo /ahtjevoiK IIV.´IKM^ n.i iDiio^o i^oliija nii!ipri´´d udo\oljeno, a to stoga,
sto j{´ ^les^le^ ^t\orio oputiuk i za .^usastojiim (auz;^i´ednu).


Svrha u])ulijika i]Kik iil]e druL^.i, nogo (a. da so s njim pomai^.e pronaći
najnbarnija sjećna flol),i u snuslu teorii(^ zomljibtne i´ente.


´ Neće bili savano, ako -bit uputnika pobbzje ra/uiotrimo, da možemo
s dokazi ))oS\rditi, (hi je zndat´a npntnika 1a, da nas uci, kako se trošak proizvodnje
u tekućoj godini ukan^iaćnje obzirom na prirast sastojinske vriednosti
u dobi koja je, a ne kako se Mse puta hoće dokazati, da nas on tobož upućuje,
jor sjeL;urni nismo, da nebi pronaći mogli financialau zrelost u dubu nauke
0 ^endjibtnoj renti.


Označimo li sa 7c B^a dostalmi viiednost ´/ i;odtna stare sastojine sa h -ff a-|-^?,
dostalnu \3´iednost a ~\-ji btai´e sasto´ine, to nam ]c IIa A~ n — Je IIa o-zivAmje


\riednost prirasta (pi´ino\ak) za vnemo u godišnje iztražne periode, kojoj bi
moralo doista buiiuce ])rirašcivnnje \rieduosti prirasta H a {-n — Ha jednako
biti, da udovolji tinaucialnim zabtjevom.
Ako a šumskom knjiztvu j)rih\neone oznake pojedinih olina pridržimo, to
iznaša iz do^talnih vriednoeti proraćunana \riedno&t prirasta fobnovakj:


^^^^^^ = .^^(l.o/-l)"-fz)U.O/>´ +...J + CA.OP


l:Ha + n^g[ [A)p-lJl.{)j>´-^g{l.i)p-\)-´~{l)b 1-02^ +. . ,. D 6 1.0i) J


l´Hd+n-l´IIa-^g (^]^Op^-iJ Lo/~-r/ (l.o/—]} +´^(lo/—i} "


a — b / n \ a-\~n .a
I)h \.0p \\X)p~ ^j´~^ ^^- 1*^^^ — ^- 1-*^^


=^[f (l.o/_l)(}.o/_l}+.V {i.up—i} — z)^lo/ (i.o/—l)


+ C. lJ)p { l.Op — 1 )
I / ^ ^ a — h ri] / ^ ^ , ^^
-= J // I; 1 0 /. — i j — J> ?> ] .07/ +- C. lOp l\].{)p-´l)~^-I 1 Oj> — 1 .
rr\i ciubs-^nik desne ležeće- elana nije druiio. nogo dostabni vriednost a
godina stare sastojiiie; jir^ma tonni mo/omo u jednn{d)u staviti


I-li n^^9´--kIIa=^{l:Ua -\-g) i ij) j]^ ^ \ \ ili ako predmjevamo, da poslije


(i i prije a-\~-n godile koji medjutorani užitak dotiče:


kll^+n -kJI-^d: Ea-\-o) \^\A)p^ {) — 7J m KO^v .;...´. a)




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 66 — ,


Na to se podpunini pravom, može kućevlastnik zapitati, zašto oir ueiztxaži,
u kojoj lujeri ima se njegova sgi´ada pregraditi, da raa obzirom na izdati se
imajiiće .troškove najveći prihod donosi.


Ovako shvaća Wagener gospoilarenje čistih prihoda; on prispodablja sve
moguće osnove za adaptaciju ; iztražuje vriednost" sgrade po pi´ihodu, kojih se
nadati može uz razne dobttne mjere, ter hoće da iz reutovnih olina najprobitačniji,
gradjevni´ nacrt zadobije. ,


WageBer bi jamačno znao ono što je najuharni,ie po gospodarstvo prihvatiti,
kad bi bilo s kihke ruke ustanoviti dobltuu tnjeru i prihode budućnosti,
kako-je to lahko liod jedne sgrade ustanoviti. , ´


Budnć se po našem mnienjn najveći čisti prihod u gospodarstvu tim putem
praktično´odnosno-obće izvedljivo postići neda, to nam nepreostaje drugo-, nego
da se sliedećih sredstva poslužimo.


´-^ Ako se zahtjeva, da glavnica ab.^olatoo najveće kamate valjanim gospodarstvom
baca, bez da vriednost glavnice poznaino, ´onda možemo ipak do namjeravanog
cilja doći; jer je svejedno uz koji se *7o njeka glaviiica ukamaćuje,
samo ako smo uvjereni, da su u obće od te glavnice prigospodareni ^kamati
najveći.
,-. Iztražiti ćemo, koja nam sredstva u šumskom gospodarstvu na razpoiaganje
stoje, da se do zasnovanog gospodarskog cilja dovinemo. ´ .,


Bit će nmguće, da obzirom na tržistoe odnošaje ustanovimo sadanju prodajnu
vriednost obzirom na tržištne odnošaje njeke sastojine, čiji: materijal
takove dimenzije ima, da se promaknuti dadu, , " ,


Nu ovu vriednost nećemo ustanoviti niožebiti u tu svrhu; da s njekonv
dobitnom mjerom pronadjemo rentu, .nego samo za to, da prirast vriedriosti za
stanovitu dobu na jednu relativno sjegurnu uglavničenu olinu oslonimo´.


U konkretnoj sastojini pronadjeni pddatcio prirastu i drvnoj zalihi,dokazuju
nam, kakav će drvni prihod ove sastojine za buduća vi´emena biti, \z_
kojih- se podataka vjerojatno dotićoe vrieduosti za kratko vrieme ustanoviti raogu-


Nu ovimi ćinbenici moguće je pronaći vriednostni prirast jedtie sastojine,´
od^koje sadanju vriedoost znademo, a s vriednostoiin prirastom opet moguće
je ustanoviti, da li je financialno sitodnije, da se ova sastojina sada ili u kojem
drugom razdobju, uvažajuć pri tom još o;ie tro:-kove, koji su do sječe potrebiti,
uživati ima ih ne, i tim putem ćemo najprobitačniju obhodnju saznati.


Predstavimo si njeki red sastojina od jednake, produktivne snage sdružen´
u jedan uredjajni razred, to može ona za jednu sastojinu pi´onadjena ohlioduja
valjati i za´ ostale.


U budućih glavizraah razložiti ćemo, kako se teorija o postotku´prirastne
vriednosti za uredjenje prilujda praktično upotrebiti može.
S toga potrebito je., da |)rije svega, iztrožiimi, u koliko nam naul^a o
uputniku može u pomenutu svrhu koristiti.




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 17     <-- 17 -->        PDF

skore budućnosti i da se najuharnija vrst uživanja ustanovi bez da se znade
za vriednost glavnice odnosno za dobltnu mjeru.
Da uašu tvrdnju bolje podkriepimo, neka nam se dozvoli prispodobiti
šumu sa njekom sgTadom.


Vriednost drvne gromade uredjajnog razreda neka nam predstavlja kuću,
a šumsko tlo opet gradilište, (jer vriednost drvne gromade, predpostaviv da
bude renta potrajna — nesmije se studjiti ni onda, ako se vriednost umanjiti
ili povećati mora prema normalnoj zalihi).


Kod potrajnog gospodarenja isto se tako smanjuje godišnji prihod porezom,
upravnimi i ogojnimi troškovi, kao što to biva kod stanarine, koja je obterećena
porezom i troškom za uzdržavanje i upravu sgrade.


Pače i normalna šumska čistina nemjenja na ovoj predmjevi ništa; jer
ako je šumska čistina godišnji drvosjek i član uredjajnog razreda, to se ova
nemože s^ma za sebe kao šumsko zemljište, nego zajedno sa šumom u kombinaciju
uzeti, bud što se u pojmu šuma razumjeva drvo i tlo, te i čistina u
tora slučaju k šumi spada.


Drugačije se ima s izoliranom i nepošiiraljenotn površinom, koja nije član
uredjajnoga razreda i koja se neda sa pojmom šuma složiti. .


, Posljedci 0 uharnosti, protežući se za gole površine, mogu samo za ove
valjati, s toga u tom slučaju može govor biti samo o zemljištnoj renti i zemljištnoj
vrieduosti.


Obraštena pako površina jest šuma, te je svejedno, da li se potrajno ili
prekidne šumari, buduć se prihod na obje glavnične oline, naime na drvu i
na tlu, temelji.


Ovim razlaganjem nismo se odrekli stanovišta, da se kod računa uharnosti
tad pronadjena^ glavnica izvan kombinacije ostavi; jer ako promotrimo
troškove kao produktivne troškove prihoda, koji su nastali za produkciju sadanje
vriednosti sastojine, koja se prekidno šumari, to se ovoj sastojini, ma da
i za troškove znamo, ucjenjuje njeka vriednost, koja nas do krivih zaključaka
glede uharnosti dovede, ako iole ne.odgovara normalnoj veličini.


Da se opet povratimo na prije spomenuta prispodobu, to ćemo sada iztražiti,
na koji način treba načela nauke o čistom prihodu upotriehiti, ako je
vriednost poznata.


Teorija zemljištne rente pita: kako velika ima biti drvna glavnica, da
zemljištna vriednost bude uz stanovište dobttne mjere najveća,, smatrajuć kod
toga drvnu zalihu, ako je ima kao potrebite troškove produkcije za prihod,
naime kao njeki djel prihoda; što je isto kao i kod onog kućevlastnika, koji
pita: kakav sustav mora imati i kako velika mora biti sgrada, da mojemu
gradilištu uz prihvaćenu dobttnu mjeru najveću vriednost zajamčuje, t. j . kućevlastniku,
koji jur kuću ima, ali ovu po gradjevnom nacrtu za novu sgradu


pregradi, a kod toga nepita, da li se ima uharnost samo za jedno gradilište,
a ne za jur postojeću sgradu proračunati.
5




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 64 -
Absolutna vriedaost* šumske glavnice nemože se´ takodjer u svakom


slučaju proračunati, te se prema tomu neda ni porabna vriednost po naravi


glavnice u smislu teorije o čistom prihodu sdružiti.


Ali za ustanovljenje gospodarske vriednosti šumske glavnice ipak nuždno


trebamo dobltnu mjeru, samo neka ona stoji točno do Va ili l-7o ^^ pravom


razmjeru prema prihodu i veličini glavnice.


Ove nabrojene nestalnosti dovoljne su, da se nesmijemo pouzdano osloniti


na dotične rezultate, imenito ne na ustanovljivanje veličine glavnice, obhodnje


i razliku renta, koje trebamo u tu svrhu, dasi stvorimo podlogu za gospodarsku


osnovu, buduć bi se opasnost na takav način povećala tim, što bi se umno


žen je renta, koje očekivati imamo, posve izjednačilo.


Buduć prihodi nepružaju sigurnu podlogu, za pronaći veličinu glavnih i


medjutimnih užitaka u onom času, kad nemožemo iz bitisane biti sastojine


crpiti izdašne podatke-. ´ ;


´ Ta okolnost još se više ukazuje u mladih sastojinah, pošto se. njezini
materialni prihodi samo u toliko ustanoviti dadu, u koliko se \z dotične,
vriednosti izvoditi može obhodnja, za koju valja´"na 60 do 80 godina unapried
pronaći: prihode, koji ništa drugo nisu, nego oline´vjerojatnosti, a zato neimaju
praktične vriednosti. ´
Vele nesigurno je pače onda, ako imaš izpitati materialni prihod uzgojiti
se imajućih normalnih sustojina, pošto odmjerivanje naknadnih vriednosti
budućih materialnih prihoda prieči gotovo neodklonive zaprieke.


Iz navedenih razloga držimo, da je konsekventna provedba obijuh metoda
za sada u obće dosta težka, prem ako uvažimo odnošaje, onda će i netom naglašenih
prigovora nestati. Imenito Wagener budno nastoji u svojem uredjenju
prihoda, koje je vrlo umno i konsekventno, izradio, da na sve za praksu
gospodarenja čistih prihoda važne činbenike upozori, ter sredstva nabraja, kako
se i gdje ovi uplivajući faktori uvažiti imaju.


Presslerova je metoda, kako to u ostalom Wagener dokazuje, teoi´etički
valjana samo za pojedine šumske čistine, koje se prekidne šiunai´e.
Ova zadnja okolnost nebi bila od tolike zamašnosti, ako seu obzir uzme,
da se nemože sigurno i dobttna mjera i vriednost prihoda pronaći.


Na osnovu gornjeg razlaganja možemo zaključiti, da se u šumskom gospodarstvu
ležeća glavnica dosta točno proračunati neda, da bude podlogom za
gospodarska načela, koja zahtjevaju, da se stanovita množina kamata od glavnice
uživa.


Mi smo unatoč tomu toga mnienja, da se cilj šumskoga gospodarstva,
naime da se od kapitala, što ga ima, najveći potrajni čisti prihod crpi, može ina
drugi način postići, i to tako, da se sravne prihodi kao vjerojatne oline


* Judeich: „Thapauder Jahrbuch" 20, tečaj, svez. I. Wagener: „Anleitung
zur Regelung ctes FovBtbetriebea" strauji 275,


ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 15     <-- 15 -->        PDF

^63 -


Obe formule, razlikuju se imenito u tom, što se pojedine vriednosti pod 2.
na jedinicu površine^ dakle ne na površine jednake produktione snage oslanjaju,
kao što to pod 1. biva, a iz toga zaključujemo, da je izraz pod 2. za
sravnjivanje olina o ukamaćenju prirastne vriednosti neuporabiv za sastojine
od raznili zališiiib vriednosti, koje se odnose na jedinicu površine, buduć nam
nerazjasnjuje pobližje, u kakovom razmjeru stoji po ovoj formuli pronadjena
poduzetna dobtt prema dotičnom imovinskom glavnom.


Razliku kod ovih formula opažamo nadalje u tom, što je Wagener
diferenciju izinedju vrieđnoće prirasta sastojina i izmedju troškova, koji su
potrebiti za njezina produkciju, pronašao baš obratno, nego što ju je Pressler
pronašao.


Ova razlika sama po sebi bila bi sićušna, jer je rezultat sjeSnog reda u
oba slučaja jednak, kad se nebi prigovaralo proti načelu zasade 2. s onim, što
je gore rečeno, buduć bi nam kod formule L manji kamatni suvišak, a kod
formule 2. veći kamatni deficit ili obratno sječni red naznačio.


Za ovo pitanje u ostalom bez upliva je to, da li se upravna i porezna
glavnica napušta ili pridržaje, buduć rečeni troškovi za isto vrieme isti ostaju.


Wagener tumači nauku Presslerovu zlo, ako mnije, da Pressler od dvijuh
sastojina onu prije za uživanje preporučuje, koja veći gubitak na čistom prihodu
za jedinicu površine izkazuje, pošto on, u koliko je poznato, kod sastojina,
koje neimaju jednaku prihodnu snagu, nikada razliku poduzetne dobiti (po
Wageneru razlike Čistih prihoda) nerabi za ustanoviti najuharniji sječni red,
nego on u tu svrhu uputnik rabi.


Poduzetna dobtt po Pressleru u svakom konkretnom slučaju ´izkazuje
veličinu kamatnog gubitka jedne sastojine, koji se dobije u razlici izmeđju sbroja


kamata s gospodarskom dobiti od p—JKR~~ ^ kamatne oline s uputnikom oa


w — .


100


Bit će umjestno ako njekoje prigovore proti teoriji o čistih prihodih naime


glede izbora dobicne mjere i ustanovljenje budućih prihoda u kratko ovdje


spomenemo.


Za ustanoviti dobitnu mjeru, imamo dva načina naime tako, da predpolažemo,
ili da nam je dobima mjera zaista poznata i da s istom iz prihoda
pronadjenu dotičnu glavnicu odnosno iz glavnice dotične prihode ili da su nam
poznati prihodi i glavnice, te da iz ove da dobitnu mjeru proračuoamo.


U ostalom dobitna se nijera baš točno pronaći neda za šumsko gospodarstvo,.
kako to hoće teorija 0 čistom prihodu, i to sbog raznog preinačenja, kojemu
zalud u gospodarstvu izbjeći hoćeš i koje brojevno predočeno oko l^o iznašati
može, kako to hoće teorija o čistom prihodu.*


* Wagener: "AnJeJtung zuv Betrjebseinriehtung/^ strana 273. i Borggreve I. svez
jjdie forstlichen Tagesfragen" i broj 53. i clalnji „osterreicbiscbe Porstzeitung" 1884,


ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 14     <-- 14 -->        PDF

_ 62 —
S poduzetnom dobtti tražiti dobttnu mjeru neznači drugo, nego ,doći u
metež, buduć za ustanoviti poduzetnu dobit trebamo rentu, a za pronaći rentu
opet dobltnu mjeru.


Wageaer doduše priznaje, da su važni oni faktori, koji uplivaju na ustanovljenje
dobltne mjere, i da je medju ovimi prvi onaj, kojim se imaju prosuditi
odnošaji mjestnog proizvoda i potroska sada i za buduće.


Nu mi držimo, da se ovim načinom može opredjeliti samo vrst šumarenja
i drveća, ako nas zadovoljava krupna razlika prihoda.


Ova metoda ima nedvojbeno tu prednost od teorije zemljištne rente, što
se temelji na zbiljnom stanju šume, nu i ona računa kao što i ova kombiniranimi
vriednosti, što se u ostalom u ovom pitanju u obće zaboraviti nesmije.


Wagener se zbilja trudi, da uvaži odnošaje potroska i prometa, zatim
zahtjev posjednika šume, daše rente pravilno razdiele, napokon na koliko
ima razpoloživih radnih sila, da se i u buduće jednako i pravilno dobno razredjenje
postigne, ali taj problem, da se ovi čimbenici brojevno izraze, ipak
do sada riešio nije.


Po našem sudu nespada u ob^^eg prihodnog uredjenja to, da se ovi gospodarski
uplivi strogo uvaže, jer je to predmet, koji zasjeca u administraciju.


Uredjenje prihoda mora se u obće provesti obzirom na načelne zaglavke,
koji obćenito vriede, pošto se na dulja vremena odnosi i pošto probleraatičkim
predmjevam i računu na vjerojatnost u uredjajnoj praksi mjesta neima.


Ovakova u najmanju potankost zasjecajuća iztraživanja, kod kojih i prihodni´
čimbenik upliva, — ne samo što su zamršena, jer nepodaju sigurnu
veličinu olina niti siguran posljedak, nego poradjaju pače i mnoge sumnje.


Kako da na najuharniji način pretvorimo nadjeno stanje šuma u normalno,
nastoji Wagener postići deficitom u ukamaćenju odnosno suviškom, koji se
očituje u 100 jedinicah površine, i koji nastaje u razlici izmedju vriednosti
sastojinskog prirasta i za njegovu produkciju potrebitog troška.


Obćeniti obličak za ovo glasi:


En^ (S2I^_ SI) _ (2( ^ Be) (i_o/-l)--- 1)


U ovoj formuli znači % vriednost drvne zalihe na početku n godišnje
iztražne periode´za onu površinu, koja nam daje užitak od 100 jedinica; %n
vriednost drvne zalihe iste površine na koncu periode i Be nečistu zemljištnu
prihodnu vriednost (bez odbitka upravne i porezne glavnice).


Uzporedanjem dvijuh takovih olina ustanovljuje se sječni red, da se ona
sastojina, koja veći kamatni deficit odnosno manji kamatni suvišak baca, prije
posjeći ima.


Sravnamo li ovaj postupak sa onim, koji je ovomu sličan, i, koji se osniva
na temelju formule za uputnik sa poduzetnom dobiti vazda će mu biti iza
substitucije vriednost; od g ovaj obličak:


(? = (//a + i?, -H F ^ S)(,_o^_^j-(Z7a + « — ila) . . . . 2)




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 13     <-- 13 -->        PDF

- 01 —
Wageuer bo označuje prihode za >)udiići uzgoj kao njeku j)ribližnu vried


nost sa te se prema tomu vriednost ^umBke rente


očituje ovako;


0.01) { _"-> -- + .^1-1 1 + ... . ~ ~


\ n -zn u


I l.Op . O.Op l.Op , 0.0p l.Op . O.Oi?


l^´+^){l^Op~l) ^ { ^


v+s


u u ^ i
l.Op 1.0/j.O.Op l.Oi^ I


\,0p l.Op l.Op


Ai -^ Ali -f .... -4w


^ ^_ _ ^, _ ^, ^_ ,^


1.0i>


Ovaj račun ima se za sadanje vriednosti s predmjevom. da valja medjusobno
sravniti tri razne obbodnje, tri razne dobitne mjere i dvje vriednosti
budućega uzgoja, po obrastu što ga ima 9 puta, a da vriednost budućega uzgoja
pronadjerao 18 puta u najboljem slučaju izvršiti, naime onda, ako se naslućuje,
da razdioba prihoda na pojedine periode u početku veliku razliku
nepokazuje.


Nepriličan način računa jamačno nebi nas priečio, da nas do traženog
cilja dovede, kad bismo se osvjedočili, da ćemo time svaku dvojbu odkloniti.


Iz zadnje formule jamačno sliedi, da su osim prva dva člana i osim godišnjih
troškova svi ostali činbenici takove oline, kojih vriednost ni približno,
a kud i kamo točno ustanoviti možemo.


Wagener mnije, da će na ovaj način s pokušaji izbor dobttne mjere olakšati.
Razumljivo je samo po sebi, da se lih one razlike u vriednosti šumskih
renta sravnjivati mogu, koje su ZSL jednu te istu dobitnu mjeru pronadjene.


Nu time nismo ništa dokučili, jer iz takovog računa proizlazeće oline
samo to svjedoče, da šumska renta uz dobitnu mjeru p u obhodnji u, zatim
uz dobitnu mjeru pl u obhodnji u 1 kulmiuira, pođnipošto da te oline pobližje
neupućuju u pogledu pitanja, koju dobitnu mjeru prihvatiti imamo.


Nemože se oporeći Wageneru, da se po njegovom postupku pronadjena
dobitna mjera nekreće u uzkih granicah, t. j da lokalni činbenici gospodarenja
dobitnu mjeru s razlikom od 1 do 1^/2´7o ustanoviti dadu. Ove razlike dovoljne
su, da nas cjeli postupak neosvjedoči, da ćemo pravu dobitnu mjeru obračunati
moći.




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 60 —


Šumske priliodne vrieđnosti proračunavaju se tako, da godišnje prihode
od pojedinih razdobja prave porabne obhodnje kao vremenitu rentu smatramo
i istu na početak razdobja, zatim na sadašnjost điskontujemo i ovu pomnožimo
sa uglavničenom vrieđnosti godišnje na sadašnjost diskoutovane rente onoga
obrasta, koji u buduće uzgojiti moramo.


Razlika dvijuh takovih prihodnih vrieđnosti pokazuje nam uglavničenu
vriednost preduzetne dobiti, koja nas upućuje, za koju se vrst šumarenja, za
koju obhodnju i za koju vrst drveća odlučiti imamo.


Da bude stvar jasnija, to Wagener hoće, da pronadje poduzetnu dobit iz
razlike šumskih renta, u koju svrhu on smjera godišnje rente obijuh uglavničenih
prihodnih vrieđnosti, naime sadanju vriednost prihoda obrasta, što ga ima, i
isadanju vriednost budućega uzgoja pronaći.


Da bolje proniknuti uzmognemo u provedbu "VVagenerove nauke, navesti
ćemo jedan primjer.


Uzmimo, da nam predležeći jedan uredjajni razred, u kojem se potrajno
šumari i koji ima dobne razrede za 80-godišnju obhodnju, nadalje, da je površina
obraštena listačora, koju valja promjeniti u četinjaču i u listaču na dva načina
razne smjese, a za ovaj uredjajni razred imala bi se napokon ustanoviti najpovoljnija
uporaba (gospodarenje) uz tri razne dobltne mjere i tri razne obhodnje.


Sada izračunati ćemo primjera radi šum. prihodne vrieđnosti za jedan
slučaj, za koji neka bude obhodnja u a dobltna mjera p.
Prije svega valja pronaći za obrast, što ga ima i za trajanja uredjajne
dobe :u^ dotične prihode.


Označirao li za sredinu jednog n godišnjeg gosp. razdobja (periode) obračunan
sbroj razdobnih (periodnih) prihoda sa Sli 2(ii....... . %m — to je
sbroj sadanje vrieđnosti obzirom na bivši obrast


-\\´0p ^ 1 j —V.LO p-\) -^(l.O p-\) (^+^)(l.Oi>- l)
+ — +


i.Oi?.o.Oi> l.o^^.o.Oi? i.Oi?. 0-Op \S)p
Sadanja vriednost za budući naknadno uzgojit se imajući obrast imala bi
iznašati, da bude korektna, ako na sredinu razdobja reducirani sbroj prihoda
sa Am ,,.. J,n, ^l i sa Q kulturnu glavnicu označimo, od koje bi kamati
imali namiriti godišnje jednake ogojne troškove:


A\ / n \ ^n r « A Am f ´^ \


1.0p . 0.0p \,0p . 0.0 j9 1,0p . 0.0p


( ´ -G


u \ u u


l,0p~lj l.Op LOi>




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 59,—
Razlika izmedju ovih renta piikazuje podu;:;etna dobit u godišnjem iznosu
za one obhodnje, za koje se dotične rente proračunavaju.


Sa znanstvenog gledišta neima proti ovoj zasadi nikakovih prigovora, ali
jih ima tim više sa gledišta praktične provedbe, kod koje ima neuklonivib
zaprieka. Ove zaprieke ukazuju se ponajpače kod ustanovljenja vriednosti
glavnice.


Jasno je, da se reelna vrieduost njeke šume ustanoviti neda, buduć je
prodajna vriednost podvrgnuta odviše uplivu obćenitih gospodarskih i političkih
odnošaja i onda kad razpolažemo smjestnimi podatci o provedenih većih šumskih
prodaja. Potrošna je Yriednost sama po sebi povrh toga bezustrojna i iieizpravua
olina.


Nadalje scjenimo, da sućnu vriednost u svrhu uređjenja najuharnijeg
gospodarenja ne samo netrebamo, nego da ju i u onom slučaju, kad bi ju mogli
u obće točno ustanoviti, sbog svoje promjenljive naravi u pomenutu svrhu
upotrebiti nemožemo, dotično da stavljenu nam zadaću možemo riešiti onda,
ako smo u položaju pronaći gospodarsku vriednost njeke šume. Zaprieke,
koje nara za pronaći glavnicu na putu stoje, jesu: što se nedadu približno
unapried ustanoviti budući prihodi i troškovi odnosno prava dobttna mjera.


Spomenute zasade provadjaju se kako sliedi:.
Wagener traži, da se ponajprije razluče šumske površine na uredjajne
razrede i usječne redove. -


Poslije, kad se pronadjeni odnošaji prirasta i drvne gromade točno iztražei
imaju se ustanoviti postotci prirastne vriednosti pojedinih sastojina za moguću i
vjerojatnu sječivnu dobu.


Sad se proračuna sječivni prihod za mjestni najsgodniji uzgoj (po načelu
da budu jednaki prihodi u jednakom vremenu) za sredinu jednoga gospodarskoga
razđobja za one obhodnje i ona gospodarstva, koja najbolje odgovaraju mjestnim
odnošajem.


Kada su na taj način prihodi za konkretni obrast hrojevno izkazani, imaju
ustanoviti prihodi za onaj obrast, koji budemo mogli za buduća vremena uzgojiti
obzirom na odabrat se imajuću vrst drveća, smjesu, šumarenje i obhodnju.


lovaj račun valja provesti za sva razđobja dobe obhodnje. Obhodnju za
normalni obrast valja ustanoviti prema absolutno najvećoj uporabnoj vriednosti,
koja-se postići dade. Za sve vrsti drveća i šnmarenja, zatim za sve moguće
razmjere dobnih razreda imaju se za razne oblike normalnog obrasta proračunati
vriednosti prihoda, kojih se trajno nadati možemo uz tadanje mjestne
ođnošaje stojbine i potroška, ter iztražiti, u kojoj dobi novčani nečisti prihod
postizava svoju kulminaciju, koji će ne samo za vreme, u kojem jedno gospodarenje
u drugo prelazi, nego i u budućih gospodarskih obhodnjah unići.


Ovim sravnjivanjem, koje se uvaženjem svih vanjskih i na unovčenje
uplivajućih činjenica izvadja, dobivena najpovoljnija šumska renta ima nas
uputiti, kako možemo pronaći sječnu dobu za budući normalni red sastojina,
na koji se konkretne sastojine svesti moraju.




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 58 —


b) da Judeich jednako kao što i Pressier veličinu sjecivnoga prihoda ^a
buduće gospodarsko razdobje prema prihodnoj sječivnoj površini ograničuje.


Nu ako imamo većim djelom takove sastojine, koje se bitno razlikuju od
normalnih, onda mnije, da se svaka od ovih zahtjeva kod ustanovljenja prihoda
posebno u obzir uzme.


Judeich doduše veli, da se kod nenormalnog razmjera dobnih razi´eda ima
obredjivati sječivna prihodna površina, nu za oto on samo označuje mjeru
letimice obćenito tim pravilom: da se naime u onom slučaju, kad stariji prema
konkretnoj površini pronadjeni dobni razredi nadmašuju, više uživati smije, a
ako od površine uzmanjka, onda se uživanje dopušta samo u toliko, u koliko
normalni prihod dopušta.


Ovim obćenitim pravilom može se samo to polučiti, da sastojine, koje se
u pogledu stojbine i obrasta razlikuju od normalnoga starija, uplivaju na prihod
u toliko, u koliko isti djeluje na ustanovljivanje obhodnja, pri čemu uzima se
obzir samo na normalni razmjer dobnih razreda.


Mnijemo, da se ovim postupkom nezadovoljava podpuno glede potrajnosti
i onom načelu, da se približno jednaki prihodi dobivati imaju.
Kako je poznato, izvadja teorija zemljištne rente, da je ustanovila prihod,
ako financialnu obhodnju obračuna i s njom normalnu sječivnu površinu pronadje.


Uputniku pripada naime posve podredjena zadaća, da red za sječu sastojina
za buduće gospodarsko razdobje oprediele, koji se red u ostalom prilagoditi
ima prema inim gospodarskim odnošajem.


Sječivni prihod ograničiti ponioćju upitnika moguće je samo u noruialnih
sastojinah.


III. PostupakWagenerov.
Način, kojim Wagener nastoji upriličiti najuharnije šumarenje, razlikuje
se od Presslerove nauke tim:
a) što Wagener glavnicu, za koju se renta tražiti ima, smatra kao šumsku
glavnicu, koja se sastoji iz tla i drvne zalihe;
b) što svaki uredjajni razred kao njeku gospodarsku cjelinu označuje i za
istu prihode ustanovljuje.


Ova predmjeva glede gospodarske glavnice dovela je "VVagenera do toga,
da on obračunava gospodarsku vriednost šuma odnosno uredjajnih razreda, a
iz ove tekar dotičnu rentu.


Kako treba na temelju tih gore spomenutih načela postupati, da pronadjemo
najunosnije šumarenje, pokazati će nam sliedoće razloženje:


Ponajprije se ustanove ZB, podlogu zbiljnih odnošaja godišnji prihodi, koji
dotiču iz obrasta i u;^goja, što jih ima obzirom na odabrat se imajuća po obhodnji,
uzgoju i obrastu različita gospodarenja, ter se proračunava popriečna
renta za razne dobltne mjere na taj način, da se periodično mienjajući se prihodi
sa usvojenim postotkom na sadašnjost diskontuju i rente šumske prihodne
vriednosti pronadju.




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 9     <-- 9 -->        PDF

-^ 57 —


rentabiliteta brojevno očitovati mogu, a drugo opet zato, što su sječni redi


— bili oni još kraći — prema konkretnim odnošajem ipak ograni6eni;
Uvjereni snio, da će Pressler u stanovitom slučaju, sječnom redu dopustiti
njeki upliv na .mjestu0 ustanovljivanje sjecnog prihoda,, nu to se iz
njegovih zasada jasno nevidi.
Iz toga proizticuće sastojinsko gospodarenje kao što Wagener tvrdi, prikladno
je samo za one odnošaje, iz kojih je isto postalo, naime za šumske
čistine i normalne sastojine.
Ova nauka imala bi se glede svoje uporabe u koječem nadopuniti, ako se
želi, da se istinitost temeljnoga načela, postavljenog za obhodnju najveće zem-
Ijištne
rente, svestrano usvoji.
Na ovo povratiti ćemo se kašnje kod razglabanja Wagenerove teorije.


U. Postupak Judeichov.
,
Judeichova nauka razlikuje se od Presslerove u glavnom time:


1. što podava uputniku tu važnost, da on upliva na ustanovljenje financialne
obhodnje. On naime hoće, da se tinancialna sječna doba proračuna iz zemljištne
rente značajnih (nenormalnih) sastojina pomoćju različito pronadjenih upumika.
Ovim se postupkom iinancialna obhodnja primjereno prilagođjuje predležećim
konkretnim odnošajem, imenito, jer se predmjeva, da se uputnici
pronađju iz drugih, a ne iz onih sastojina, iz kojih je iinancialna obhodnja
najveće zemljištne rente proiztekla, a zato dobivamo odtud druge rezultate u
pogledu financialne obhodnje.
Judeichov način ustanovljenja obhodnje shvaćamo tako, da se s razloga,
što je jedna sastojina u pravilu s drugom nejednaka, uzme od svih dobivenih
rezultata ustanovljene obhodnje aritmetička sredina, koja za sve sastojine valjati
ima;. Zato držimo, da je prigovor Wagenerov naime: da je u smislu rečene
nauke suvišno, da se uputnici potraže u svrhu obračunavanja obhodnje, ako
se ova pronaći ima u sastojinah, koje u svojoj biti nebi odgovarale srednjem
značaju obraslosti, s toga neumjestna i neopravdana, buduć se baš srednji
značaj svih sastojina laglje prosuditi može, ako se raznoliki uputnici sračunavaju.


2. Da Juđeich obzir uzimlje na sjeČni red, za kojeg se po zasadi 2.
Presslerove nauke nezna; i da on veličinu pribođne sječne površine odvisnom
Čini od konkretnog razmjera dobnih razreda po svom prostoru i razdiobi, i
upravo uzevši cielo gospodarenje uredjajnih razreda na tom osniva.
Prigovori proti Judeichovoj nauci u bitnom su sliedeći:


a) Da Juđeich proračunava sječivnu dobu pomoćju pronadjene zemljištne
rente, zatim da dosta jasno nerazlaže, kako se ima financialna obhodnja jednog
uredjajnoga razreda pronaći naime, u koliko, na istu abnormalno ili normalno
stanje sastojine u obće upliva; ., ;




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 8     <-- 8 -->        PDF

. — M ~


B druge strane opet iz stanja pojedine sastojine opredieljenu obhodnju za ostale


sastojine nredjajnoga razreda pridržaje uz predmjevu, da se za pojedine sastojine


opredieljenu obbodnju za ostale sastojine uredjajnoga razreda pridržaje, uz pred


mjevu, da se za pojedine sastojine opredjeljena obliodnja upotriebiti ima za


ustanovljivanje granica sječnog prihoda preostalih sastojina.


Akoprem ova protuslovja donjekle izkijučuju ustanove, sadržane u zasadi
, pod 2., buduć se svaka sastojina posebice izpitati ima, to ipak Pressler mnije,


da može abstrahirati mogućnost, da će u jednom uredjajnom razredu biti ra5;nih


obhodnja za normalno stanje.


Presslerova raz-glabanja, koja su do sada u tom smjeru objelodanjena,
neupućuju nas pobližje, kako bi se normalna financialao najpovoljnija sjecna
doba jednog nredjajnog razreda iz pojedinih obhodnja normalnih sastojina pronaći
imala, buduć se o biti sastojina, o izpitanju normalnih sastojina glede svoje
prihodne snage i obrasta ništa potanko nenavadja.


Recimo primjerice, da ćemo uzeti od raznih obhodnja, koje smo proračunali
za normalne odnošaje srednju sječivnu dobu.
Ovako pronadjenom obhodnjom to obračuna se poprečna sjecna površina


F . . .V. .
sa -, po kojoj možeš sve ostale sastojine u pogledu svojih sječina upriličiti.


ti


Ako je primjerice n njekom uredjajnom razredu od sastojina polovica abnormalna,
t. j . da očekivat se imajući prihodi istih neodgovaraju finaacialnoj prirastnoj
skrižaljci, koja je bila za podlogu obračunavanja financialne obhodnje
s tog razloga, što je prihodna snaga istih sastojina druga, obrast različit i t. d.,
to se od svake sastojine očekuje, da će ipak biti metodom uputnika ustanovljeno,
da ukamaćuje normalnu zemljištnu vriednost onih sastojina, od kojih je
prihodna snaga za obračunavanje financialne obhodnje služila. Kod toga pronaći
ćemo, da rečena sastojina normalnu obhodnju postići neće, i da baš toga radi
popriečni sječivni prihod takodjer redovito uživati nemožemo, buduć su mnoge
sastojine prije godine te za sječu dozrele.


Ako se sastojina svojom zemljištnom rentom, odgovarajućoj konkretnoj
prihodnoj snazi, prigodom izpitanja uputnikom obterećuje, to bi se moglo
često sbiti, da je ona sastojina, koje je stojbina i obrast loš, normalnu obhodnju
doduše jur prekoračila, ali je njezin uputnik veći od gospodarstvene dobiti.


U svakom od spomenutih slučajeva ostaje uporaba uputnika sbog ustanovljenja
granica sječnog prihoda ili prihodne površine, dakle smjerajuća razdioba
i ograničenje prihoda odnosno očuvanje načela čistih prihoda iluzornim.


Provedbu Presslerovoga usebnoga gospodarstva prieči u ostalom sječni
red, koja se okolnost opaža i onda, ako se svaka sastojina za sebe kao njeka
cjelina smatra. Racionalni sječni red, t. j . da se gomilaju godišnji prihodi
obzirom na pogibelj vjetrova, uzdržavanje i gradnju nuždnih prometila zatim
obzirom na tržna vrela, nesmije se u pravilu neuvažiti kod uređjenja šumskog
gospodarstva, jedno s toga, što se spomenuti činbenici jedva za kalkulaciju




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 7     <-- 7 -->        PDF

. — 55 — ´


onih sastojina, kojih su zbiljne ili odabrane kakvoće služile podlogom za obračunavanje
najveće zemljištne rente, pošto se njihov rnaximum pi-ihodne vriednosti
prije ukazuje, nego što to biva u normalnih sastojinah.


Pressler je doduše upoznao nedostatak toga načela, te usljed toga rabi on
metodu uputnika u tu svrhu, da upozna, da li su abnormalne sastojine za sječu
tiaancialno zrele ili ne.


Sve sastojine, kojih vriednostni prirast za svoju produkciju potrebite
troškove pokriti i svoju vlastitu vriednost uz gospodarsku dobitnu mjeru
ukamatiti nemogu, svjedoče svoju gospodarsku nemoć, te ih valja uživati.


Kod ustanovljivanja rečenog upitnika zavisi prirast vriednosti zemljištne
rente, koja se procjenjuje obzirom na normalne odnošaje pi´ihoda zato, da se
gospodarsko stanje nedvojbeno prosuditi uzmogne.


Ovaj . postupak nadopunjava donjekle manjkavost gospodarskoga načela,
koje je prihvaćeno za usebnu sastojiuu t. j . za prekinuto šuniareiije.


Pressler mnije, da je ovaj postupak, kojega smo se sada poslužili za
prekinuto gospodarenje i za gole površine, teoretički izpravau i da se takodjer
upotriebiti može za potrajno šumarenje zato, što sve dotične sastojine podieijuje
u osebujna prekinuta gospodarstva i što svaku sastojinu uredjajnoga razreda
prama ustanovam zasade 2) posebice bez obzira na ostale susjedne sastojine u
gospodarstvenom pogledu ocjenjuje. Ali mi držimo, da ova nauka nije valjana
za potrajno šumarenje, buduć svaka sastojina, koja se od druge razlikuje u
pogledU´ svoje zališne i prirastne vriednosti, takodjer drugo mjerilo za ocjenivanje
gospodarske djelatnosti i za konštatovanje gospodarstvene biti prema normalnom
stanju zahtjeva, i da se razriešenjem uredjajnoga razreda u postupicu prekinutog
šumarenja:


1. normalne obhodnje sastojina istoga uredjajnoga razreda razhkovati
moraju u svih slučajevih, u kojih svaka sastojina financijalno tehničkom načelu
neodgovara;
2. da iz normalne obhodnje jedne ili više sastojina proračunani prihod
nemože jednak biti za sve ostale abnormalne sastojine t. j . za onakove, kojih
je konkretno stanje zahtjevanom idealnom nejednakosti teoretički istinit;
3. da će se za sve abnormalne sastojine, koje se po metodi uputnika
u pogledu svoje gospodarstvene biti iztražuju, zaista opredieliti drage obhodnje,
nego što bi se opredielile za normalne;
4. da se usljed te obstojnosti osim toga nemože provesti ne samo valjani
sječni red, nego se nemogu ni sječe pravilno nanizati kao što se neće moći
pronaći niti uživanjem sječne površine uz jednu za sve sastojine uredjajnoga
razreda opredieljenu normalnu obhodnju i sječevni prihod, koji primjereno odgovara
konkretnom odnošaju glavnica, nego onakav, koji bi odgovarao za dotični
nrcdjajni razred onda, ako bi prihodni odnošaji vriediii za sveukupne sastojine,
na temelju kojih je noi´malna obhodnja obračunana.
Osim svega toga dolazimo u protuslovje, koje se iztiče u tom, što se
s jedne strane zahtjeva, da se svaka sastojina za sebe iztražuje, a ipak se




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 6     <-- 6 -->        PDF

, " , -Si


li ouoj mjeri, u kojoj su svekolike na broju « usebne sastojine posebice
bez prigovora uredjene, u onoj istoj mjeri ima to biti i njihov sbroj t.j. skupna
šuma.


Netom naglašena načela nastoji Pressler realizovati na sliedeći način:


Najveća zemljistna renta, pokazuje se s ravnjivanjera čistih renta, kojih se
nadati imamo od tla i koje se pomočju unapried ustanovit se imajuće dobltne
mjere t. j . gospodarske dobiti obračunavaju,
Vrieme, kad ovi čisti prihodi dostižu svoju kulminaciju, jest najpovoljnije
i zove se financialno obbodno vrieme.


Ovo pravilo služi za svaki uredjajni razred tako, da se račun pomoćju
tadanjih normalnih prihoda t. j . obzirom na normalne prihode, koje dotičnoj
stojbinskoj dobroti šume odgovaraju, provede, i tim ćemo nfijpovoljniju financialnu
sječnu dobu (u prvom redu takodjer i vrst drveća i šumarenja) normalnih sastojina
uz normalne odnošaje tržišta pronaći.


F


Na temelju ove normalne obhodnje proračunana sjecna površina —, pro


%{/


pisuje nam granice, u kojih se pri uživanju kretati smijemo, osim ako izvanredni
slučajevi ino nezahtjevaju.


Uputnik (Weiserprocent) odnosno njegov razmjer prema gospodarskoj
dobltnoj mjeri opet nam označuje u ovom konkretnom slučaju one sastojine,
koje su za sječu financialno zrele i kojim redom.


Prigovori, koji bi se mogli podići proti ovim načelnim zasadam jesu sliedeći:
Zasada 1. Gospodarska potreba zahtjeva, da se iz stanovita tla i zemljišta
erpi najveći čisti prihod.


Rečeno gospodarstveno načelo moglo bi biti dobro samo u onom slučaju,
ako neimamo drugu koju glavnicu osim tla ili zemljivšta, odnosno ako šumarenje
na golom tlu na novo pokrenuti moramo.


U onom času, kad nam je iztražiti šumsko gospodarstvo u pogledu svog
rentabiliteta t. j . kad se radi o tlu s drvljem jur obraštenom, služi nam za
iztražni predmet glavnica tla i glavnica drvne zalihe, a ove dvje glavnice zajedno
čine imovno glavno (Kapitalstock), na kojem se od sada crpit se imajuće
rente osnivaju.


Dosljedno k Pressierovom gospodarskom načelu naime/da moraju u vriednosti
zalihe a godina stare sastojine sadržane biti i kamati tla, koji su se kroz
a godina nakupili, i vriednost troškova potrebnih za. proizvadjanje zališne
vriednosti (odbiv eventualno od dotične sastojine dobivene prihode), dolazimo
do zaključka, da se unatoč tomu, u svakom slučaju, kada vriednost sastojine
nije jednaka nakupljenim kamatam tla + troškovom proizvodnje, zbiljna iz tla
i zalihe sastojeća se gospodarska glavnica precjenjuje, i da nas usljed toga
račun dovede u taj položaj, da smijemo takove rente tražiti, od kojih nam
glavnica potrajno korist dati nemože.


Normalnu financialnu obhodnju nije dakle moguće realizovati u abnormalnih
sastojinah t.j. u takovih, u kojih je sadanja prihodnaizališnavriednost




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 53 —


Ovim povodom obećaje rečeni pisac, da će podjedno izcrpiti one razloge
i uzT*oke, koji su priečili, da spomenuta nauka do sada u praksi obćenito
uspjela nije.


Da i ob ovom najnovijem radu na polju uredjenja šumskih prihoda upoznamo


naše drugove i prijatelje, odlućismo se, da tu brošuru podvrgnemo razpravi i u


našem „Šumarskom listu".


Prije, no što ćemo to učiniti, neka nam se dozvoli, da sadržaj rečene


brošure što moguće u kratko priobćimo.


Moramo priznati, da je šumarska nauka o čistom pinhodu jedva polje


teorije ostavila i prem, što je u teoretičkom pogledu neoboriva, ipak još danas


glede svoje provedbe neuvaživa podpuno povjerenje stručara.


Razlog tomu ponajviše jest taj, da je nauka o čistom prihodu dosad pro


pustila temeljna načela, koja su za idealne i normalne odnošaje usvojena, raz


nolikom i neprestanom preokretu podvrgnutim lokalnim gospodarstvenim pod


logam t j . propustila je ta temeljna načela prema shodnosti preinačiti ili


stegnuti na pravu mjeru.


Da možemo to i dokazati, biti će potrebito, da prije svega u literaturi


poznate nauke o čistom prihodu pojedince obzirom na njihovu uporaba sa


stanovišta uredjajne prakse razpravljamo.


U tom smjeru razlikujemo Presslerovu, Judeichovu i Wagenerovu nauku.


I. Sastojinsko šumarenje po Pressleru (Bestandeswirthschaft).
Akoprem se Pressler i Judeich u svojoj nauci jednakog stanovišta drže,
to se ipak Judeichov način sastojinskog šumarenja, što koji dopušta, da prediežeći
gospodarski odnošaji uplivaju na postavljena načela, bitno od Presslerove
nauke razlikuje.


Usljed toga razpraviti ćemo svaku od rečenih nauka posebno.


Presslerova nauka osniva se na sliedećih zasadah:


1. Svako šumarenje, ako hoće biti racionalno, ima se po svojemu značaju
kao zemljištno gospodarenje bezdvojbeno upriličiti po načelu i smjeru: da se
iz stanovitog tla, imenito produkcijom drva i što mogućom potrajnošću, najveći
čisti prihodi t. j . potrajno najveća zemljištna renta crpni ima u onom slučaju,
ako se obćenita narodno-gospodarstvena svrha šume po ovom načelu o čistom
prihodu nepovriedi.
2. Svaka više manje normalna i potrajna šumara, koja se uz obhodnju
od te godina šumari, nije ništa drugo, nego postupica, koja sadržaje u usebnih
sastojina, od kojih se svaka prekidno gospodari i samo s tog razloga jednake
godišnje potrajne rente (šum. rente) u gromadah i vriednosti privriedi, što ti
u članovi ili sječine neprestano primjeran i redoviti razmjer dobnih razreda
imaju odnosno imati moraju, i to s proljeća, gospodarsku dobu od d do u — 1,
a u jeseni od l do w.


ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 4     <-- 4 -->        PDF

~ m


toga još i mnoge ^animive i dubokim znanjem nadahnute članke, a god. 1870.


izda štice o plohi oboda za porabu kod proračunavanja drvne gomt (gromade),


te god. 1876. objelodanio znamenita iztraživanja o „tvrdom sadržaju prostornih


mjera".


Svoja pomnjiva iztraživanja napolju šum. pokušišta dao je otiskati počam


od godine 1881. u zasebnih svezcih, a godine 1882. sudjelovao je s njekimi


strućari na izvrstnom djelu „Beitrage zur Kenntniss der Schwazfohre" i godine


1882. izda: „Die Weisstannentriebwickler" od Fr. "V^^achtla i napokon godine


1884. knjigu: „Die doppelzahnigen europ. Borkenkafer" od istoga pisca.


I pokojnik imao je protivnika^ nu više u stvarnom samo na način ustroj


stva šum. pokušišta oduosecem se pravcu; ali i te protimbe znao je on u


svojih spisih uspješno suzbijati. Svakako je najpomnjivije izradjeno njegovo


djelo: „Die forstlichen Verhaltnisse Frankreichs", koje je niklo prigodice


njegova putovanja južnom Francuzkom, Tirolom i Koruškom, a spojiv svoje


proučavanje na jednake ili slične ođnošaje, izdao je na osnovu svog znanstvenog


putovanja po Tirolu i Koruškoj obširne putopise s naslovom: „Verbaung der


"V^^ildbacbe, Aufforstung und Berasung der Gebirgsgriinde", a godine 1884.


predao je bečkom carevinskom vieću „Gesetz ilber Bekampfung der Wasser


schaden von Gebirgsbachen", koju zakonsku osnovu prihvati isto vieće neznatnom


promjenom, te je pokojnik na toj zakonskoj osnovi najviše radio.


Ovo je kratak životopis umna i rađena muža, koga oplakuje njemačka


stručna knjiga, jer je u njemu izgubila silu, koju neće skoro s lahke ruke


nadomjestiti.


I mi hrvatski strucari žalimo gubitak tog zaslužnog muža, koji je radostno
pratio ne samo napredak i djelovanje našega hrv.-šum. družtva, nego i razvoj
našega stručnoga knjižtva, koje će mnogi plod pokojnikova umovanja presaditi
u svoj vlastiti vrt na uhar tek razvijajućeg se domaćeg šumogojstva.


Bilo tako, a ja kao što započeh, dovršit ću s rečenicom: „znanost je moć".


K pitanju o nauci za uredjenje šumskih prihoda.


Crpi R, FischbacL


C. kr. šumski mjernički pristav Adalbert SchitTel objelodanio je u jednoj
brošuri „Zur forstlichen Ertragsregelung" vrlo zanimivu i poučnu razpravu o
nauci čistih prihoda, u kojoj nastoji prispodabljati do sad na tom polju po
Pressleru, Judeichu i Wageneru obradjeno gradivo odnosno ocjeniti, te na
temelju ocjene predložiti osobiti način za uredjenje prihoda, kojim bi se mogle
rečene zasade upriličiti najpače za praktičnu porabu i provedbu t. j . za pronaći
način, koji bi bio prikladan, da izravna oprieke, koje postoje izmeđju pristaša
nauke 0 čistom prihodu i onih starije škole.


ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 29     <-- 29 -->        PDF

^ n — ^


Ovaj postotak ukaniaćenja dokazao bi nam kraj inaximunia ukaniaćenja
takodjer gospodarsku dobit, koja dotičnoj obhodnji odgovara.


Uputoikom dakle nemože se absolutnom sjegurnošću zaključiti na najbolje
prosječno godišnje ukamaćenje proizvodne potrebe, već se ovom cilju tim više
približimo, čim dnlja razdobja s uputnici izpitamo. *


(Nastavit će se).


Njekoiiko rieči o ribolovu u Srbiji.


(Svršetak.)


HL Ribolov u manjih riekah.


Po srbskih manjih riekah lovi se riba takodjer na više načina. Rieke, koje
teku kroz gorovita mjesta nagnutim padom brže, ter jim je korito pjeskovito
i kamenito, obično imaju jedan način ribolova. Riba je iz takovih rieka sladja
i ukusnija, pa se češće lovi i više jede. Takve su rieke Ibar, Timok, Drina,
Pek, Mlava i druge manje rieke. Rieke, koje teku kroz doline malim padom,
dakle usljed toga sporo a korito jim je glibovito i puno klada it. d. te rieke ili
su bez ribe ili je riba u njih nezdrava i bez ukusa, pa s toga se slabo lovi i
traži. Na takovih riekah lovljenje je prosto i bez interesa. Takove su rieke
Tamnava, Lepenica, Jasenica, Belica i u obće sve, koje teku dolinami.


U onih prvih riekah lovi se riba: predjom, sipovi, udicami, svećom, zaharcima,
u kamenje čekićem, odvrtanjem, trovanjem i t, d. Da opišem sve te
načine, odveć bi dugočasio cienjene čitaoce, s toga ću opisati samo rijeke.


Pređje se pletu od konopa, okna su udaljena po 1 cm.^ duge su 2 do
3 m,, a široke 1-5 m, Š njima se hvata samo kad je mutna vođa. Takovih
predja ima i odkanih.


Sipovi se grade kao i u Moravi, samo što su manji i manje štete obali
nanose, nego oni u Moravi.


Udicami lovi se najčešće po manjih riekah ili pecah ili medju zavojci.


Svećom hvata se- riba noćju i to kad je tiho vrieme a voda bistra i
tiha ter podjedno i plitka. Radi se ovako: od suhoga pruća napravi se snopu


* Prem ova inače zanimiva razprava još u ovom svezku sva otiskana nije, ipak
već sad primjećujemo, da smo po mogućnosti, u koliko nam je dopustilo i vriemeposao, na njoj tesali^ bvađvali i .-^trugali^ da ju u duhu hrvatskog jezika otisnemo.
To nas je ponukalo upozoriti naše vriedne dopisnike stručare, da bi nam olahkotili
naš trud te ruke tim, da bolje pripaze u dopisih i razpravah na hrvatski jezik, te neka


prevadjaju ,^8lobodno", a tim hoćemo reći, neka se kod prevadjanja ne vežu na
tudj e rečenice , nego neka onako pišu, kako bi se dokolice o razpravljajućem
predmetu s njekim razgovarali.


S te naše smjerne primjetbe neogriešio si nitko dušu svoju. Uređničtvot