DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 4 <-- 4 --> PDF |
~ m toga još i mnoge ^animive i dubokim znanjem nadahnute članke, a god. 1870. izda štice o plohi oboda za porabu kod proračunavanja drvne gomt (gromade), te god. 1876. objelodanio znamenita iztraživanja o „tvrdom sadržaju prostornih mjera". Svoja pomnjiva iztraživanja napolju šum. pokušišta dao je otiskati počam od godine 1881. u zasebnih svezcih, a godine 1882. sudjelovao je s njekimi strućari na izvrstnom djelu „Beitrage zur Kenntniss der Schwazfohre" i godine 1882. izda: „Die Weisstannentriebwickler" od Fr. "V^^achtla i napokon godine 1884. knjigu: „Die doppelzahnigen europ. Borkenkafer" od istoga pisca. I pokojnik imao je protivnika^ nu više u stvarnom samo na način ustroj stva šum. pokušišta oduosecem se pravcu; ali i te protimbe znao je on u svojih spisih uspješno suzbijati. Svakako je najpomnjivije izradjeno njegovo djelo: „Die forstlichen Verhaltnisse Frankreichs", koje je niklo prigodice njegova putovanja južnom Francuzkom, Tirolom i Koruškom, a spojiv svoje proučavanje na jednake ili slične ođnošaje, izdao je na osnovu svog znanstvenog putovanja po Tirolu i Koruškoj obširne putopise s naslovom: „Verbaung der "V^^ildbacbe, Aufforstung und Berasung der Gebirgsgriinde", a godine 1884. predao je bečkom carevinskom vieću „Gesetz ilber Bekampfung der Wasser schaden von Gebirgsbachen", koju zakonsku osnovu prihvati isto vieće neznatnom promjenom, te je pokojnik na toj zakonskoj osnovi najviše radio. Ovo je kratak životopis umna i rađena muža, koga oplakuje njemačka stručna knjiga, jer je u njemu izgubila silu, koju neće skoro s lahke ruke nadomjestiti. I mi hrvatski strucari žalimo gubitak tog zaslužnog muža, koji je radostno pratio ne samo napredak i djelovanje našega hrv.-šum. družtva, nego i razvoj našega stručnoga knjižtva, koje će mnogi plod pokojnikova umovanja presaditi u svoj vlastiti vrt na uhar tek razvijajućeg se domaćeg šumogojstva. Bilo tako, a ja kao što započeh, dovršit ću s rečenicom: „znanost je moć". K pitanju o nauci za uredjenje šumskih prihoda. Crpi R, FischbacL C. kr. šumski mjernički pristav Adalbert SchitTel objelodanio je u jednoj brošuri „Zur forstlichen Ertragsregelung" vrlo zanimivu i poučnu razpravu o nauci čistih prihoda, u kojoj nastoji prispodabljati do sad na tom polju po Pressleru, Judeichu i Wageneru obradjeno gradivo odnosno ocjeniti, te na temelju ocjene predložiti osobiti način za uredjenje prihoda, kojim bi se mogle rečene zasade upriličiti najpače za praktičnu porabu i provedbu t. j . za pronaći način, koji bi bio prikladan, da izravna oprieke, koje postoje izmeđju pristaša nauke 0 čistom prihodu i onih starije škole. |