DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 37 <-- 37 --> PDF |
/— 35 ~ Lovstvo. Hajka na vuka. Dne 15. sie^nja t. g. po podne bje priredjena u tnaksimirskom parkn hajka na vuka, nu ostade bez svakog uspjeha. Vuk je bio isti dan u jutro, kako se iz svježih tragova šapa na sniegu razabiralo, zaista zaišao u park i to iz šume Doktoršdine preko velike sjenokoše, nu oko poMne izišao je opet iz parka istim pravcem natrag, buduć da su ljudi u parku sjekli drva, te zvier poplašili. Mjesto vuka ubijena je u Maksimiru jtdna lisica. Lov u šuraah vlastelinstva Kutjevo. Tečajem god. 1886. ubijeno je 538 ptica grabežljivaca (S orla, 170 jastreba, 7 sova, 314 svraka, 28 vodenih koša i 17 gavranova); 169 komada grabežljive avieradi (27 mačaka, 9 tvoraca, 11 lasica, 39 jazavaca, 64 lisice, 11 kuna i 4 kurjaka). Od plemenite divljači ubijeno je: 9 srna, 28 zečeva, 9 šljuka i 4 trčke. Šumarski ured izplatio je u ime nagrade za ubijene grabežljivce vlastel. lugarskom osoblju svotu od 151 for. 50 nvč. IiOV na srne. Po lovskom zakonu prestao je 6. siečnja lov na srne, U koliko se sjec´amo jos ni jedne zime nije bilo u Zagrebu toliko srna — žali bože mnogo više srna nego srnjaka -— na prodaju, koliko ove i to u mesnici Rendelijevoj, gdje se tržilo kilo srnetine (ciela srna s kožom) po 50 novč. Najveći dio te plemenite divljači potječe iz lovišta turopoljskoga komeša, u kojih su, kako čujemo, samo u dva dana pred samom lovostajom ubijene 32 srne. Osobne viesti. Imenovanje. G-osp. Dušana Petrovića imenovala je vis. kr. zem, vlada, odjel za unutarnje poslove, za deimitivnog šumskog pristava kod gospod. ureda petrovaradinske imovne obdine. Bružtveai članovi. Kao utemeljitelji iznosom od 100 for. pristupiše nadalje u naše družtvo : Njegova velekneževska prejasnost vladajući knez Adolf Gjnro S ehaumbn r g-L i p p e veleposjednik u Virovitici, i velemožni gospodin Emanuel plem. V ran i c ani-D obr ino vi ć vlastelin u Severinu. Sitnice. Vnei u okolici zagrebačkoj. ,^Narodne Novine" javljaju, da se je dne 9. sieenja t. g. oko 8 ´/a satili na večer vozio ovdješnji građjanin Ročić iz Cnlinca prema Zagrebu. Kada je prispio u Dubravu izpod Maksimira, vidio je na sred ceste velikog vuka, koji sjedeći ondje i nebojeći se niti vike na itjega niti zvonaca na konjib, nije botlo s mjesta krenuti, dokle god nije jedan od suputnika sa kolah sišao. Tada istom stao je vuk malo po malo uzmicati. Nebi s gorega bilo, da nadležna politička oblast odredi Hajke na te pogibeljne grabežljivce. Kad biljke pozebu ? Do sn.d se je obcenito mislilo, da biljke pozebu ne kod s m r z n u ć a, nego onda, kad se smrznute čestice biljke naprečac (naglo) stope (odkrave, odsmrznu), te da biljka ostaje na života i onda, ako se polagano i oprezno odmrzne. Proti ovomu mnienju ustadoše mnogi protivnici, a u novije doba pronašao je znamenit iztraživalac Dr. Mliller-Thurgao, da su sve pozeble Čestice biljke oirtve ma se biljka sporo ili naglo odmrzla. Iz toga slledij da biljke ne pozebu samo u vrieme odmrznuća. nego već za vrieme trajanja po zebe (nazebe), Opaženo je cesto, da su stabla s juga veoma osjetljivo pozebla, dočim od sjeverne strane nisu od posebe kvarovala; nadalje opaženo je, da četinjač e (jela, smreka . . ,) u zimi samo na prisoju (na sunčauej strani) stradaju i da od sunčanog djelovanja zaštićene biljke mnogo bolje i lakše prezime , nego one, koje su tom djelovanju izvržene. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 86 ~ Ovo od davnine dokazano mnienje temelji se po MlUIer-Thurganovom iztraživaiiju na tom, što se živovanje, koje se i u zimi kod biljka manje više očituje, sunčanom prigrevicom u prisoju jače podupire, nego na sjevernoj strani, buduć su ondje stanice mnogo so<5nije i na veću djelatnost pobudjene. Ovakove stanice mnogo su osjetljivije na pozebi, te i prije pozebu, nego one od sjeverne strane, na kojoj su manje sokovite a toga radi se mnogo sporije povečavaju, V. B. Zaključni račun mirovinske zaklade sbora lugarskog osoblja krlževaeke imovne obćin© u Belovaru koncem godine 1886. . . ._ , - , - A) Prihod: 1885 12-90 zaduž. 1. Blagajnički ostatak od g.585- u gotovom for. u3.330 for. 2. kamate . . . . . ,7 J7 j) 458.30 3. odpladene glavnice* J3 575.— - J5 " ´11 4. prinos osoblja imovne občine 1,090.— j? » " ?7 5. globe ....,, 17 6.— 6. nepredviđjeuo . .. . n 15.20 7. zndužnice zajma . . ´- n ´ JI )) " V " 1.950 „ Ukupno. . for. 2.157.40 u zaduž. 5.280 for. B) Eazhod: 1. na zajmove ukamaćeno n gotovom * . . for.1.949.80 2.. nepredvidjeno „ „ .. . „ 15,20 3. odpis odplaćene glavnice,, „ . . . „ —.— u zaduž. 575 „ 4, blagajnički ostatak koncem godine 1886, . „ 192.40 „ „ 4.705 „ Ukupno T rion~2^157T40~Ti, zaduž. 5T280~for7´ Šume u Rusiji. Po statističkim! podatci, koje je ruska vlada izdala, pokrivaju šume u Rusiji 40*^/,, od ukupnog površja. Ova površina čini 742,897,500 ere (1 era == 40 ara). Od tih Šuma leži S5"L u četiri gubernije, koje sačinjavaju sjeverni dio carevine, i to: "Arkangelske, Volovidske, Oloneske i Permske. Gubernije u centrumu i one na jugu razmjerno su oskudne šumom, a mnoge neimaju nikakvih. S toga več od 1842. god. Šumska uprava nastoji ozbiljno, da ovoj nestašici pomogne, te je poduzela prosti´ana pošumljivanj-a. Od 1866.—-1870, više od 20.000 era bijaše pošumljeno. Najglavnije đomače drvo jest n Eusiji bor, jela, omorika, ariš, breza, lipa,. jasika i hrast. Vriednost Šumskih proizvoda izvezenih 1871. god. dostigla je svotu od 16,827.138 rubalja (63,184,553 fran.). Potrošak u zemlji cijeni se godimice na 312,791.406 rubalja (1,199.165.625 franaka). U Rusiji je drvo jedino sredstvo za gorenje, te ga same željeznice potroše u vriednosti od 2,100.000 fran. Golema množina drva potroši se i porabi u, industriji, Izradjuje se silcsija drvenog posuđja i Čaša, zdjelica, zdjela i žlica. Ovakovo posudje od porculana^ stakla i kovine — u obče keramičko — naći ćeš samo u bogatijih kucah u mnogih okruzih. Žlica drvenih izdjela se svake godine 30—40 miliona. , Za pravljenje Ijesica, uža i obućCj što se od kore pravi, potroši se nebrojena množina stabala. Godišnja izrada obuče — lapti — cieni se na 100 miliona pari, a za svaki par treba kore od 4 mlađa stabla. Dakle sumo za ovu struku obrta treba oko 4 miliona mladih stabala. U tu svrhu rabe se naročito, mladi lipići i breza. Isto ´ tako uništuje se mnogo bora, vadeč iz njih smolu. Jasike se mnogo rabi na tieato za pravljenje papira. Deset tvornica za ovaj posao postoji u Rusiji, a dvie u Finlandiji. Buduč jasiku smatraše b^´z vriednosti, zato su preostale velike zalihe od ove vrsti drveta, te će se još kroz više godina s njom suabdjevati trgovina i hraniti obrt. Glavna roba za izvoz iz Rusije jest smola, asure i užarski proizvod. Od diva se izvozi izključivo borovinaj smrekovina, jelovinaj hrezovina i hrastovina. ..L´Echo Forest.^´ |