DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 37 <-- 37 --> PDF |
/— 35 ~ Lovstvo. Hajka na vuka. Dne 15. sie^nja t. g. po podne bje priredjena u tnaksimirskom parkn hajka na vuka, nu ostade bez svakog uspjeha. Vuk je bio isti dan u jutro, kako se iz svježih tragova šapa na sniegu razabiralo, zaista zaišao u park i to iz šume Doktoršdine preko velike sjenokoše, nu oko poMne izišao je opet iz parka istim pravcem natrag, buduć da su ljudi u parku sjekli drva, te zvier poplašili. Mjesto vuka ubijena je u Maksimiru jtdna lisica. Lov u šuraah vlastelinstva Kutjevo. Tečajem god. 1886. ubijeno je 538 ptica grabežljivaca (S orla, 170 jastreba, 7 sova, 314 svraka, 28 vodenih koša i 17 gavranova); 169 komada grabežljive avieradi (27 mačaka, 9 tvoraca, 11 lasica, 39 jazavaca, 64 lisice, 11 kuna i 4 kurjaka). Od plemenite divljači ubijeno je: 9 srna, 28 zečeva, 9 šljuka i 4 trčke. Šumarski ured izplatio je u ime nagrade za ubijene grabežljivce vlastel. lugarskom osoblju svotu od 151 for. 50 nvč. IiOV na srne. Po lovskom zakonu prestao je 6. siečnja lov na srne, U koliko se sjec´amo jos ni jedne zime nije bilo u Zagrebu toliko srna — žali bože mnogo više srna nego srnjaka -— na prodaju, koliko ove i to u mesnici Rendelijevoj, gdje se tržilo kilo srnetine (ciela srna s kožom) po 50 novč. Najveći dio te plemenite divljači potječe iz lovišta turopoljskoga komeša, u kojih su, kako čujemo, samo u dva dana pred samom lovostajom ubijene 32 srne. Osobne viesti. Imenovanje. G-osp. Dušana Petrovića imenovala je vis. kr. zem, vlada, odjel za unutarnje poslove, za deimitivnog šumskog pristava kod gospod. ureda petrovaradinske imovne obdine. Bružtveai članovi. Kao utemeljitelji iznosom od 100 for. pristupiše nadalje u naše družtvo : Njegova velekneževska prejasnost vladajući knez Adolf Gjnro S ehaumbn r g-L i p p e veleposjednik u Virovitici, i velemožni gospodin Emanuel plem. V ran i c ani-D obr ino vi ć vlastelin u Severinu. Sitnice. Vnei u okolici zagrebačkoj. ,^Narodne Novine" javljaju, da se je dne 9. sieenja t. g. oko 8 ´/a satili na večer vozio ovdješnji građjanin Ročić iz Cnlinca prema Zagrebu. Kada je prispio u Dubravu izpod Maksimira, vidio je na sred ceste velikog vuka, koji sjedeći ondje i nebojeći se niti vike na itjega niti zvonaca na konjib, nije botlo s mjesta krenuti, dokle god nije jedan od suputnika sa kolah sišao. Tada istom stao je vuk malo po malo uzmicati. Nebi s gorega bilo, da nadležna politička oblast odredi Hajke na te pogibeljne grabežljivce. Kad biljke pozebu ? Do sn.d se je obcenito mislilo, da biljke pozebu ne kod s m r z n u ć a, nego onda, kad se smrznute čestice biljke naprečac (naglo) stope (odkrave, odsmrznu), te da biljka ostaje na života i onda, ako se polagano i oprezno odmrzne. Proti ovomu mnienju ustadoše mnogi protivnici, a u novije doba pronašao je znamenit iztraživalac Dr. Mliller-Thurgao, da su sve pozeble Čestice biljke oirtve ma se biljka sporo ili naglo odmrzla. Iz toga slledij da biljke ne pozebu samo u vrieme odmrznuća. nego već za vrieme trajanja po zebe (nazebe), Opaženo je cesto, da su stabla s juga veoma osjetljivo pozebla, dočim od sjeverne strane nisu od posebe kvarovala; nadalje opaženo je, da četinjač e (jela, smreka . . ,) u zimi samo na prisoju (na sunčauej strani) stradaju i da od sunčanog djelovanja zaštićene biljke mnogo bolje i lakše prezime , nego one, koje su tom djelovanju izvržene. |