DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 3 <-- 3 --> PDF |
. -, — 51 — ´ marial). unskoj Sum. akademiji na mjesto onda umrvseg prof. Drag. Breymanna i tud ga pozva talijanski šum. zavod u Vallonbrozi, nebi li primio mjesto profesora. On ovu ponudu odbi, ostav vjeran mariabrunskoj akademiji, na kojoj je naučao do godine 1875., a kad se je ta akademija razvrgla, stupi on za profesora na visokoj školi za gospodarsku privredu- God. 1881. oženio se za ndovu njekog talijanskog plemića, ali ta ženitba osta bez odvjetka. Godine 1873. povjerilo se prof. St^ckendorffu uredjenje šum. odjela na bečkoj izložbi, a u tom je poslu svoju zadaću na obće zadovoljstvo izvršio, a 2a to mu je podieljen naslov c. kr. držav. savjetnika. Oko god. 1874. povjereno mu je vodstvo i ustrojstvo šum. poknšališta u Cislajtaniji, a po njemu izradjena pravila stupila su 1. kolovoza 1875. u život i on bje imenovan za upravitelja šum. pokušališta. Na bečkoj visokoj školi predavao je pokojnik nauku o šum. uharnosti i šum. statici (umjerstvo), buduć je tadanji zemalj. nadšuujarnik R. Miklitz preuzeo od njega naukovni predmet, naime „nauku o šum. uredjenju". Vanrednu umnu djelatnost razvi on, upravljajuć sa šum. pokušabštem, jer prvi. svezak: „Mittheilungen aus dem forstl. Versuchšweseu in Oesterreieh" (god. 187G.) nije ništa drugo, nego divno izradjen posljedak njegova duboka istraživanja na tom polju. God. 1878. poslan od c. Ivr. ministarstva za poljsku privredu na parižku izložbu, proučavao je ondje vriednost nagomilanih izložaka sa stručnog gledišta:´ Ondje ga upozonše na „zagažnju bujice", kojem predmetu on odsad.posveti svu svoju pažnju. Grod. 1883. uputio se je tadanji popečitelj grof Falkenhajn u družtvu s pokojnim Seckendorffom´^amo sbog proučavanja pitanja o zagažnji bujica, a ) ,. na temelju vlastitog motrenja sastavio je za predavanje spis te ruke, a od.-^__ onda bje njegovo predavanje za svakog slušatelja obvezno. God. 1884. ustrojio je on udružbu „Kosraos", kojoj bje svrha, da pokrene ´´ za preprečenje haranja bujica živu djelatnost i vlade, a ponajpaće pojedinaca. ´ Ovo nastojanje i pregnuće pribavi mu red željezne krune i druga odlikovanja, a u god. 1883, preuze uredjivati, „Centralblatt fur das gesammte Forstwesen". ., Silan duševan napor shrvao je pokojnika do dua duše, te je nemoćan morao god. 1884. tražiti dopust. - Proputovav njeka znamenitija mjesta egipatska, dokuči jedva Aleksau´lriju^ shrvan od boljetice. God. 1885. nastupio je opet svoje tegotuo zvanje, ali je uvjek kanjao, dok ga bolest opet neprisili tražiti odmoi´ i za um i za tielo svoje, . ´ Osjetiv napokon, da ga je neumorna i žilava djelatnost dovela do njeke nemoći i pobojao se, da neće možila dalje uspjeti u svom opredleljenom naumu, nujan i sjetan zadk si smrt samokresom, te tako dokonča svoj život u najboljoj muževnoj snazi na žalost knjige šumarice. Veliku pozornost stručara svratio je profesora Seckendorff godine 1868. svojimi članci „Bidirage zur Waldwerth berechnnng", koji su otisnuti u ,-Supplernentn zur allgeni. Forst- und Jagd?eiiung", u kojem listu priobćivao je osim |