DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 24     <-- 24 -->        PDF

- 72 ~zemljižtnu
rentu, zatim rentu upravne obranbene i porezne glavnice sa kamatam
na kamate, nego mora i svoju vrieđnost ukamaćivati.


Odbijemo 11 od prirastne vriednosti stanoviti dio, koji recimo ukamaćenju
temeljne glavnice uz p običajnom postotku odgovara, to se tim izkazuje pozitivni
ili negativni ostatak prirastne vriednosti prema ukamaćenju sastojinske
vriednosti.


Postotak, s kojim se sastojinska vrieđnost po reSenom ostatku ukamaćuje,
odu osi se lib na tu sastojinu i proračuna se iz jeđnačbe:


Ha + n + I>m 1.0 f —Ea=^g{lO p -1) + Ha{^´^ ^& ~ M


sa "


n ´


wi, = 100 1 Y ^g J^n -\~ Dm 1.0 P —ikl^l ZJZ-- 1 ) VI.)


Ako je u smislu teorije o čistom prihodu p = gospodarskoj dobiti, to je
uz predrajevu da je i> == ´Ji^ takodjer -iv^ = w.


Da ukamaćenje temeljne glavnice ovako shvaćamo, nemienja ništa na dobi,
u kojoj uputnik kulminira, jer su kamati temeljne glavuice za jednu te istu
sastojinu u istom vremenu jednaki, te se tomu dosljedno u jednakom vremenu
jednake oline sbog ukamaćenja temeljne glavnice odbijaju, sbog ćesa se doduše
absolutna veličina od i.vh zaista alterira, ali se podnipošto neodgadja, nici pomakne
doba, kad se maximum ukaže, jer ako je:


100 I V Ha + n -~_g (l.o/- l)^ 1 ) >
^ ~ " lia~ ^


> 0(1 100 ( V 776 + ^ - g (w p^-^d — 1 I


to ostaje i


n n ^


100


"´ Ra ^^ ´ ^´^ """ "^ > ~m


Moguće je, da se kod sravnjivanja dvajuh postotaka za jednaka vremena


podaje samovoljna nu u obijuh jodnačbah ista vrieđnost, bez da se tim nejed


nakost obijiih uputnika promjeni.


Nejednakost odvisi lih od razmjera, postojećega izmedju


Da se temeljna glavnica shvaća onako, kako se shvaća kod formule VL,
nije ni u smislu teorije zeraljištne rente zasnovano, buduć bi si protuslovili,
kad bi zahtjevaii, da se u šumskom gospodarstvu uložene glavnice uz p posto