DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 70 -™
Da temeljau glavnicu ovako obraćuaaaio,. pristali bi na ro banio u onom
slučaju, kad bi imali pronaći pri!iodnu_ zendii^inu vriednobi:, na Uunu se protivi
pojam po formuli a), js´v je u smi-^lii nauke o uputniku iiztiojna glavnica
kao sto i svi ostali troškovi, k{)ji su potrel)iii, da pribavimo vriednoat JI a-u
ovoj vriednosti uračunana, s kojom pođjedno i´raste.


Temeljna glavnica može se u formuli uputnika, kako to Judeidi i Heyer
čini, samo sa ^ = -^ + 7-|-^ proračunati.


Ovakovo razliko\anje u biti temeljne gia\uice neima za praksu uikakovu
važnost, jer uračunavanje ovih troškova relativno izčezae prema ostaloj velikoj
vriednosti glavnica.


Očevidno je, da nam Presslerov nputnik isto tako kao ."to uputnik Judeichov
nemože tinanciahai zreh)St njeke sastojine sravnjivanjem gospodarske dobiti
ustanoviti, pošto je ova u svojoj luti ista.


Ako se ima zrelost njeke vsastojine ustanoviti s postotkom ukamaćeuja,
onda mora biti poznata sastojinska dostalna vriednost, jer samo maximum iz
sastojinske dostnlne vriednosti i/računanog poprečnog postotka ukamačenja za
jednu godinu svekupne starosti sastojine n)Ože naznačiti tinaneialno naj])robitačnijii
sjecnu dobn.


Ovaj postotak ukamaćenja izvodi se iz jednaćbe: IIa=g ("f0


a
-|- cl.O´Lv — I) s, u kojoj Dsna a godina prolongirani sbroj svih medjutomnih


d


užitaka znači: tv đ ^ lOO ^ V^^^+^ l±-g -A V)


Vrieme kad w d kulminira označuje nam, da se proizvodni troškovi najbolje
ukamaćuju.


Da teoretički t. j . u smisla teorije ziMidjištne rente ovu zadaću riešiti
možemo, moi\a nam poznata biti zeinlji.-^tna prihodna vriednost za godinu n,
dakle i onaj IK koji tražimo.


Ako za podlogu uzmemo onaj postotak, Icoga snm si pridržali za ustanovljenje
zemljištne pribodne vriednosti u tu svrhu. d;i proundjenu) sbroj medjutonmih
užitaka, odnosno postotak }K kojim S)IH) proračunali zemljistnu prihodnu
vriednost, to nK)ra prosječno najveći postotak ukamaćenja sudarati sa
gospodarskom dobiti p. ´ -


Za godinu ic, u kojoj -zemljištna prihodna vriednost kulminira, jest kako


je VOZlmto:II^i = rJ{^^^^_JJ^^^^^^^!^´_JJ^^^^^ dostalnoj proraču


nanoj vriednosti sa /? 7o ^- j - ^^^ postotak foruiule za zendjištnu prihodnu vriednost;
jer substituira se sastojinska vriednost jednačbi zcmljištne pribodne vriednosti,
to mora biti Be^ B, kako će se sliedoćim dokazati.