DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 17 <-- 17 --> PDF |
skore budućnosti i da se najuharnija vrst uživanja ustanovi bez da se znade za vriednost glavnice odnosno za dobltnu mjeru. Da uašu tvrdnju bolje podkriepimo, neka nam se dozvoli prispodobiti šumu sa njekom sgTadom. Vriednost drvne gromade uredjajnog razreda neka nam predstavlja kuću, a šumsko tlo opet gradilište, (jer vriednost drvne gromade, predpostaviv da bude renta potrajna — nesmije se studjiti ni onda, ako se vriednost umanjiti ili povećati mora prema normalnoj zalihi). Kod potrajnog gospodarenja isto se tako smanjuje godišnji prihod porezom, upravnimi i ogojnimi troškovi, kao što to biva kod stanarine, koja je obterećena porezom i troškom za uzdržavanje i upravu sgrade. Pače i normalna šumska čistina nemjenja na ovoj predmjevi ništa; jer ako je šumska čistina godišnji drvosjek i član uredjajnog razreda, to se ova nemože s^ma za sebe kao šumsko zemljište, nego zajedno sa šumom u kombinaciju uzeti, bud što se u pojmu šuma razumjeva drvo i tlo, te i čistina u tora slučaju k šumi spada. Drugačije se ima s izoliranom i nepošiiraljenotn površinom, koja nije član uredjajnoga razreda i koja se neda sa pojmom šuma složiti. . , Posljedci 0 uharnosti, protežući se za gole površine, mogu samo za ove valjati, s toga u tom slučaju može govor biti samo o zemljištnoj renti i zemljištnoj vrieduosti. Obraštena pako površina jest šuma, te je svejedno, da li se potrajno ili prekidne šumari, buduć se prihod na obje glavnične oline, naime na drvu i na tlu, temelji. Ovim razlaganjem nismo se odrekli stanovišta, da se kod računa uharnosti tad pronadjena^ glavnica izvan kombinacije ostavi; jer ako promotrimo troškove kao produktivne troškove prihoda, koji su nastali za produkciju sadanje vriednosti sastojine, koja se prekidno šumari, to se ovoj sastojini, ma da i za troškove znamo, ucjenjuje njeka vriednost, koja nas do krivih zaključaka glede uharnosti dovede, ako iole ne.odgovara normalnoj veličini. Da se opet povratimo na prije spomenuta prispodobu, to ćemo sada iztražiti, na koji način treba načela nauke o čistom prihodu upotriehiti, ako je vriednost poznata. Teorija zemljištne rente pita: kako velika ima biti drvna glavnica, da zemljištna vriednost bude uz stanovište dobttne mjere najveća,, smatrajuć kod toga drvnu zalihu, ako je ima kao potrebite troškove produkcije za prihod, naime kao njeki djel prihoda; što je isto kao i kod onog kućevlastnika, koji pita: kakav sustav mora imati i kako velika mora biti sgrada, da mojemu gradilištu uz prihvaćenu dobttnu mjeru najveću vriednost zajamčuje, t. j . kućevlastniku, koji jur kuću ima, ali ovu po gradjevnom nacrtu za novu sgradu pregradi, a kod toga nepita, da li se ima uharnost samo za jedno gradilište, a ne za jur postojeću sgradu proračunati. 5 |