DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 15 <-- 15 --> PDF |
^63 - Obe formule, razlikuju se imenito u tom, što se pojedine vriednosti pod 2. na jedinicu površine^ dakle ne na površine jednake produktione snage oslanjaju, kao što to pod 1. biva, a iz toga zaključujemo, da je izraz pod 2. za sravnjivanje olina o ukamaćenju prirastne vriednosti neuporabiv za sastojine od raznili zališiiib vriednosti, koje se odnose na jedinicu površine, buduć nam nerazjasnjuje pobližje, u kakovom razmjeru stoji po ovoj formuli pronadjena poduzetna dobtt prema dotičnom imovinskom glavnom. Razliku kod ovih formula opažamo nadalje u tom, što je Wagener diferenciju izinedju vrieđnoće prirasta sastojina i izmedju troškova, koji su potrebiti za njezina produkciju, pronašao baš obratno, nego što ju je Pressler pronašao. Ova razlika sama po sebi bila bi sićušna, jer je rezultat sjeSnog reda u oba slučaja jednak, kad se nebi prigovaralo proti načelu zasade 2. s onim, što je gore rečeno, buduć bi nam kod formule L manji kamatni suvišak, a kod formule 2. veći kamatni deficit ili obratno sječni red naznačio. Za ovo pitanje u ostalom bez upliva je to, da li se upravna i porezna glavnica napušta ili pridržaje, buduć rečeni troškovi za isto vrieme isti ostaju. Wagener tumači nauku Presslerovu zlo, ako mnije, da Pressler od dvijuh sastojina onu prije za uživanje preporučuje, koja veći gubitak na čistom prihodu za jedinicu površine izkazuje, pošto on, u koliko je poznato, kod sastojina, koje neimaju jednaku prihodnu snagu, nikada razliku poduzetne dobiti (po Wageneru razlike Čistih prihoda) nerabi za ustanoviti najuharniji sječni red, nego on u tu svrhu uputnik rabi. Poduzetna dobtt po Pressleru u svakom konkretnom slučaju ´izkazuje veličinu kamatnog gubitka jedne sastojine, koji se dobije u razlici izmeđju sbroja kamata s gospodarskom dobiti od p—JKR~~ ^ kamatne oline s uputnikom oa w — . 100 Bit će umjestno ako njekoje prigovore proti teoriji o čistih prihodih naime glede izbora dobicne mjere i ustanovljenje budućih prihoda u kratko ovdje spomenemo. Za ustanoviti dobitnu mjeru, imamo dva načina naime tako, da predpolažemo, ili da nam je dobima mjera zaista poznata i da s istom iz prihoda pronadjenu dotičnu glavnicu odnosno iz glavnice dotične prihode ili da su nam poznati prihodi i glavnice, te da iz ove da dobitnu mjeru proračuoamo. U ostalom dobitna se nijera baš točno pronaći neda za šumsko gospodarstvo,. kako to hoće teorija 0 čistom prihodu, i to sbog raznog preinačenja, kojemu zalud u gospodarstvu izbjeći hoćeš i koje brojevno predočeno oko l^o iznašati može, kako to hoće teorija o čistom prihodu.* * Wagener: "AnJeJtung zuv Betrjebseinriehtung/^ strana 273. i Borggreve I. svez jjdie forstlichen Tagesfragen" i broj 53. i clalnji „osterreicbiscbe Porstzeitung" 1884, |