DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 59,— Razlika izmedju ovih renta piikazuje podu;:;etna dobit u godišnjem iznosu za one obhodnje, za koje se dotične rente proračunavaju. Sa znanstvenog gledišta neima proti ovoj zasadi nikakovih prigovora, ali jih ima tim više sa gledišta praktične provedbe, kod koje ima neuklonivib zaprieka. Ove zaprieke ukazuju se ponajpače kod ustanovljenja vriednosti glavnice. Jasno je, da se reelna vrieduost njeke šume ustanoviti neda, buduć je prodajna vriednost podvrgnuta odviše uplivu obćenitih gospodarskih i političkih odnošaja i onda kad razpolažemo smjestnimi podatci o provedenih većih šumskih prodaja. Potrošna je Yriednost sama po sebi povrh toga bezustrojna i iieizpravua olina. Nadalje scjenimo, da sućnu vriednost u svrhu uređjenja najuharnijeg gospodarenja ne samo netrebamo, nego da ju i u onom slučaju, kad bi ju mogli u obće točno ustanoviti, sbog svoje promjenljive naravi u pomenutu svrhu upotrebiti nemožemo, dotično da stavljenu nam zadaću možemo riešiti onda, ako smo u položaju pronaći gospodarsku vriednost njeke šume. Zaprieke, koje nara za pronaći glavnicu na putu stoje, jesu: što se nedadu približno unapried ustanoviti budući prihodi i troškovi odnosno prava dobttna mjera. Spomenute zasade provadjaju se kako sliedi:. Wagener traži, da se ponajprije razluče šumske površine na uredjajne razrede i usječne redove. - Poslije, kad se pronadjeni odnošaji prirasta i drvne gromade točno iztražei imaju se ustanoviti postotci prirastne vriednosti pojedinih sastojina za moguću i vjerojatnu sječivnu dobu. Sad se proračuna sječivni prihod za mjestni najsgodniji uzgoj (po načelu da budu jednaki prihodi u jednakom vremenu) za sredinu jednoga gospodarskoga razđobja za one obhodnje i ona gospodarstva, koja najbolje odgovaraju mjestnim odnošajem. Kada su na taj način prihodi za konkretni obrast hrojevno izkazani, imaju ustanoviti prihodi za onaj obrast, koji budemo mogli za buduća vremena uzgojiti obzirom na odabrat se imajuću vrst drveća, smjesu, šumarenje i obhodnju. lovaj račun valja provesti za sva razđobja dobe obhodnje. Obhodnju za normalni obrast valja ustanoviti prema absolutno najvećoj uporabnoj vriednosti, koja-se postići dade. Za sve vrsti drveća i šnmarenja, zatim za sve moguće razmjere dobnih razreda imaju se za razne oblike normalnog obrasta proračunati vriednosti prihoda, kojih se trajno nadati možemo uz tadanje mjestne ođnošaje stojbine i potroška, ter iztražiti, u kojoj dobi novčani nečisti prihod postizava svoju kulminaciju, koji će ne samo za vreme, u kojem jedno gospodarenje u drugo prelazi, nego i u budućih gospodarskih obhodnjah unići. Ovim sravnjivanjem, koje se uvaženjem svih vanjskih i na unovčenje uplivajućih činjenica izvadja, dobivena najpovoljnija šumska renta ima nas uputiti, kako možemo pronaći sječnu dobu za budući normalni red sastojina, na koji se konkretne sastojine svesti moraju. |