DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 58 — b) da Judeich jednako kao što i Pressier veličinu sjecivnoga prihoda ^a buduće gospodarsko razdobje prema prihodnoj sječivnoj površini ograničuje. Nu ako imamo većim djelom takove sastojine, koje se bitno razlikuju od normalnih, onda mnije, da se svaka od ovih zahtjeva kod ustanovljenja prihoda posebno u obzir uzme. Judeich doduše veli, da se kod nenormalnog razmjera dobnih razi´eda ima obredjivati sječivna prihodna površina, nu za oto on samo označuje mjeru letimice obćenito tim pravilom: da se naime u onom slučaju, kad stariji prema konkretnoj površini pronadjeni dobni razredi nadmašuju, više uživati smije, a ako od površine uzmanjka, onda se uživanje dopušta samo u toliko, u koliko normalni prihod dopušta. Ovim obćenitim pravilom može se samo to polučiti, da sastojine, koje se u pogledu stojbine i obrasta razlikuju od normalnoga starija, uplivaju na prihod u toliko, u koliko isti djeluje na ustanovljivanje obhodnja, pri čemu uzima se obzir samo na normalni razmjer dobnih razreda. Mnijemo, da se ovim postupkom nezadovoljava podpuno glede potrajnosti i onom načelu, da se približno jednaki prihodi dobivati imaju. Kako je poznato, izvadja teorija zemljištne rente, da je ustanovila prihod, ako financialnu obhodnju obračuna i s njom normalnu sječivnu površinu pronadje. Uputniku pripada naime posve podredjena zadaća, da red za sječu sastojina za buduće gospodarsko razdobje oprediele, koji se red u ostalom prilagoditi ima prema inim gospodarskim odnošajem. Sječivni prihod ograničiti ponioćju upitnika moguće je samo u noruialnih sastojinah. III. PostupakWagenerov. Način, kojim Wagener nastoji upriličiti najuharnije šumarenje, razlikuje se od Presslerove nauke tim: a) što Wagener glavnicu, za koju se renta tražiti ima, smatra kao šumsku glavnicu, koja se sastoji iz tla i drvne zalihe; b) što svaki uredjajni razred kao njeku gospodarsku cjelinu označuje i za istu prihode ustanovljuje. Ova predmjeva glede gospodarske glavnice dovela je "VVagenera do toga, da on obračunava gospodarsku vriednost šuma odnosno uredjajnih razreda, a iz ove tekar dotičnu rentu. Kako treba na temelju tih gore spomenutih načela postupati, da pronadjemo najunosnije šumarenje, pokazati će nam sliedoće razloženje: Ponajprije se ustanove ZB, podlogu zbiljnih odnošaja godišnji prihodi, koji dotiču iz obrasta i u;^goja, što jih ima obzirom na odabrat se imajuća po obhodnji, uzgoju i obrastu različita gospodarenja, ter se proračunava popriečna renta za razne dobltne mjere na taj način, da se periodično mienjajući se prihodi sa usvojenim postotkom na sadašnjost diskontuju i rente šumske prihodne vriednosti pronadju. |