DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1887 str. 1 <-- 1 --> PDF |
imaiiiiM Ihi -^M- Br. 2. u ZAGREBU, 1 veljače 1887, God. XI, Arthur barun Seckendorff-Gudent Piše V. Ra&i. Znanost je moć. Sadanja visina prosvjete, do koje se je popeo Ijudski um, plod je silnih duševnih napora i pojedinaca i mnogih stoljeća. Ovo je tako neoboriva istina, kao što je istina, da nauka laglje i bujnije uspjeva, gdje oko nje mnogi rade i gdje si plodove te radnje drugi usvajaju, a Mo su vjekovi na polju znanosti na vidik iznieli, to si može svaki narod prisvojiti i u svoj \lastiti vrt presaditi. Znanost bo nije preimućtvo samo jednoga naroda; jer nijedan narod nije upućen na znanost drugoga, nego na obći izvor ljudske pro:;vjete, te punim pravom možemo reći, da si je znanost usvojila žezlo u svemu duševnomu svietu. Svaki je narod pozvan, da uloži svoje sile za duševni razvitak svega čovječjega roda. Nauka daje duševnoj radnji onaj sklaiJ, koji je umna diela svjetskih velikana neumrlimi učinio, i ako sjeme umne radnje zaista sporo niče, dozrieva joj plod ipak, ma bilo to i još polaganije. Tako je bivalo i u razvoju šumogojstva. Povjest šumogojstva jedva dosiže u pol drugo stoljeće; jer i onda, kad se je u 16 i 17. stoljeću u Njemačkoj osjetila sveobca oskudica na drvu, nije se šumogojstvo moglo oteti prostog empirićkog temelja, te se je sporo navraćalo na stazu racionalnog sustava. Početkom god. 1760. počele se ustrojavati šum irske škole, nu ni ovo nije pomoglo oteti vsuniogojstvo od prostog empii-ičkog temelja i od svoje primitivnosti. Prvi pokus, da se sveukupno stanje i znanje šumogojstva posakupi i sustavno u jednu cjelost poreda, učinjen bje po polyhistoriku V. G. Mozeru (1757.1, I. F, ytahlu (1772.). H. Brocku (176S.) i t. d. Tim povodom zasnovani su razni sustavi, a postupice udomilo se je i-ačuno.slovje u šumognjstvu nastojanjem Oettelta, Vedella i Hennerta. Tekar početkom 19. vieka pod G. L. Hartigom 4 |