DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 43 <-- 43 --> PDF |
_ 43 - Ukupna cJena prodatili sjet^iua u domenskih gumab pOKfigla je svofn od 16,821.8:^8 franaka, koja se dieli ovako: 11.451 liekt. prodat je za S,2´>2 B34 frau. i 744 450 kub. metara za 8,598.1*94 frauaka. Noprodnte sjet^-iue predstavljaju vriedno^t od 1,573.177 fmn. Popriefua prodnjua eiena iznosi po hektaru 718 t7 fraii., a cieua jeduog kub. metra 11.55 frauaka. Kad se ovi brojevi uzpoiede s ouima od prošle godine, poka?!uje se razlika kao miuus od 772.254. fran. u ukupnoj prodajnoj cieui, a 0.44 frau. u cieni po hektaru; 0.74 frau. u cieni kub. metra i 925,4^29 fran. u procjeubeuoj vrieđnosti neprodatih sjeSinak ,,Echo Forest." Dražba hrastovih stabala. U O.ieku prodavat 6e se licitacijom 5. siečnja 1887. u županijskoj zgradi 1070 hrastovih stabala Iz šume „Bušetina^ pripadajućoj urbarijalnoj obćini. Uzkli<5iia cieua 17,404 for. Žaobina 10 po 8to. Kod gradskoga poglavarstva u Požegi predati će se 29. o. m, takodjer licitacijom 604 hrasta; uakli6na eiena 105S for. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Poaiv na predplalti I — Za uspješni razvoj gospodarstva i Šumarstva u našoj domovini potrebna su pomocina sredstva, kojima se podupire nztrajan rad na razgra njenom polju domaće privrede. U svib kulturnih zemljah zauzimlju u tom obziru osobito važno mjesto strukovni Časopisi. Promotrimo li sadanji rad gospodarskih i šumarskih Časopisa u našoj domovini, te ga prispodobimo sa radom prije desetak godina, opaziti ćemo znatnu razliku u strukovnoj literaturi, ne samo po kolikoći, nego i po kakvoći materijala, štono se u raznih easopisih i strukovnih knjigah za Čitatelje priredjuje. — Od ona dobe, odkako je jedini „Gospodarsk i list " kao organ hrv.-slav. gospodarskoga družtva u Zagrebu, počeo zastupati interese domaćih gospodat-a i šumara u trojednoj kraljevini, nastale su velike promjene u gospodarskom pokretu i kaltarnom razvitka našega iiaroda. Naročito nam je naglasiti s veseljem^ da su se tomu prvomu poticatelju ua gospodarskom i šumarskc^m polju, stavili o bok: „Šumarski list" u Zagrebu, „Gospodarski poučni k" u Šibeniku, „Gospod ar" u Osieku, „Seoski gospodar" u Zagrebu, ^^Obrtnik" u Zagrebu i t, d., te da sa mnogo doprinjeli razvitku našega gospodai-sf´^´a i šumarstva. Oni su razbili razne predsude naroda i raznesli luČ prosvjete na sve strane do movine. Oni su bodrili svuda^ kuda su doprieti mogli, na intenzivniji rad i temeljitu borbu za materijalni i duševni obstanak. Fosliedice toga živahnoga pregnuća oko gospodarskoga napredka prikazuju nam se danas kao blagodatni plodovi na polju gospodarstva i šumarstva. — Dočiui su prije, s malom iznimkom, gospodai´ili i šumariii po naših dobrih sami tudjinci, nepozaavajući naših odnošaja, danas je znatan broj domaćih sinova, upoznavši se sa literarnom djelatnosti naših zaslužnih gospodarskih i Šumarskih pisaca, te uvjeriv se, da je zvanje gospodara i šumara častno i ugledno, te po naroduo blagostanje korlstno, uputio se na strukovne H^ole, da svu nauku, što ju tamo steČe, izcrpi i na. svoju i naroda korist. I oni će nedvojbeno, posije svršenih nauka, pristupiti većim brojem u kolo radnica, da se sjedJnjenimi silami tim .snažnije bude moglo koracati na stazi napredka, da nam dou.ac´a njiva literarne i praktične djelatnosti što bujnije procvate. Jer akoprem se u. naših strukovnih listovih zrcali vanredna radinost, dapače i požrtvovnost pojedinaca za obćenitost, to ipak ne nalazi naš gospodar u našoj gospodarskoj Hteratari mnogo toga, što mu za usavršenje treba. Hrvatski gospodar i šumar, želeći se upoznati sa plodovi gospodarske i .šumarske znano&tij upućen je do sada većinom Izključivo na inozemska iztra^ivanja. Nu njegova |