DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 39 ~
Dmgtvoni dohoda k bio je prošle godine 15790 fbr. Veće svote toga dobodka
j´esii: 2enia]jv^ka sid:>\´eiK´iju, 5000 i´or, ; stamirina 16*12 i´oi: ; iz pokTišalia(-a 1290 for. ;


~ ostali prihod je članarina; — ua dugu je ostalo hOOO for.; većiaom neutjerivoga


12 prijašnjib 7 godina ima do 13.000 for. Veći družtveni . izdatci prožle godine jesu:


od ^godine 1885. manjak 508 for.; — amortizacija 2a kuću 25S0 for,; — pJaće


2823 for.; — pisama 740 for.; — uredničtvo 450 for.; — tisak i odpvema obih


časopisa 4000 for.; uzdržavanje sgrade 224 for.; — pokušaJište 2222 for.


Družtveni proračun za godinu 1887. izkai;aje potrebu sa 13740 for, a isto
tako veliko pokriće. t


Pregledavanje družtvene blagajne. Članovi šumarskoga druztva gosp. Fran
Cordašlć, tajnik kr. zem. vlade i gosp, TvMn KoIJar, kr. nadsumar kod kr. šumskoga
ravnateljstva u Zagrebu, pregledali su na ime glavne skupštine dne 17. prošb mjeseca
družtvenu blagajnu i družtvene zaklade.


Imovna obćina križevaeka u BelovarUj darovala je u zakladu za udove i
sirotcad bivšib dlanova brv.-slav. Šumarskoga drnžtva 30 for. a v. a u isto ime d;)rovala
je gjurgjevaćka imovna obćina u Belovaru 25 for.


´Društveni- predsjednik g, Milan pl. D´arst poklonio je našemu družtvu po
kr, ugarsk, ministarstvu za poljodieljstvo, obrt i trgovinu prigodom ugarske zemaljske
izložbe god. 1885. izradjeno literaruo djeJo ^^Die w i r tli s cb af ti i eh e und comm
e r e i e 11 e B e s c b r e i b u n g d e r k 0 n i g 1. u n g a r B t a a t s f 01* s t e" III. B a u d ,
koje je sastavio g. kralj. ugar. ministerialni savjetnik Alber t pL Bedći.


Zakoni i normativne naredbe.


Kada smije lugar kao prijavitelj šumskoga kvara prigodom razprave
odnosno proglašenja odluke u predmetu šumskog prekršaja najaviti utok.
Pošto se po §. 69, Šumskoga zakona prekršaji sbog šumskoga kvara ureda radi progoniti
irnaju, to se prijavJjajuća i ujedno oštećena stranka nemože smatrati kao privatui
tužitelj, nego samo kao oštećenik, kojem po analogiji, koH kaznenog postupnika od god.
1875. toli i prije toga u krieposti obstojavŠega od godine 1853. pripada pravo prizivn
samo glede privatno pravnih zahtjeva.


Prema tomu dakle može u smislu §. 413. kaz. postupnika od god. 1875. privatni
uĆestnik priziv uložiti jedino u pogledu visine dosudjene odštete, nipošto poradi
izrečene kazne, ter analogno tomu i kod političkog postupka oštećeni (privatni ueestnik
u ovom slučaju vlastnik šume odnosno higar kao zastupnik njegov) utok uložiti smije
glede svojih privatnih aahtjeva t. j . glede visine šumske dosudjene odštete.


-Ovo tumačenje, podkriepljeno je riešitbom ministarstva unutarnjih posala. za u
državnom vieću zastiipane zemlje od 6. si´pnja 1869. broj 8603.


Okružnica u predmetu naknade šumskih šteta za slučaj smrti skrivljenika.
Povodom konkretnog shiSaja nastavše dvojbe u predmetu naknade šumskih šteta
po nasliednicih oštetitelja, obnalazi kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove,
saslušav u reĆenom smjeru prije mnieuje kr. državnog nadodvjetniĆtva, odrediti što sliedi :


Obveza naknaditi šumsku štetu uije osnovana na Čisto osobnih odn:»Šajih poĆinitelja
Štete, te se smrću njegovom neukida (§. 1448 0. g. z.).
Ova je po §. 531, 548 i 1337 o. g. z. sdružena s imovinom poćinitelja štete,
te prelazi i na njegove naglieđnike.
Pravo na naknadu štete ima se redovito izvesti pred urednim sudcem (§. 13 38


0. g. z.), te vsamo onda, ako je povriedjen koji kazneni zakon, pozvan je kazneni sud
ili politička oblast uz osudu o krivnji i kazni, suditi i o naknadi kažnjivim ćinom poĆinjene
Štete.