DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 29     <-- 29 -->        PDF

^ 29 ™


Visoke ciene za ogriev u Hrvatskoj i Slavoniji´mogu se u ol)ce anomalijom
označiti, jer BC jedva vjerovati može, da se na tr;^istu mora plaćati motrirki
hvat drva sa 8 for., a da 10—15 klmt. odtud udaljeno drvo na Inljacio i hiljade
metara neuporabljeno propada i trune.


Razumjeva se po sebi, da bi kod ovakovih odnošaja jeftina prouielda od
velike važnosti bila za unovčenje toli nukupljene šumske zalihe. I^adalje mondi
bi pozornost svi´aćati i na njeke drugo vr^ti drveća, kao sto su topole, jal^^,
vrbe, javori i t. d., koje vrsti prividno neuosn toliku korist, da bi mogle prihod
šuma povećati.


Rečena brzo rastuća drveća, zadovoljna i lošijom stojbinorn, mogu se
uporabiti za razne domaće predmete.
Poznata su nam dva revira, koja su kroz 3 godine 200—400 for. na
godinu davala unovčenjem takova drveća.
Uzgoj malih industriataca, kakovih ima medju rumuniskimi i bosanskimi
Cigani, bio bi za šumsku blagajnu od znatne vriednosti.
Sto se tiče glavnog užitka, to bi očevidno ovaj imao nuiogo veću \ri<^dn().M,
kad bi se svake godine za 20 do ´M)^^^^ manje uživao.
Budi nam ovaj pomeiuk zato, da sumarenje u slavonskih hrasticih čim
prije temeljito popravimo.


Njeke primjetbe k obračunavanju prijavnica na temelju
priloga D šumskoga zakona od godine 1852.


Moram priznati, da ima u zemlji dosta šumarskih činovnika, koji ni^u na
čistu s §. 3. pril. D. šumskog zakona, sto se nehi usudio uzt\rditi, da nizani
bio prisutan, gdje se dva upravna šumarska činovnika kao vrsiua strukovnjaka
nemogoše složiti glede tumačenja zadnje alineje tog §.


Jer nara se dne\ice nagomilavaja prijavnico šuiinkih kvarova, koje moramo
stranom obračunavati a stranom obračuuauje prei/^pitivati i točnost vlastoručnim
podpisom potvrdjivati, nadalje, jer točno ili netočno ohi´ačunavanje sumskdi kvarova
u vele zasjeca u ekonomiju na^eg naroda, osobito bivse vojne krajine, gdje
su prijavnice o šumskih štetah skoro na dnevnom redu i gdje osobito oćuti bivsi
krajišnik teret šumske štete, koja je često, a nepravim obračitnanjem može nastati
nemala razlika, pa konačno s razloga uvodno navedenog opisat ću evo u
kratko, kako razumnjevam obračunavanje viška t.j. posredne štete kod gradjevnog
i tvorivnog drva, koje obračunavanje nije bi reć posve jasno označeno u po.
sljednjoj alineji §. 3. priloga D.


Ova posljednja alineja glasi naime doslovce:


„Bei Zahlungen in ein- und einhalbfachen oder doppeiteu
Betrage sind die Mehrbetrage flir dieselben nur nach dem Preise
der besten Brennholzsorte zu ve ranschlagen u. s. ^v/´




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Iz ovo.^a nameće se samo pitanje, da li se razumjeva ovdje višak računati
po najl)0ljoj kategoriji gori\-a dotične vi-goriva drva a cjeniku za dotični kotar navedenog?


Ovo su ta dva pitanja, o kojih kako uvodno opazih, njeki šumari još na
čistu nisu.


Njekoji naime misle i tvrde, da se neniože štetočincu višak računati od
druge vrsti drva već jedino od one, koju je posjekao odnosno odtudjio, pa svoju
tvrdnju obrazlažu ovako:


Ako jcdaa nr* jobove ili ti-polove gradje po cjeniku za stanovitu šumu,
koja je u 5. razredu vriednotc, stoji 50 novčića, koji si je m´^ gradje štetočinac
pris\ojio i tiin pr^dcršio § 3. točke 2a priloga I), šum. zakona, to će onda biti
posredna šteta veća od neposredne kod jednog m^ najbolje vrsti goriva (kod
nas bukovine stoji jedan uv^ 1 for, 60 novć.) inđi biti će odšteta jedan i pol
struka 50 -^ 80 = 1 for. 30 novč., navad.ajuć tu okolnost tvrdi, da se razumjeva
računanje viška t. j . posredne štete pod toč. 2. i 3. § 3^ priloga D. po
najboljoj vrsti t. j. kategoriji iii razredu goriva odtudjene vrsti drva*.


?o mom nazoru i shvaćanju tog §. a, se stvar neima tako, već lih prema
sloNU zakona t. j , visci imaju se za gradjevno drvo računati po najboljoj vrsti
goriva u obće po cjeniku, a nipošto po najboljoj vrsti goriva one vrsti "drva,
koja je udtndjenn.


Ivao ustuk gornjem primjeru navadjam sljedeće:


Po gore navedenom bi se n-j)r.: za In-astovu gradjn, koje 1 nr´´ stoji


n. pr. 12 for. računao višak po najboljoj vrsti goriva hi-a-tova, dakle n. ])r.
po 80 novč., a ne po najboljoj vrsti goriva u obće — kod na-; l)ukovine po
1 for. 60 novč-, ter kako dolazi sada, da bi se koil bi´asta kao najb(d,e vrsti
drva računao i višak manjim iznosom nego n. i)r. kod bukve kao lošije vrsti
drva, gdje bi višak bio veći za jedan te isti slučaj šumske štete.
Za još laglje shvaćanje navedenoga neka mi bude dopušteno primjerom
dokazati, zašto je po mom mnenju zakonodavac npravo naglasio viške kod
gradjevaog i tvorivnog drva računati po najboljoj vrsti goriva.


N. mi je posjekao u oplodnoj sjećini omoriku, koja je kao sjemenjak
imala naploditi pokraj nje prema pravcu oi)ioduog vjetra stojeću površinu od
5 rali. Buduć sada ta površina neće biti bez troška i umjetnog naploda napiod;
en;i, to bi ja po t*ravu i zdravom shvačuiiju stvari imao pravo tražili naknadu
t´-oska napl^ida n. pr. sa 50 f)r. krajem iuikna,de neposredne štete t j , vriednosti
posječenog omorikovog stabla.
Ovu i slične okolnosti, tor za izbieći ogromnim i često netemeljitini svotam
obračunavanja šumskih šteta, kao i raznolikom zaračunavanju itd. subsumirao
je z´d^onodavac i kazao, da se visci za grmljn i tvorivo imadu računati po
najboljoj vrsti goriva u obće a ne po najboljoj vrsti goriva iste vrsti, što je
sidržau´) u §. 3 priloga D. spomenutog zakona.


´^ Tuko se ima u Istinu i tumačiti odnosna zakonska ustanova. (Opazka ured.).