DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 29 <-- 29 --> PDF |
^ 29 ™ Visoke ciene za ogriev u Hrvatskoj i Slavoniji´mogu se u ol)ce anomalijom označiti, jer BC jedva vjerovati može, da se na tr;^istu mora plaćati motrirki hvat drva sa 8 for., a da 10—15 klmt. odtud udaljeno drvo na Inljacio i hiljade metara neuporabljeno propada i trune. Razumjeva se po sebi, da bi kod ovakovih odnošaja jeftina prouielda od velike važnosti bila za unovčenje toli nukupljene šumske zalihe. I^adalje mondi bi pozornost svi´aćati i na njeke drugo vr^ti drveća, kao sto su topole, jal^^, vrbe, javori i t. d., koje vrsti prividno neuosn toliku korist, da bi mogle prihod šuma povećati. Rečena brzo rastuća drveća, zadovoljna i lošijom stojbinorn, mogu se uporabiti za razne domaće predmete. Poznata su nam dva revira, koja su kroz 3 godine 200—400 for. na godinu davala unovčenjem takova drveća. Uzgoj malih industriataca, kakovih ima medju rumuniskimi i bosanskimi Cigani, bio bi za šumsku blagajnu od znatne vriednosti. Sto se tiče glavnog užitka, to bi očevidno ovaj imao nuiogo veću \ri<^dn().M, kad bi se svake godine za 20 do ´M)^^^^ manje uživao. Budi nam ovaj pomeiuk zato, da sumarenje u slavonskih hrasticih čim prije temeljito popravimo. Njeke primjetbe k obračunavanju prijavnica na temelju priloga D šumskoga zakona od godine 1852. Moram priznati, da ima u zemlji dosta šumarskih činovnika, koji ni^u na čistu s §. 3. pril. D. šumskog zakona, sto se nehi usudio uzt\rditi, da nizani bio prisutan, gdje se dva upravna šumarska činovnika kao vrsiua strukovnjaka nemogoše složiti glede tumačenja zadnje alineje tog §. Jer nara se dne\ice nagomilavaja prijavnico šuiinkih kvarova, koje moramo stranom obračunavati a stranom obračuuauje prei/^pitivati i točnost vlastoručnim podpisom potvrdjivati, nadalje, jer točno ili netočno ohi´ačunavanje sumskdi kvarova u vele zasjeca u ekonomiju na^eg naroda, osobito bivse vojne krajine, gdje su prijavnice o šumskih štetah skoro na dnevnom redu i gdje osobito oćuti bivsi krajišnik teret šumske štete, koja je često, a nepravim obračitnanjem može nastati nemala razlika, pa konačno s razloga uvodno navedenog opisat ću evo u kratko, kako razumnjevam obračunavanje viška t.j. posredne štete kod gradjevnog i tvorivnog drva, koje obračunavanje nije bi reć posve jasno označeno u po. sljednjoj alineji §. 3. priloga D. Ova posljednja alineja glasi naime doslovce: „Bei Zahlungen in ein- und einhalbfachen oder doppeiteu Betrage sind die Mehrbetrage flir dieselben nur nach dem Preise der besten Brennholzsorte zu ve ranschlagen u. s. ^v/´ |