DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 27. —, Metijašni ja)´ci, kako smo^ prije napomenuli, imali bi se po na^^em sudu ^aiiio ouila izkopati, ako nsogu ujediio slu/dti za odvodnju. Dalnja prištednja na troAkovih oko kulture inozo se posMći tim. da se obližnjeu) žiteljstvu prepusti Icžikovina i odpMdci, koji ye iiala^ze u godištij´li sječinah, pod uvjef, da za oto odgovarajuće kulturne, radnje ,bezp!atno oba\i. Dogadja se ne riedko, da se bbog siromaštva žiteljstva nenio^.e ležikoviua i odpadci prodati, te tim obje straid druga, što su u nje/inom pos_iedu stojeće kulturne površine usuprot velikogtroška nepodpune. Na prije naveden luuMn dalo bi so ob\m interesentom pomoći, čim bi se postiglo još i to, da bi šuiud^e kj´adje prestale. Slična prištednja na kulrsirnih troškovih mogla bi se još polu{dti u onih revirib, u kojih je tlo prikbuino za poljodjeljstvo tako, da se dotične površine, koje su opredjeljene za pošuraljenje, izdadu žiteljstvu bezplatno na 2 do M godine na prelazno pol,sko gospodarenje obvezom, da tu površinu četvrte godine s jeseni zasije žirom. Pošto smo ovim dovoljno razložili, na koji način bi se mogli prištediti troškovi, to nam budi ovdje dozvoljeno, da podjedno upozorimo na njeka vrela prihoda. Satlanji prihodi jesu: glavni užitak t. j . prihod drvosjeka, zatim nuzgređni užitei kao što su šiška, žirovina, paša, i napokon medjutomni užiici, kao sto su to izvale, drvo za letve, obruče, kora, jalše i t. d. Od nnzgrednih užitaka unovčuje se jedina šiška racionalno, naime put m javne dražije. Pokušaj, da se šiška u vlastitoj upravi sabire, nije uspio; jer zato neinia potrebnih s[)remišta, a k.-tomu neima ni trgovačke vještine i znanja za takovo poduzeće. To isto valja za sabiranje žira u svrhe inđustrialne, kao što i za proizvadjanje surogata kave i t. đ. Samo prihod paše mogao bi se ponješto povisiti onda, kad bi se šumske ćisuno od zakupa paše izključile i na njih travnik prodao. Unovčenje medjutomnili užitaka stoji u slnvonskonj šumskom gospodarstvu na vr!o nizkom stepenn, te time ne raino odnošaje rentabilifela, nego i ogoj sastojina vrlo nepovoljno prikazuje Nu ipak su medjutomni užitci od velike važnosti po u.harnost šume. Shivonski šamari za oto žalil>ože mali mare. Osim navedenih neznatnih medjutoninih užitaka nedaju slavonske hrastove šume do 50. godine nikakove, a posije 50. godine toli male pubode, da jedva 5"/^j od glavnog užitka iznašaju. Ove činjenice dovoljno lazjasnjuju sadanju ubarnost šuma 0 kakovom proredjivanju u smislu gospodarstvem}m neima ni .u´ovora, jiu* ako k ja mauipalae´ja ued.fje ^joiav novac, to ona neima prit-tupa u državne |