DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 25 <-- 25 --> PDF |
^ 2´5 ~ : Nu ovo 30 može samo uspješno iipotrebiti za sastojine pod 1. i 2. navedene, budiić je kod ^astojinah pod 3. i 4. baš obratno. Predzabrana nam tu namiče fliiancialni gubitak, jer je gi!l>itak in paši i žirovini 25 for., a popravci na pitornina iznašaju po jutru 7 for. i za 5 jutara 35 for., dakle svega GO for., ili ukupno zn 10 for., a po jutru za 2 for. veći trošak čini, nego da smo površinu umjetno pomladili. Da su troškovi oko popravka ])itoniina toli znatni razlog je taj, što u sastojinab pod 3. i 4. ćini se zagaje/ jasen mah preotinilje i većinu hrastovih biljka zadušh "Razumije se samo. po sebi, da su u takovih sastojinab i popravci problematičkog uspjeha. Da uzgojimo što sigurnije mlad hrastik, najbolje .bi bilo to, da se u sastojirtah pod 3. i 4. provede čista sječa a i^a ove odmah da ručnim poraladjivanjeni t. j . sjetvom žira započmemo. Zaista nikakove svrhe neima ovaj način pomladjivaoja s predzabranom u sastojinab navedenih pod 4., buduć tim po jutru gubimo 1 do 2 for.: jer ushed velike vhige samo jasen tamo uspjevati može. Uzmimo, da se ii ovdašnjili šumab 300 jutara od sastojina pod 3. i 4. svake godine /agaji, to je po navedenonr računa gubitak oko tiOO f. na godinu. Da zapriečimo taj gubitak, morale bi se sastojine pod 1. i 2.- posebno, a pod 3- i 4. opet posebno ua način, koji odgovara dotičnim mjestnim odnošajim, šamariti. U prvih pod 1. i 2. navedenih sastojinab valjab bi i nadalje pridržati pomladjivat\ie pomoćju predzabrana, a u onih sastojinab pod 3, ili odabrati način predzabrana bez umjetnog popravka ili okaniti se predzabrana te posječene površine umjetno pomladiti. Mi preporučujemo prvi način, pošto je jeftiniji i sigurniji Kod sastojina pod 4. dovoljno je, ako samo jednu godišnju predzabrana usvojimo, da dovoljno jasenov niiadik uzgojimo, pošto se na valjan uzgoj hrastika onako nadati nesmijemu. Iz predležećeg obrazloženja proizlazi, da je postupak kod pošumljenja taj, da se u zabranu stavlja i žir sije. Tko pozna slavonske hrastike zaista nije bio do´sad zadovoljan s mladici, -koji su uzgojeni a to podpunim pravom, jer se u tih mhtdicih s\´e vi´sti drveća nalaze samo ne Iirast. "Razlog toga neuspjeha ponajglavniji je taj,-što je u obće tlo odviše vlažno na kojem se vrbe, jalše,,topoli i t. d. vrlo brzo šire, đočim stojbinski odnošaji, koje hrast u kenilčkom i fizikalnom pogledu zahtjeva, ni s daleka neodgovaraju. Uzmimo za podlogu našega računa 100 jutara one površine pod 3. naznačenih sastojina, koja se pomladiti ima. Prema tomu trebamo za pošumiti ovu površinu na naravni na^uu i xa popravke 1.200 for., a na umjetni nato´n 1000 for. |