DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 23 ~ Budtić se n sutnarenju u obće računa na dulja razdobja, to je trojak´ ili glavnica za ti-oškove od veliko zamašnosti. jer može jedna jedincata pogrieška osujetiti ubavnost šume kao što se to primjerice dogoditi može promašenim postupkom kod osnivanja sast(\jina. Slavonske šume, koje su obilno olir;i8tfMie s najplemenitijon) vj-sti drveai, žto ju kod nas imamo, skratile su pozornost i sirjih krugova izvan naše domovine, a ta okolnf´ist opi-avdano nas nuka, da i)rije razpravljarao i izpitamo ovdje pitanje o uharnosti sbog odno.´aja, koji u|.)livaju na slavonske hrastike, kako danas stvari stoje, pokazat ce nam n tom pravcu proveden račun za toli hvaljene hrastike vrlo nepovoljne p i^ijedke ma bio taj račun još tako blag i površan. Tomu se netreba nimalo čuditi, ako pomislimo, da se u tih šumah šumari obhodnjom, koja dosiže loO do 200 godina. Uvažimo li nadalje, da se u 60 revirih (po 1800 jutara), .koji sačinjavaju dvie goleme skupine t. j . gradišku i vinkovaeku skupinu, po jednom te istom sustavu šamari; da se pošumljeuje koli u onih revirih, koji leže 6 do 7 n´ijeseci pod vodom kano i u onih, koji leže izvan obsega povodnje na jedan te isti način provadja. zatim, da se sbog naravnog pomladjivanja zagaja obavlja jednako u onih revirih, koji imaju 807*> brastova a 20% druge vrsti drveća, kao što u onih u kojih je razmjer smjese obratan, napokon, da se za one. revire u kojih se nalazi 70^0 zdravih stabala, isto tako, kao što za revire, koji imaju samo SO´^/o zdravih stabala — odnosno za revire, koji leže tik Save, koja je jedino prometno sredstvo, kao što za one revire, koji su lO do 15 kim, odaljene od Save kod prodaje jedna te ista ciena usvaja, pa s toga razlika u procjeni i ponudi do 59% iznaša; to je posve naravno, da nas račun o uharnosti uz ovakove obstojnosti zadovoljiti nemože. Budi nam sada dozvoljeno, da izpitamo, odnosno da pronadjemo sredstvo, s kojim bi se mogli ovi za budućnost na uharnost nepovoljno uplivajući abnormalni odnošaji, uspješno odkloniti. U tu svrhu moramo najprije razpravljati o izdatcih i o prihodih, koji se u gospodarstvu slavonskih hrastika izkazuju. Izdatci, koji su sa rečenim načinom šumarenja spojeni, jesu sUedeći: t porez, 2. upravni troškovi, 3. troškovi oko pošumljenja^ Porez i upravni troškovi mienjaju se neprestano. Što se poreza napose tiče, dobro znamo, da ovaj izdatak nije u vlasti gospodara o posjednika šume. Da se uprava ujednostruči jest sveudilj težnja svake vlade, ali se više put sbog štedljivosti grieši na račun dotacije, koja je opredieljena za činovničtvo. Pri tom grieši se obično tim, dii se za volju jednoličnosti s\´i odnošaji, ma bili oni različiti ili ne, prosudjuju po jednakom mjerilu i po jednakom obličku upriličuju. Treča vrst troška naime — troškovi kulture — leži podpnno u moći šumara, te su mu u tom pogledu j)0sve ruke proste, da uzmogne svojom stručnom štinom svomu gospodaru koristiti. |