DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 22 <-- 22 --> PDF |
wgf^msmm. — 22 — London Atiienaenm i Gardeners Chroniele prvi su pripoviedali god. ,1883u Evropi 0 ovome gorostasnom dr-voću a ua/.ivahu ^a Werngtoiiia ^igautea. Godine I8G4. M. Decaisne predloži dva komada od ovih drveta francn>koni botaničkom družt^u i pozvu ili Sequo:a. Od tog vreuiena mnogo se razaslalo njihovog sjenieiin,])o L ropi. Iza hrpe u C.ilaveras-u bez sunmje je n,-tjvažnija ona u Maripose, blizu Clak\s Kancha, na visini od 0 500 sto:.a. Ova lirpa nalazi ^e u maloj d(d ni, kroz koju to´že rieka Merce-l. 0-djc je kongres sj^Mlitijenih (iržava pridržao prostor oko dvje (´etvorne milje, gdje inaa dvie ra/lićite hrpe o\ih gorostasnih dr\eća. Tu se vidi Bn:* d* bada. Njib(tve visine i debljine su točno izmjerene i njihovi namještaji u zvimičue pkanovo označeni. Požar je o\(ije učinio mnogo stoto, ali ostalo je još 125 debala od 40 i \i;e stopa, u obodu ih blizu 13 stoj a deidjine. U dolujoj hrpi sioji drvo „Gri;^zly Giai;t% koje je oOO s ii])a \isoko i do 30 stopa, u dnu debelo. Poneke (d njegovih stubo\a imadu vise od (1 st^pa debljine u pronijerm Modju naj\idjenije spada i onaj gorostas, što ^e zove „Dead Giant"´kroz kojega ^nlnu šuj>ijinu put za diližanro vddi. Najdeblje no bez razmjerne visine je stablo Baobab od Senegala, koje je Liriee naz\ao Andansonića digitata; a Utjusje drvo za koje se zna jest „Eucaii]> tus anijgdalina" u Anstralijt. Ali kao sto ^e iz svega ovoga vidi, bit će Kalif-rnijska Sequoia gigantea dan:!S krnij svih stvorova u carstvu bilinstva, P. B. Crne točke u šumarerju slavonskih hrastika.* Tek u nrivije doba. smatra se suma kao glavinca od koje se kano i od ostalih uloženih glavnica očekuje, da će stanovite kauiate dati, odnosno pokazati, da U se od nje crpiti mogu prihodi ili ne. Buđuč se za uzgoj šume izlagati moraju proizvodni troškovi, koji se za dulje ili kraće vrii´me kao njeki dug ukazuju, to se sveudilj u šumarenju živo 0 tom nastoji, da se svaka, šuma čim pr je oslobodi ovoga tereta i da se u ono stanje privede, da na kfunai obhodnje, kad se ista uživa, ne samo sve izdane troškove po\i-ati posjedniku šumo, -nego, da mu osim toga takav,prihod daje, s kojim su obezluedjeni i nkanuu´eni troškovi i stanovit dobitak. Ovo su občenita možela uluiruosti, kojih se kod racionalnoga šumarenja strogo držati ima. Da se ovim zahnevom po mogućnosti udovolji, mora svaki, kojemu je šumarenje povjereiu), uviek na čistom biti, kohko je naime potrošio na šumu i kakove je prihode otltnd imao, da pi-eraa tomu uharnost šumarenja povisi primjernim umanjenjem troška ili povišenjem što skorijeg dohodka. * Vidi: „osterreiehische Forstzeituug-" broj 201. i 202. ćbmak ,.Dunk!e Piinkto \\< y.:\\-cu. |
ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 23 ~ Budtić se n sutnarenju u obće računa na dulja razdobja, to je trojak´ ili glavnica za ti-oškove od veliko zamašnosti. jer može jedna jedincata pogrieška osujetiti ubavnost šume kao što se to primjerice dogoditi može promašenim postupkom kod osnivanja sast(\jina. Slavonske šume, koje su obilno olir;i8tfMie s najplemenitijon) vj-sti drveai, žto ju kod nas imamo, skratile su pozornost i sirjih krugova izvan naše domovine, a ta okolnf´ist opi-avdano nas nuka, da i)rije razpravljarao i izpitamo ovdje pitanje o uharnosti sbog odno.´aja, koji u|.)livaju na slavonske hrastike, kako danas stvari stoje, pokazat ce nam n tom pravcu proveden račun za toli hvaljene hrastike vrlo nepovoljne p i^ijedke ma bio taj račun još tako blag i površan. Tomu se netreba nimalo čuditi, ako pomislimo, da se u tih šumah šumari obhodnjom, koja dosiže loO do 200 godina. Uvažimo li nadalje, da se u 60 revirih (po 1800 jutara), .koji sačinjavaju dvie goleme skupine t. j . gradišku i vinkovaeku skupinu, po jednom te istom sustavu šamari; da se pošumljeuje koli u onih revirih, koji leže 6 do 7 n´ijeseci pod vodom kano i u onih, koji leže izvan obsega povodnje na jedan te isti način provadja. zatim, da se sbog naravnog pomladjivanja zagaja obavlja jednako u onih revirih, koji imaju 807*> brastova a 20% druge vrsti drveća, kao što u onih u kojih je razmjer smjese obratan, napokon, da se za one. revire u kojih se nalazi 70^0 zdravih stabala, isto tako, kao što za revire, koji imaju samo SO´^/o zdravih stabala — odnosno za revire, koji leže tik Save, koja je jedino prometno sredstvo, kao što za one revire, koji su lO do 15 kim, odaljene od Save kod prodaje jedna te ista ciena usvaja, pa s toga razlika u procjeni i ponudi do 59% iznaša; to je posve naravno, da nas račun o uharnosti uz ovakove obstojnosti zadovoljiti nemože. Budi nam sada dozvoljeno, da izpitamo, odnosno da pronadjemo sredstvo, s kojim bi se mogli ovi za budućnost na uharnost nepovoljno uplivajući abnormalni odnošaji, uspješno odkloniti. U tu svrhu moramo najprije razpravljati o izdatcih i o prihodih, koji se u gospodarstvu slavonskih hrastika izkazuju. Izdatci, koji su sa rečenim načinom šumarenja spojeni, jesu sUedeći: t porez, 2. upravni troškovi, 3. troškovi oko pošumljenja^ Porez i upravni troškovi mienjaju se neprestano. Što se poreza napose tiče, dobro znamo, da ovaj izdatak nije u vlasti gospodara o posjednika šume. Da se uprava ujednostruči jest sveudilj težnja svake vlade, ali se više put sbog štedljivosti grieši na račun dotacije, koja je opredieljena za činovničtvo. Pri tom grieši se obično tim, dii se za volju jednoličnosti s\´i odnošaji, ma bili oni različiti ili ne, prosudjuju po jednakom mjerilu i po jednakom obličku upriličuju. Treča vrst troška naime — troškovi kulture — leži podpnno u moći šumara, te su mu u tom pogledu j)0sve ruke proste, da uzmogne svojom stručnom štinom svomu gospodaru koristiti. |
ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 24 <-- 24 --> PDF |
^mmmmmmmmmBmKKKmiKmmmmimKmiimmmm^ — 24 --" Slavonski hrastici poniladjivaju se naravnim načinom tim, da se 5godišnje pred>^abrane osnuju t. j. : da se na pov3´šini od 5godišnjih sječina unajaied poprečno na 400—500 jutara svake šumarije {po 12000—13000 jutara) žirovina i paša nabrani. Ovakav način šnniarenja nije uviek prlkhadan, da se željeni cilj postigne, l)udnč nspjeb pošnmljenja zavisi o naravi i položaju dotičnoga revira, U prije navedenib šumskih skupina (complex) naia/amo L porastline (Bestiiude) skoro od same hrastovine (00%). ´^ kojih je tlo ponajviše suho. 2. porasthne, koje imaju samo 60--707o hrastovine, a 30 do 407o ^štrkanog ra;^Ućitog drveća, kao što su jasen, grab, briest i t/d., u kojih je tlo ])fivodiijam po v(dji izb´ži-no. 3. porasthne, koje imaju jedva 30 —507o brastovine, dočim je 50-707o o^tab>g dr\eća, u kojih je tlo ponajviše potopljeno i napokon 4. ])orastJine u kojih je obrast hrastovine na minimum pao, docim je jasen nadmašio sva ostala dt´veća. Jasno je, da je nemoguće kraj ovako rai^Iičitih stojbuiskih odnošaja i različite smjese postići jednak ucin, ako se jednog te istog sredstva poslužimo. Spomenuti način pomiadjivanja za sastojine navedene pod L i 2, jest reć bi još najpovoljniji, akoprem je uspjeh za uzgoj hrastika i u tom slučaju dosta dvojben. Predjimo sad na obračun gubitka, koji nastaje tim, što se uslied predzabrana neproda žirovina i paša kroz 5 godina na površini, koja zaprema 5 drvosjeka, prodmjevajuć, da žir svake godine ponješto, ali popriecno svake 5. godine dobro urodi. Ovaj gubilak nam u ovom slučaju pokazuje troškove, koji su izdani za pomladjiv/inje. Gubitak na paši za 5 godina iznaša po jutru 90 nove. Uzmimo da žirovina tečajem 4 godina 0.5 hl a u jednoj godini 2 hl daje, i da podpuna žirovina posried t. j . u 3. godinu predzabrane pada, to je gubitak žirovine na jutru 3 fon 90 uovč. ;,(za gajku recimo da je po prilici 20 nove. potrebito). Prema tomu iznaša ukupni gubitak po jutru 5 fr. -- O.oo fr. + 3 oo fr. + 0.20 for. odnosno za cielu zagajenu površinu 25 for. Pošto In-ast po našoj predpostavi prve dvie godine slabo urodi žirom, to će potrebito biti, da Sf3 na tih površina popravci u kulturah izvedu, i to za dva ]u:ra potrebito je po prilici 5 for., a za 3 jutra 1 for., ukupno 13 for. Sveukupno pomladjivanje dakle do sada stoji 25 + 13 = 38 for. Pošto se za ručno pomladjivanje sjetvom žira zajedno jutro 10 for., dakle za 5 jutara 50 for. troši, to predzabranom uštedimo 12 for., a po jutru 2 for. 40 nove. na trošku oko uzgoja. ;i U ovom slučajfi necP/ojbeno naravno pomladjivanje prvenstvo zaslužuie. " |
ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 25 <-- 25 --> PDF |
^ 2´5 ~ : Nu ovo 30 može samo uspješno iipotrebiti za sastojine pod 1. i 2. navedene, budiić je kod ^astojinah pod 3. i 4. baš obratno. Predzabrana nam tu namiče fliiancialni gubitak, jer je gi!l>itak in paši i žirovini 25 for., a popravci na pitornina iznašaju po jutru 7 for. i za 5 jutara 35 for., dakle svega GO for., ili ukupno zn 10 for., a po jutru za 2 for. veći trošak čini, nego da smo površinu umjetno pomladili. Da su troškovi oko popravka ])itoniina toli znatni razlog je taj, što u sastojinab pod 3. i 4. ćini se zagaje/ jasen mah preotinilje i većinu hrastovih biljka zadušh "Razumije se samo. po sebi, da su u takovih sastojinab i popravci problematičkog uspjeha. Da uzgojimo što sigurnije mlad hrastik, najbolje .bi bilo to, da se u sastojirtah pod 3. i 4. provede čista sječa a i^a ove odmah da ručnim poraladjivanjeni t. j . sjetvom žira započmemo. Zaista nikakove svrhe neima ovaj način pomladjivaoja s predzabranom u sastojinab navedenih pod 4., buduć tim po jutru gubimo 1 do 2 for.: jer ushed velike vhige samo jasen tamo uspjevati može. Uzmimo, da se ii ovdašnjili šumab 300 jutara od sastojina pod 3. i 4. svake godine /agaji, to je po navedenonr računa gubitak oko tiOO f. na godinu. Da zapriečimo taj gubitak, morale bi se sastojine pod 1. i 2.- posebno, a pod 3- i 4. opet posebno ua način, koji odgovara dotičnim mjestnim odnošajim, šamariti. U prvih pod 1. i 2. navedenih sastojinab valjab bi i nadalje pridržati pomladjivat\ie pomoćju predzabrana, a u onih sastojinab pod 3, ili odabrati način predzabrana bez umjetnog popravka ili okaniti se predzabrana te posječene površine umjetno pomladiti. Mi preporučujemo prvi način, pošto je jeftiniji i sigurniji Kod sastojina pod 4. dovoljno je, ako samo jednu godišnju predzabrana usvojimo, da dovoljno jasenov niiadik uzgojimo, pošto se na valjan uzgoj hrastika onako nadati nesmijemu. Iz predležećeg obrazloženja proizlazi, da je postupak kod pošumljenja taj, da se u zabranu stavlja i žir sije. Tko pozna slavonske hrastike zaista nije bio do´sad zadovoljan s mladici, -koji su uzgojeni a to podpunim pravom, jer se u tih mhtdicih s\´e vi´sti drveća nalaze samo ne Iirast. "Razlog toga neuspjeha ponajglavniji je taj,-što je u obće tlo odviše vlažno na kojem se vrbe, jalše,,topoli i t. d. vrlo brzo šire, đočim stojbinski odnošaji, koje hrast u kenilčkom i fizikalnom pogledu zahtjeva, ni s daleka neodgovaraju. Uzmimo za podlogu našega računa 100 jutara one površine pod 3. naznačenih sastojina, koja se pomladiti ima. Prema tomu trebamo za pošumiti ovu površinu na naravni na^uu i xa popravke 1.200 for., a na umjetni nato´n 1000 for. |
ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 26 <-- 26 --> PDF |
„26 — Kod toga ni^mo n^ti kod jednog niti kod drugog načina pomladjivanja obzir uzeli na odvodnju, akoprcni bi nnni uspjeli pomladjivanja bio problematičan, ma da se sve i žrtvuju troškovi, da odstranimo suvišnu vkigu, biidiić nemožemo jamčiti, da će na toj površini za 30 godina biti hrastik ili jaseuik. U prvoj dobi mlndosti razmjer smjese po lirast vrlo je povoljan, nu kašnje pojavi se jasen uslied vladajade vlage u tolikoj rnjeri, da hrast rek bi hhezne. Suvišna vlaga u sastojinah pod 3. i 4. nastala je s toga, što ove u dolinastih udubinali leže ili što s drugih razloga naku])ljena voda poplavom nabu-. jala odticati nemnže, nego se sunčanim žarom osušiti mora. Ovoj neprilici moglo bi se shodnom odvodnjom na vrlo jednostavan način i dosta ji^ftmo pomoći. Kecimo, da se na 100 jutara ima prokopati jarak od GOO metara, metar po lo nove. računajuć, to bi iznašao trošak za vivedenje uključivo za razanje spomenute odvodnje za 100 jutara od prihke 100 for. x4.ko za ovu svotu povisimo troškove od 1000 for„ koji su potrebni za umjetno pomladjivanje, to će ovi još sveudilj manji biti, nego što su troško\i oko dosadanjeg pošumljenja, Jos veći probitak bio bi, ako bi sastojine pod 3. pretvorili u sastojine pod 2). . Ovi gubitci, koje srao do sad izkazali i koji su nastah po dosadanjem pošumljenju predzabranarai, pokazuju se u proračunskoj vriednosti samo na onih mjestib, gdje se je postupak predzabraua doi.-:.ta toćno provadjao; nu obično su sbiljai gubitci mnogo veći. Ima slučajeva, gdje su takove predzabrane na 4 do 5 revira u jednoj te istoj šumariji raztrešene, i to: ovdje 80 ondje 150 onda opet 200 jutara. Mnoge ovakove zabrane bile su 8´ do 10 godina za žirovinu i pašu zatvoj- ene, pa su se sbog toga, što pomladjivanje uspjelo nije, za ugon marve ipak opet otvarale. Na drugih mjestib opet ostaju [jovršine na decenije u zabrani, dok ih sječa zateće. Ovakove po i´š ne imadu kadkada po 2 1 3 žirom rodne godine, a zato se može uzeti gubitak dvostruk i trostruk, no što je gore proraćunan, Bila hi dakle prva zadaća, da se za svaki revir prouadje najshodniji i najjeftiniji način pošumljenja. Izdatci mogu se umanjiti na slieđeći način: Mlade zabrane trebalo bi čuvati od navale marve, a zato običavalo se je dosad izkapati uz medje dotičnog revira duboke jarke 1 met. i u tu svrhu potrošile znatne svote u dotičnih revirih. Ovakovi prokopi nevriede ništa, a osim toga neodgovaraju svojoj svrsi. bnduć nje lahko svinje i rogata marva preskočiti može iiatim, što nje objestni pastiri zabrtve odnosno mostićem premoste i t. d. Svakako bilo bi shoduije i jeftinije, kad bi se za vrieme najveće pogibelji . j . za mjesec travanj i R\ibanj namjestio još jedan lugar za takove revire. |
ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 27. —, Metijašni ja)´ci, kako smo^ prije napomenuli, imali bi se po na^^em sudu ^aiiio ouila izkopati, ako nsogu ujediio slu/dti za odvodnju. Dalnja prištednja na troAkovih oko kulture inozo se posMći tim. da se obližnjeu) žiteljstvu prepusti Icžikovina i odpMdci, koji ye iiala^ze u godištij´li sječinah, pod uvjef, da za oto odgovarajuće kulturne, radnje ,bezp!atno oba\i. Dogadja se ne riedko, da se bbog siromaštva žiteljstva nenio^.e ležikoviua i odpadci prodati, te tim obje straid druga, što su u nje/inom pos_iedu stojeće kulturne površine usuprot velikogtroška nepodpune. Na prije naveden luuMn dalo bi so ob\m interesentom pomoći, čim bi se postiglo još i to, da bi šuiud^e kj´adje prestale. Slična prištednja na kulrsirnih troškovih mogla bi se još polu{dti u onih revirib, u kojih je tlo prikbuino za poljodjeljstvo tako, da se dotične površine, koje su opredjeljene za pošuraljenje, izdadu žiteljstvu bezplatno na 2 do M godine na prelazno pol,sko gospodarenje obvezom, da tu površinu četvrte godine s jeseni zasije žirom. Pošto smo ovim dovoljno razložili, na koji način bi se mogli prištediti troškovi, to nam budi ovdje dozvoljeno, da podjedno upozorimo na njeka vrela prihoda. Satlanji prihodi jesu: glavni užitak t. j . prihod drvosjeka, zatim nuzgređni užitei kao što su šiška, žirovina, paša, i napokon medjutomni užiici, kao sto su to izvale, drvo za letve, obruče, kora, jalše i t. d. Od nnzgrednih užitaka unovčuje se jedina šiška racionalno, naime put m javne dražije. Pokušaj, da se šiška u vlastitoj upravi sabire, nije uspio; jer zato neinia potrebnih s[)remišta, a k.-tomu neima ni trgovačke vještine i znanja za takovo poduzeće. To isto valja za sabiranje žira u svrhe inđustrialne, kao što i za proizvadjanje surogata kave i t. đ. Samo prihod paše mogao bi se ponješto povisiti onda, kad bi se šumske ćisuno od zakupa paše izključile i na njih travnik prodao. Unovčenje medjutomnili užitaka stoji u slnvonskonj šumskom gospodarstvu na vr!o nizkom stepenn, te time ne raino odnošaje rentabilifela, nego i ogoj sastojina vrlo nepovoljno prikazuje Nu ipak su medjutomni užitci od velike važnosti po u.harnost šume. Shivonski šamari za oto žalil>ože mali mare. Osim navedenih neznatnih medjutoninih užitaka nedaju slavonske hrastove šume do 50. godine nikakove, a posije 50. godine toli male pubode, da jedva 5"/^j od glavnog užitka iznašaju. Ove činjenice dovoljno lazjasnjuju sadanju ubarnost šuma 0 kakovom proredjivanju u smislu gospodarstvem}m neima ni .u´ovora, jiu* ako k ja mauipalae´ja ued.fje ^joiav novac, to ona neima prit-tupa u državne |
ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 28 <-- 28 --> PDF |
_ 28 — šume. Ovo načelo tako se je jur ukorienilo, da se sve opravdane znanstvene 1 ekoaomičke z-amisli jednostavno bez opravdana razloga obai´aju. Kraj obala Save ima oko 4000 jutam 50-g0(Ji.snjih sastojina, koje poi´ed najbolje stojbine nemoga dati takovo ogiievno drvo, da bi za trgovinu sposobno bilo. Takove omjere od 12 do 15 cm. imati će ove saotojine tek za 10 do 15 godina. Rečeue sastojine tako su guste, da se SS**´,, drvne zalihe vazda osuši, ali je kod tog najnepovoljnije to, da se baš bi-ast suši, koji je ondje potlačen. Ovo sušenje mladikovine toli napreduje, da u revirih, u kojih je u 30. godini 357^ brastoviae bilo, u 50. godini jedva još 10^/f> hrastovine in-eostuje. Da su ovi reviri prije 15 godina proredjeni, što se je u ostalom moglo obaviti na vrio jeftin način, to bi se bilo tim spasilo bar 207o hrastovine, a osim toga nnišao bi dohodak od dotične šume najmanje za 10 godina prije. Mogao bi nam tko prigovoriti, da i one mlađe sastojine, koje imaju za trgovinu sposobna ogrjeva, neđaju nikakav prihod. To je doduše istina; nu razlog tomu je jamačno taj, što se šumska pristojba krivo odnosno neracionalno odmjeruje. zato što jedna ciena valja za revire, koji leže tik Save i za one, koji su od Save 10 klmt. udaljeni. Ovakova jerlincata ciena neima doduše štetan upliv za deblje i vriednije vrsti dmdjadi s vehkimi troškovi oripreme, ali tim veći ima za manje razvrstbine. Sve dotle, dok se za izvoz jednog metričkog hvata do obližnje ceste plaća 2 for., nemogu se uz sadašnju šumsku pristojbu bez gubitka cjepanice ucjepati, jer na pr. šumska pristojba za metrički hvat jasenovine prvoga razreda iznaša 2 for. 5G nvč. izradbeni troškovi čine 1 for. 50 nove, izvoz 2 fon u svemu dakle 6 for. G nč.; za 11 razred čine troškovi 5 for. 42 nč. i to, ako se drva stave do obale Save, dočim do tržišta (Sisak) narastu ti troškovi na 8 for. odnosno 7 for. 50 nč. Uz ovakove ciene pako ne može se ovo drvo prodati. Da bolje nno\čiti uzmognemo ogrievno drvo, potrebito je dakle prije svega, ustanoviti promjenljivn šumsku pristojbu, koja se ima prilagoditi lokalnim odnošajim i troškovom i/.voza. Po našeu) mnienju inuila bi se sadašnja šumska pristojba za ogrievno drvo, buduć je trošak izvoza od 1 metričkog hvata do Save veći od 1 for., za svaka 2 kilomntra udaljenosti za 15—207o sniziti. Da izvozni troškovi za odaljene šume na šumsku rentu nepovolj.´io djeluju, već je odavno poznato. Da to jasnije dokažemo, evo računskog primjera iz bližnje okolice. Hrastovi vinkovačkog okriižja prodavaju se popriečno za 37 for., dočim su oni iz gradiškog okružja za 35 for. 50 nvč. po komadu, "t. j . za 4%, jeftiniji, što neznatnu diferenciju pokazuje, ako promotrimo, da vinkovački hrastovi glede kakvo(= e najmanje za 207^, nadkriljuju hrastove iz gradiškog okružja; nu mora se ovdje primjetiti, da hrastovi i;^ gradiških šuma jedva polovicu puta do tržišta prevaliti irioraju. |
ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 29 <-- 29 --> PDF |
^ 29 ™ Visoke ciene za ogriev u Hrvatskoj i Slavoniji´mogu se u ol)ce anomalijom označiti, jer BC jedva vjerovati može, da se na tr;^istu mora plaćati motrirki hvat drva sa 8 for., a da 10—15 klmt. odtud udaljeno drvo na Inljacio i hiljade metara neuporabljeno propada i trune. Razumjeva se po sebi, da bi kod ovakovih odnošaja jeftina prouielda od velike važnosti bila za unovčenje toli nukupljene šumske zalihe. I^adalje mondi bi pozornost svi´aćati i na njeke drugo vr^ti drveća, kao sto su topole, jal^^, vrbe, javori i t. d., koje vrsti prividno neuosn toliku korist, da bi mogle prihod šuma povećati. Rečena brzo rastuća drveća, zadovoljna i lošijom stojbinorn, mogu se uporabiti za razne domaće predmete. Poznata su nam dva revira, koja su kroz 3 godine 200—400 for. na godinu davala unovčenjem takova drveća. Uzgoj malih industriataca, kakovih ima medju rumuniskimi i bosanskimi Cigani, bio bi za šumsku blagajnu od znatne vriednosti. Sto se tiče glavnog užitka, to bi očevidno ovaj imao nuiogo veću \ri<^dn().M, kad bi se svake godine za 20 do ´M)^^^^ manje uživao. Budi nam ovaj pomeiuk zato, da sumarenje u slavonskih hrasticih čim prije temeljito popravimo. Njeke primjetbe k obračunavanju prijavnica na temelju priloga D šumskoga zakona od godine 1852. Moram priznati, da ima u zemlji dosta šumarskih činovnika, koji ni^u na čistu s §. 3. pril. D. šumskog zakona, sto se nehi usudio uzt\rditi, da nizani bio prisutan, gdje se dva upravna šumarska činovnika kao vrsiua strukovnjaka nemogoše složiti glede tumačenja zadnje alineje tog §. Jer nara se dne\ice nagomilavaja prijavnico šuiinkih kvarova, koje moramo stranom obračunavati a stranom obračuuauje prei/^pitivati i točnost vlastoručnim podpisom potvrdjivati, nadalje, jer točno ili netočno ohi´ačunavanje sumskdi kvarova u vele zasjeca u ekonomiju na^eg naroda, osobito bivse vojne krajine, gdje su prijavnice o šumskih štetah skoro na dnevnom redu i gdje osobito oćuti bivsi krajišnik teret šumske štete, koja je često, a nepravim obračitnanjem može nastati nemala razlika, pa konačno s razloga uvodno navedenog opisat ću evo u kratko, kako razumnjevam obračunavanje viška t.j. posredne štete kod gradjevnog i tvorivnog drva, koje obračunavanje nije bi reć posve jasno označeno u po. sljednjoj alineji §. 3. priloga D. Ova posljednja alineja glasi naime doslovce: „Bei Zahlungen in ein- und einhalbfachen oder doppeiteu Betrage sind die Mehrbetrage flir dieselben nur nach dem Preise der besten Brennholzsorte zu ve ranschlagen u. s. ^v/´ |