DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Posije toga osokolilo me je i to, sto će se članovi na odredjeni dan sastati
u društvenoj lloliko vremena u ormari! ritaoce iščekivale, da ih prevrnu, ta ima nas hvala
bogu dosta na broju.


Medjutim tiemogu se ni danas otresti bojazni, da je mnogo posla ostavlv\\<)
(.´dboru. Ova skupština bje, pa prodje kao i dosadanje; članovi odo.^e kud
koj´, (.staviv odboru posla pune ruke.


Nepojmim zajednicu, koja na stotine članova broji i cio rad i teret na~
miče na l-.idjn. desetini, zvanicnim radom i onako obterećenirn Ijudem« Pod
saiuim pojmom zajednice razumjevara i zajedničko nošenje družtvenog tereta i
obavljanje s\ib onih posala, pomoću kojih se do družtvenog cilja dolazi.


Udružili smo se da zajedničkim rMoni unapriedimo naše šumarstvo, podhvatili
smo t>oIem posao, kog pojedinci nikada obaviti neće. Ovo poduzeće
i^te velike snnge, a ponajviše rodoljubivo naprezanje.


Naša je otačbina prostrana i plodna njiva. Priroda ju je nadarila obilatim
svojim darom bogatstva i obilja. Tu treba samo vriednih radnika pa eto nnra
gotova blagostanja.


Šume su nara glavno vi´olo iz k ga izviru danas velike glavnice. Ali ncski(
bijmo s uma, da su nam to naši čestiti pi´edci ostavili, da to nije naša
st.ere\Jna. Posjeći ove šume, a neu^g^jati nove ^a naše potomstvo bio bi ne
rostivi giieh i potonja pokolenja im;tla bi pravo smatrati nas kao haračitelje
i zatornike narodnoga dobra.


Na žalost iskusili smo već u \lastitoj kući, što znači zapiistiti šunnv Eno
nam naših krševa, eno bijednog naroda palećeg ])osried gola kama..
Hoće ]i naši članovi svoje zvan]*; i svoju dužnost jednom ])MJjnJtJ?]


J-\y ^ =´)


n ^\ I,


Gorostasno drveće u Kaliforniji.


(Prevod s franceskog.)


S^´e što je iz sjedinjenih država u Americi od uvijek je svraćalo na se
veliku i)ažnju evropskog svijeta. Priroda je obasuhi ove presretno zemlje svakovrstnimi
darovi. Tu no ima nestašnili susjeda, neima ošti-ih p^ditičkih p tanja:
tu je jedan jezik, jedan novac i jedni trgovinski običaji (usanre), nevjerojaina
raznovrstnost zemljišta i podne´ja; tu su rudnici, gdje vSe vadi zlato, srebro,
bakar i druge rude u nnjvećem obilju; tu je kameniti ugalj, antracit i kamenito
ulje u golemoj množini: tu su rijeke, je/era i divne IilivO. A posred svega toga
živi duhovito i rađeno plenie, kojfunu se svnkc godine pridrr.žuje od prilike pet
stotina hiljada evrop-kih i/Sidjenikn. nasoljivajuć daleki zapad. Prema ovom
lahko je pojiiiiii, (bi se tamo pučanstvo neobično brzo nn)oži,


J´rjjt* pedeset, godina grad Nj´goj´k uei-´o-idjašo ni 30,3.000 stanovnika.


Danas broji on više od dva rndijuna; a koliko će g;i brojiti za koji vijek, kad