DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 18 —


tia zakonsku osnovu još deset godiiir. Oiia histovieka „skripta" u Križevci prepisivat
će još sto pokolenja^ a naravno prenieti ee se i u šumar, akademiju
ako ju u obće doživimo. Urednik šumarskog lista pabircit će od sada kao i do sada
po raznih novina, i da sazna i obaviesti svoje štioce oradu imovnih obćinait. d.


Posije ovog dugog razmišljanja zaboravio sam na naš predmet, o kojem
se razgovarasmo ja i poštovani gosp. E. No ja ća se s njime i opet sastati
a kavani! — Večeras ode — nisam ni primjetio kad se je oprostio.


>-x-


Jednog (kana imao sam posla s Kranjci. Bijaše to mjeseca listopada.
Dodjem na kolodvor, al kad tu nadjeni ritav roj naše slovanačke braće. Odmah
sam znao i kud će i sta će. Moj zao duh ili nastavnik (što li je), odmah mi
stavi drugo pitanje.


Evo kako ga je zapreo: „Ti znaš zašto se podigao čestiti radnik od svoje
kuće, a to znam i ja, no reci mi, zar tamo, kud ovi ljudi nagnuše, neima svieta
ki)ji bi znao taj isti posao izradjivati što će ga ovi ljudi raditi?" Nema odgovorim
u kratko, i staneuv o tome razmišljati.


Nakon tog razmišljanja docljoh do zakljtička, da bi se naš seljak u velike
materijalno podići mogao, kad bi priotuu) uz proučavanje ovoga posla ~ mislim
naime na izradjivanje dužice i Ijesarije. Ali gle belaja! Neimarao mi valjanih
zanatlija, da proučavaju naše seljane u poslu te ruke, a mi znamo, da bez
muke neima nauke. Dvojio sam, da bi nas Slovenci htjeli u tom poučiti a još
većnia sam gubio vjera u to, da bi naš .eljak onako ponosit, kako jest kod
kranjca za šegrta služiti htjeo. Konačno dodjnli na tu misao, da bi donjekle
imovne obćiae mogle biti majstori, pak bi se sad mladji naraštaj litjeo odvažiti
na taj zanat.


Bili se mogla ta moja misao obisliniti neznani. Nu uvjeren sam, da bi
ovaj podhvat bio od veliko koristi po naš selja.čki sviet, koji preko čitave zime
nema drugog, posla, nego da troši onu jsrivredu, sto j\i je preko ljeta privređio,
te ostavljam riešenje ovoga pitanja gr-´-^podi, koja bolje ovaćaju ovakove stvari
nego ja.


´4-.


Treći dan posije našo skupštine sjedim u ,Zagrebu". Pred menom moj
kapuciner, a ja uzeh čitati novine. .Što bje u skupštini; jesi li zadovoljan?
zapita me njetko. Kategoričuo odvratih, da sam bio u skupštini. Po volji mi
je odbor, po volji urednik, po ^(dji — s\´e.


Osvjedočio sam se, (la.družlvo dobro stoji,u novčanih sredstvih, a još više
mo radovao izgl-d na još bolj´e materijahm stanje. Malo su me uznemirile one
Martinove to(´-k(>, nu (huias vidim, da su i većim Ijiidem zadale posla. Nije ni
čiulo, mnogo ih je - sedamnaest krupnih. U njekih domaćiii uovinah našao
sam posije s\oga izmirenja, a već i prije toga nadjob utjehe u izvješću vis. kr.
zemaljske \tHle, kad sam razgledao onu skrižaljku o zaostatcih ueućcrauo
šumske odštete kod pojedinih imovnih obćina.