DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1887 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ 11 ^- Upozoriti nam je nadalje ovdje, da se prve ure dana (Kimah iza izhoda kao što i poslieđnje pred zapadom sunca (radi lamanja trakova) nadalje one bli^u podne (radi malene razlike u visini sunca) uemogu upotriebiti za točno iztra/.ivanje dobe. Ali i bez uporabe tablice L i bez velikog raćunanja dade se „Messknecht " upotriebiti za proraćunanje dobe dana; iiko u jednom te istom danu učinimo dva korespondentna opažanja a medjiitim to vrieme podiclimo sa 2. Na pr,; predpostaviv, da smo učinili prvo opažanje prije podne kod visine sunca od 15** a naša ura pokazala dobu od 9h 40´ {= 2h 20´ prije podne). U i4o doba posije podne točnosti radi opetujemo uase opažanje i pazimo na momenat, kada nam se na našem- „Messknechtu" opet pokaže visina sunca sa 15*^, pokaže li nam onda ura dobu od 2?* 25´, to sliedi pravo vrieme iz tih dvijuh opažanja s (2^ 20´ + 27^ 25´): ´2 =- 227./ minus i/.pravak za 30/XI sa 11´ jest srednja (građjanska) doba 2h 11´/s´ mi bi dakle morali našu uru za \3%´ reterirati. Ako li nam ruka nije dovoljno mirna za takova opažanja, onda ćemo dobro učiniti ako „Messknecht " pričvrstimo s odnosnim šarafom, kako ga predočuje slika 5, kojeg ako opažamo iz naše sobe, možeiuo zašarafiti u čep od flaše, te postavimo sve tako na prozor, na koji sunčani traci dopiru. Ofjažamo li pako na polju ili u šumi, tada zašarafimo „Messknecht " u jedan štapić, kojeg onda u zemlju zabodemo. Tim smo izcrpili temu, u koliko nam prostor ovog lista dopušta. Mi posjedujemo „Presslerov Messknecht" skupa sa t. z. „matemaiische Brieftasche", već ravnih 20 godina, te možemo reći, da smo ga tako obljubili, da ga obilazeć šumom često sobom ponesemo, te si njime, buduć prikladan za riešavanje raznih pitanja tako, mnogo interesantnih momenata priredjujemo i s njim vrieme ugodno prikratimo. G. Pausa . Procjena oblikovine. Iz francezkog preveo Pavle Barišić. „Echo Forestier" izvadio je ovu razpravicu iz djela jednoga francezkoga šunmmjera, a ja ju unašam radi njene zanimivost u naš list. Evo što 0 tom piše g, Noirot-Bonnet, pomenuti šumomjer ili kao što njemci kažu „Forstingenieur", označiv predhodno mjeru, koja se razumjeva pod oznakom kubičnoga metra i stera, ili kao što mi po njemačkoj terminologiji kažemo punog i prostornog metra. (Meni se mnogo zgodniji vide ovi francezki nazivi, pa ću ih ovdje i pridržati). Predmet ove i^azprave, govori pisac, radi 0 tom, kako da se iznadje koliko da oblica od stanovitoga promjera ili oboda može stati u okvir jednoga stei´a ili u okvir jodnoga pravokutnika sa stranicami od jednog metra dužine, |