DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 512 — - Godišnji drvni prihod, koji se je iz šumah dobivao, nije bio svake godine jednak, a niti bi se jednakost istoga mogla bez uštrba na gospodarstvo šuma postignuti, i to iz razloga, što se nastojalo rabiti većim dielom suhovrho, prastaro drveće, koje se u onih količinah godimice na prieborni način vadilo, kako si| to tržni i lokalni odnošaji sobom donašali. Tečajem šestgodišnjega obstanka imovne obćine, posjećeno je po izkazib gospodarstvenoga ureda 577.612 m^; koje gradjevnoga, a koje ogrievnoga drva. Od nuzgrednih užitaka spomenuti je samo branje bukove gube, koje je unosilo godimice do 100 for- i iznajmljivanje prava lova, koje je davalo na godinu prihod od 125 for. Na temelju zakona od 11. srpnja 1881. godine, naputka B, preduzeta je iznovična procjena zalihe drva, te pronadjeno, da na cielora posjedu otočke imovne obćine ima 8,922.139 m^ drva. Od te drvne gromade ođpada na ml do drveće 600.522 m^; na drveće srednjega uzrasta 1,913,243 m^] a na staro drveće 6,408.304 m^ Sredstva za trgovinu, dakle šuma sposobnih za špekulaciju, ima ova imovna obćina dosta, Nu s druge strane veoma su nepovoljne komunikacije i obćila, te što ima šumskih puteva, u najgorjem su stanju. 0 razširenju i usavršenju cestovne mreže u pojedinih revirih rekao bi, da najviše gospodarstvena budućnost ove imovne obćine ovisi. Ima bo tuj takovih šumskih priedjela, u koje još sjekira zavirila nije, te poradi nedostatka izvoznih puteva miruju do boljih vremena. Ceste pako zemaljske, a i većina obćinskih, uzdržane su u dobrom stanju. Kraj svega toga, što je izvoz proizvoda iz šume do glavne zemaljske ili obćinske ceste veoma tegotan, i što je udaljenost do glavnih stovarišta kao: Karlobag, Jablanac, Sv. Juraj, Senj veoma velika, nisu prevozni troškovi preveliki. To dolazi pako odatle, što u onih krajevih narod imade malo zaslužba. Transportne ciene najvažnijih šumskih proizvoda od skladišta do Senja jesu popriečno sliedeće: Za 1 kub. talijansku stopu bordunala plaća se 12—14 nč. Za jedan par gredica (7 mi´^/i? cm.) 45—50 nč. Za vesla i vratila toliko puta 5—6 novč. koliko su lakata duga. Za 300 komada bukovih dtiga 1 for. 66 nvč. do 2 for. Za je lan metrički hvat ogrievnoga drva 4 for. 66 nč. do 5 for. 20 nvč. Troškovi izradbe su razmjerno veći od prevoznih troškova, što je sasraa naravno, ako se uvaži, da domaćih drvodjelaca za najviše tražene šumske proizvode: bordunale, vratila, vesla, ddge i t. d. malo imade, već te radnje obavljaju težaci iz gorskoga kotara i Kastva, koje trgovci za se još snubiti moraju. Svakako je to anomalija kod ovoga naroda, koji radi zaslužbe i posla često u daleku tudjinu putuje, što se slabo pođaje zanatu drvodjelca. Obaziruć se nadalje specijalno na svrhu gospodarstva, moći će se ista najprije postići pridržavanjem visokoga uzgoja sa obhodnjom od 120 godina, kao dobe, u kojoj se tekući prirast sa poprečnim izravnuje, te u kojoj prQ^ |