DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 511 -^ Podneblje neupliva na bilje i šume tamošnjih krajeva najpovoljnije. Česta studena bura, duga stroga zima, a razmjerno kratko i prevruće a suho ljeto, te naglo mienjanje topline, štetno uplivaju na, vegetaciju, dapače često ju i sasma osujete. Glavne su vrsti šumskoga drveća u onih krajevib: bukva, Jela i omorika^ te sačinjavaju dielom čiste, dielom mješovite sastojine. Najviše je gleđom na vapneni značaj tla razprostranjena bukva, ona Ea dobroj stojbini raste 120 do 150 godina. Iza bukve najviše je razprostranjena jela, koja u sklopljenih sastojinah svojim drvnim prirastom u veliko bukvu nadmašuje. No u zadnjih 10 godinah opaža se, da ova vrst sve više izčezava, ustupljujuć bukovini svoja mjesta, čemu su uzrokom jedino dosadanje prekomjerne sječe i šumske štete: Grledom na množinu dolazi za jelom odmah omorika, koja u pogledu prirasta, visine i debljine za jelom zaostaje. Kao umetnuto drveće nalazi se kod prije spomenutih vrstih osobito rado bieli javor (Acer pseudoplata-uus), koji se onda veoma odlikuje svojom izpravnošću stabla i visinom, natjecuć se u rastu sa prije spomenutimi vrstmi drveća. Izim toga nalazi se mjestimice hrast gradun, nješto cer, prosti bor, grab, briest gorski, mukinja i brekinja, jasen, lieska, svib, ruj, borovica i druge vrsti gor,skih grmova. Prije je već spomenuto, da se od njekoga vremena znatno opaža, da se jelovina i omorikovina vidljivo gubi, i da bukovina sve to veći mah otimlje. Da je širenje bukve na račun jele i omorike, tih obzirom na tehničku uporabu odličnih vrstih, zaista od štete po financijalno stanje šumskoga gospodarstva, netreba đalnjega razlaganja. Prepriečiti dakle tu naravnu izmienu kultura, mora ponajglavnijom zadaćom biti za dotične interesovane posjednike, dakle za imovnu obćinu. Tome se pako zlu jedino tako na put stati može, da se kod godišnjih doznaka od strane pozvanoga osoblja osobita pažnja na,to obrati, da sklop dotičnih sastojina po njekom stanovitom sustavu jednolično prekinut biva, te da se svako nepravilno i oveće prekinuće sklopa brižljivo izbjegava. Nepravilnim prekinućem sklopa sječi namenjenih sastojina, stvaraju se pojedine čistine, ove otvorene suncožaru. i buduć lišene vremenom korienja, koje kompaktnu suvislost tla održaje, gube na plodovitosti, a vapneni karakter tJa time se sve više iztiče, te tamo prostiju sebi prikladniju vrst drva, bukvu pospješuje. Na onih mjestih pako, gdje se do sada na pravilno i jednoliko prekinuće sklopa malo pazilo, imalo bi se, u koliko to priroda već učinila nije, pomladj´enje umjetnim načinom pospješiti, odnosno popuniti nasadom željenih vrsti drveća. Sve do uključivo 1885. godine osnivalo se je gospodarenje šuma otočke imovne obćine na podatcih segregacijonalnoga elaborata, odnosno registara površina i drvnih gromada. Sječine su se redovito izkolčivale, a na istih se je sjeklo drveće, koje je već svoju fizičnu doraslost postiglo, te se uslied toga i sušiti počelo. |