DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 6 <-- 6 --> PDF |
, — 510 — Radi tegotnoga izvoza drva, imade tamo mnogo ležike (Lagerholz) i vetrom izvaljenih stabala t. z. izvala, koje drvo tamo propada i trune bezkoristno te preostavlja mjesto mladjem naraštaju. U samih „Medinih dolcih" bijasmo na sjecini, gdje se izradjivahu bordunali. Zanimivo je motriti, kojom vještinom i točnošću radnici tešu dugačku ovu gradju, pri kojoj ostavljaju u sredini debla jedan uzki dio od 05 metra cielim obodom stabla neobradjen i neotesan, za da se po njemu kao srednjem promjeru izračuna sva jedrina debla iz kojega je gradja izradjena. Ovdje je i taksator g, Ilijić tumačio slušateljem, kako je na pokusnoj plohi obavljena procjena drvne gromade, kako se je ustanovio prirast i godišnji etat, jednom riečju kakovo je uredjenje i uživanje šuma po novoj šumskogospodarstvenoj osnovi, koju je nedavno visoka kr. zemaljska vlada potvrdila. Što se tiče pobližega opisa gospodarstvenih odnošaja šuma imovne obćine otočke, to je u kratkom iz zapisnika ob uredjenju šumskoga gospodarstva imovne obćine otočke moći napomenuti sliedeće: Površina posjeda otočke imovne obćine broji na temelju segregacijonalnoga elaborata od 1879. god., ukupno 137.658 katastralnih jutara. Od tih odpada na neproduktivno tlo i šumske puteve 1.613 jutara; na čistine 8.285 jut., a šuma zastire ostatak od 127.759 jutara. Giela ta površina razdieljena je na četiri šumska kotara a na 44 čuvarije. I Šumski kotar sa sjedištem u Otočcu, površinom od 25.745 jutara ima 11 čuvarija. II. Šumski kotar sa sjedištem u Kosinju, površinom od 38.172 jutra ima 10 čuvarija. III. Šumski kotar sa sjedištem u Sinjcu, površinom od 26.691 jutra ima 7 čuvarija. IV. Šumski kotar sa sjedištem u Korenici, površinom od 47,291 jutra ima 16 čuvarija. Iz ovih se podataka razabire, da je najveća šumarija korenička, a najmanja otočka. Kod razdiobe šuma na šumske kotare, najviše je mjerodavna bila ta okolnost, da li su dotične šume bliže trga, ili dalje od istoga, odnosno da li su iste šumskoj ti-govini otvorene ili ne. Tlo i gorje nahodeće se na posjedu otočke imovne obćine, sastoji velikom većinom iz kredine formacije, koja izmedju ostaloga zauzimlje i prostor izmedju obijuh Kapela i Plešivice, protežuc se od Senja sve do niže Gospića. Vladajuće kamenje te stvorbe, sačinjava tako zvano kredino vapno. Od Ortaloaa pako kamenja spomena su vriedni još i dolomit, lapor, pješčenjak i konglomerat. Ovo kamenje tvoreć tako zvano prvotno tlo, služi ujedno zdravicom, u kojoj se nalazi i ponješto razdrobljena kamenja ili tankih liaslaga gline. Gornji ili hranivi dio mekote pokriven je humusom. |