DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 45 <-- 45 --> PDF |
.™ 549 — ili ´2, uobi-ažcrijc stcčoiu. rimi.´, da bi se oiti kandidati, koji su vrstnim uspjehom dovršili križevafiki zavod (s predavanjem od 0 ghnmiz´iju) kao zemaljski pito me i wtj~ prije poslali ua godinu dana u praksu i to, pol eodtne u Slavoniju, a pol godine u blv,sn gornju Krajinu, a nakou toga praktieirauja ua dvie godine ´na be5ku visoku školu! _ A to sve misli g. pisac da bi bilo jeftin´ije i sliodnije nego li da se ustrojstvom stolica za šumarstvo i uvedenjem nekih docentu ra, na mudroslovnom fakultetu zagrebačkoga sveučilišta otvore šumarski tečaji! ?! zbirka zakona i naredaba, oduosečih se na šumarstvo i lov, valjanih xa kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, što no ju priredjuje g. F. Kesterčanek u nakladi knjižare „Kugli i Deutscha^´ netom se dotiskuje, te će se već oko nove godine moći u rečenoj knjižari nabavljali. Ovim će se djelom Izpuniti velika praznina naše stručne literature, djelo obsizatl će ,više od deset štampanih araka, a biti će u njemu sadržane sve najva/.uljr po hrvatskoga ,šumara naredbe i zakoni. Pobližje u ostalom, dok samo djelo izadje. 0 uzgoju i njegovanju cvieća i drveća, ovoga je djela izašao netom četvrti sve/>ak, isti sadržaje osim obilja opisa još i 40 liepo izradjenih slika, raznolikoga cvieća, .s\ ršava se pako u njemu opis Ijelanga liiri jednogodišnjega cvieća, a počimlje opis dvogodišnjega cvieča. „Dunkle Punkte m der Bewirthschaftung der slavonischen Eicben- Walder" , naslov )e poduljem Članku, Što no ga g. Kozarac neda^ no objelodanio u llempelovom listu: „Oestcrrciehische Forst - Zcltung^´, cdauak, u kome nam pisac vrlo dr „Die Kastanie and deren Verodlung" jesi mslov vrlo ]>oučnoj i vrieduoj knji/ici, što no lu n(´da\Hf> izd d i knji//ira 8 P()lzelbergera u Meiauu. Ciena joj saiui) U) nove, — a dobi\a se takodjer i u knji/ari W. Furka u Beču. Kako je kostanj dr\o od najveće vižnostj i vricdnnt^tl fakodjer i po naše krajeve — hudi ovime i rečeno djelce pieporučeno. Glasnika hrvatskoga naravoslovnoga- družtva, što no ga uredjuje profesor S I^ru&ina, izišao je })rnj 5. za mjesec i iijau i listopad ove godine sa sliedećiui sadi/ ajem: S, Bru s i na, Apunti ed osservazmni suU ultim^ lavoro di [, Gwyn JellVevs (hne); A, Stenzel, : Han i oanja sa /dvotoslovnoga gledišta. l>ioj b i zadnji za ovu godinu, izaći će joŠ prije nove godine, te će medju ostalim sadržavati Inbliograf^ke novosti popis elanevah i razne družtvene viesti. Raznoliko. K pitanju prostonia šumarskoga đružtva. „Matica IJrvat´^ka" jiozvala je npnuljijući odbo! če fo i ifia slična ku,iize\na družtvn ueiniti — za da se r,iko sva zagiebaek i kijj]Ž<´\na dtuztva ujednu^ pod jednim kro\oin — doćini bi MatiCi sadi- (ventunino svoju dvi^) mu, knjižnicu, podvoibu itd. svim (^stalini diaižlvom ua lazpolaganje .sta\da — tor bi se tuko pnižda uijljepsa piilika i m^hn kupzfn nikom da sc niedjnsolnm upo^nadii i sbliže. — Odb(n^ našeoa diužtva medjufim do sada još nije stvoiio u tom pogledu knnaČni zaključak. ŠnmarsVi državni izpiti u Zagrobu. Dne 15. studena i sliedeće dane, obdržavani u ii Za<:iebn lU ^ai.id) i;ospodaibkogj djuz;t\a}, T. /, viŠl d)Žavni izpiti za šumarsku upra\ u. Č ] a u 0 \ 1 p o \ j c i e n s t v a bijahu i ove godine o p c t p. n. g. M. D u i s t, |
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 550 — k 1% gumar, ravnatelj; M. V r b a u i dj kr. sum. nadzornik te, F. Corđašit? k r. šum. izvjestitelj. — Prijavilo se nkupuo 16 kandidata, od kojlli je mcdjutiin samo iijili 11 pristupilo izpiKi i to ^g. Leo Siptik. Anto; Ivan, B<-lja JastuH, Bcek Ivan, Fodrocj Dragutin, Griinwald Josipa Lepnaić Mirko, La^smau Dragutin, Jieiiiinp^ei Adolf, Szent^yurgyi Ljudevit i Popovic Dušan. — Gosp. Le o Bipc k osposo})lj 1> j e odlikom , slatT´Jij koji se doista a ostal i sauio vrlo sv i rie kandidat idko sgadja jednostavn o Osim g. Šipeka su svi su osposobljeni . kandidati l>ivši pitouici križevačke škole. Pitanja pisnienoga izpita bijahu: 1. Kakove prednosti pružaju mješovite Šumske sastojine u ob(?e, koje vrsti drveća mogu se nsjještio u smjesi gojiti i kako treba postupati takoviini sastojinami ? 2. Na koji način i kojinii sredstvi obavlja se u ob(5e odpronianje giimskih proizvoda? i 3. Kako se razlikuje razsestarenjo na jednake plohe (sjedine) od razšestarenja na razmjerne plohe? Kako postupamo pri jednom i drugom načinu? Koliko šumskih mapa razlikujemo kod sastavljanja šumsko-gospodarske osnove? Šumarski državni izpiti u Ljubljani obdržavani su na dne 4, do 10. stud. o. g Tzpitno povjerenstvo sastojase iz g. M. Hladika, šnmaruika kneza Auersperga u Einodfcu; J. Obereignera, šuruarnika kneza Sclionbureja u Kchuebergu; F. Fictschkc, c. kr. Šumarskoga povjerenika u Ljubljani i IVL Buberla c. kr. j)ovjereniekoga pristava u Litavi. Od sedam prijavljenih kandidata, jn´iocupda 3u izpitn tri^ nu i od ovih je jedan tečajem Izpita odustao^ od preostale dvojice bude jedan odlično a drugi jednostavno osposobljen. Prodaja žirovine i pašarine u gradiških državnih šumahj ob 8. listopada u Novoj Oradiški i to za periodu 188G do 15. rujna 1887. Ukupna ploha iznaša 33.717 jutara, od koje na posavske žurne 18 40(> a na brdske 15.311 jntara odpada. Na dra/bi prodana je sva brdska^ bukova i ponešto hrastova suma za ´i 005 for.^ tako da na jutro po 10 novčića dolazi Sigurno, posve neznatan dobitak, kad se pomisli, (la je bukvica ove godine baš obilno nrodihi; u ostalom, paša je u tili šumah posve loša, te se riedko kada, a i to, pošto — po to proda. Od posavskih hrastovih 1 jasenovih srezova prodano je 1 1.431 jutai´a za 1 "J.IO:^ forinta, po jutru dakle 1 for. b novč., što je sigurno izvrdtna [)rodja, kad se naime uzme u obzir, da je liv slabo urodio i da od gm-njti plohe ji^iva r)0{)0 jntara )ia hrastovUj ostalo pako hve na jasenovu šunm odpada. Nemožemo, a da neiztaknemo, da je jedan jediti i to čis t hrasto v srez Prašni k (1.030 jutara} u kojem je hrv.-slav. sumaisko družtvo ove godine ])ilo, prodan za 5.555 l´or., akoprem nije ni [lolovično urodio; najbolji dokaz, koliko hrastova šuma u svakom pogledu vriedi. Neprodano ostalo je 8 srezova sa (i.9 75 jutara u procieni od 2 880 for.; od tih niau ne l\ sreza radi })obir3.nia ´živa za ogcij prodati mogla, a ostalih 5 vadi slabog uroda. Nu neima dvojbo, da će se naknadno i ti srezovi prodati, tako da če cielokupna dol>it za žirovinu i pašarinu ove godine za gradiški kotar od prilike, 17 000 for, iznašati. —c. Orijaška gljiva. Početkom listopada namjerio se lugar vlastelindt^´a djakovačkog CI 10 Gregauović, u vlayt*4in,:Dkoj šumi zvanoj „Bakunovac" (u području drenjanske (djčiue) ua haš čudesnu i orijaŠku gljivu, (šaljiva ta važila je 8 klgr. ter imaŠe ohjam u obodu klf>buka od L i m. Zovu ju tamct „Zee-gljiva". Oblika je piramidalnoga. Kad jn je lugar našao, mogla je biti do 8 dana stara Uzrastla je bila tik del)la prastarog kitnjaka hrasta na ilovastom tlu. Istu smo gljivu, uz ukusan smok, osani Ijudih jeli do sifa nz čašicu eme djako\Šiine, pjevajući onu našu staru: „Licpa naša, . . S. P—č, I opet ubijen lugar. Početkom stu |
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 47 <-- 47 --> PDF |
™ 551 ^ kti(mu^ar<^nu h imovn(> ^unic. Porinltolj ov^ ;tu),,sk(> tfcfe Md.- Gri,ić iz Plitvicah, VAL da se lugaru 7,a ovo osvoti, .ioroka o.t jn. i^n duu, kad so j(´ u.i V<´C l.ua Mcdjuthn požlo je ipak oružsiu´koj obdodi postaje u Va^aucu, čestitim oružiiikom Mati Dr/ajn i ]\Iati Bnzacn za rukom odknti zloun, tako da je počinitelj zločin sam priznao, ornžnike na mjesto čina i ^djc j(^ truplo bacio, doveo, te omdje kojim je zločin počinio, njima jot okrvljavlj(aio piedali morao. Glavna skupština magj«rskoga šumarskoga društva, obđržavati <5e se o g. dne l´-J prosinca u Budnjjesti u ^e]ikoj dvorani družtvene palice,. Družtvo zaklju(´-uje ljetom rivadesotgodihnjien tvoga obslanka, ter dvadesel i pet godišnjicu izdanja magjarskoga šumarbkoga lista „Erdćszeti Lapok´´. Podzemni požar šume. Počeikom btudcna upalio se n sumi „^laii jai(k´ nrbarne imovne obćinc Jlova, n kotaru križ.konj, aloj kamenog ugljena (mje li možda treset?] Seljaci mi^liSe iz početka, da će uujći sann ngasuuti vahaij nu kad &u počeli kopati oko požarišta, dobila je \atra tek odu&ka, te se poSela joŠ jače Širiti. Kotarska oblast odredila je medjutitn shodna, da se i^ozar ugušio. I^ova odlika raka u Bosnoj. T^ist ,,Wieuer Landwirtschaftliclie Zeitung" , donio je nedavno viest, da je u njekom potoka okrtižja visockog u Bosnoj, nadjena nova odlika raka, koja se od do sada pozuatni odlika time razlikuje, da imade noge i štit crvene boje — kako to inaće samo a kultanih raka vidimo, kao Što i time, što ljube svjetlo — ostavljajući i po bielom danu pukotiue i rupe u kojih životare —doeim obični raci, kako znamo tminu ljube. Ovi da raci zajedno sa običnimi i u istih voda obitavaju. Šumski požari u sjevero-amerikanskih sjediujenili država, prouzrocuje glasom amerikanskih izvještaja, pop^rečno na godinu šteto u vriednosti 300 milijuna dolara. — .Svota kojom bi se mogli pokrif:i kamati svijuh državnih dugova — svih civiliziranih država svieta. Stare topole. Oitamo u ,,Oav-teutlora" : U botaničkoj bašti. u Dijonu imade jedna E*opulus nigra, koja uz visinu od 40 metara, neposredno nad zemljom obod od 14 metara imade. Deblo šuplje je do prvih velikih grana, a šupljina izpunjena je cenuiritom. Obod krošnje uvjeri TO metara. Starost ovoga drva cieue na više od 300 godina. U Vratislavi pako, imade takodjcr u botaničkoj bašei jedna topola, kojoj je starost opi´cdieljena pomočju svrdla na 250 godina. Obod debla, iznaša 6-5 metara, visina 20 metara. Stablo poyve je zdravo, a raste neposredno nad starim obkopom tvrdjave. Hranivost divljaćine. Polag iztraživanja profesora Haberkorna, jest hranivost divljaeine prema hrnuivosti inakog mesa veoma velika jer u 100 funti jnesa nalaze , se sliedcče količine bjedančevnih tvarih; u govedini 20, teletini 19\´,^, jarčetini 16^2, svinjetinji 16 funti, nasuprot pako u zecevini 23Y2 funti. Goi-ivost raznih vrstila goriva. Vadimo iz „Zentralblatt fttr Hoklndnstrie" : Označimo U gorivost ihti gorivmi snagu grabovine sa 1000, to onda iznaša razmierno gorivost javorovine 1011, bukovine 0G6, hrastovine 960, j;-´senovinc 866, brezovine 60 7, jelovine 690, jalsevinc 600, topolovlne 570, vrbovine 508 iliti driigimi riečmi: I komad grabovine iie.ade toliku gorivost kao sto 0-99 clielova javorovine ili l´Oo diela bukovine, ili i´Ol diela lirastoviuc, ili M S diela jaseuovine, ili 1-17 diela bre zovine, ili 1-43 diela borovine, ili 1´45 diela jelovino, ili PG7 diela´jaiševinc, ili V75 dieia topolovinc ili 1 99 diela vrbovine« Kod prispodabljanja gorivosti di´va sa gorivosču kamenog ugljena, ustanovljeno je. da 3 ´/, prostornih metara grabovine toliku gorivost imadu, koliko SO^*/^ centi ka menog ugljena, 3´/^ prostornih metara bukovine toliko, koliko 19% ^ centi kamenog ugljena, a S\,. \n-olt yh\]i ujetara hrastovine tolilxo, koliko 18 centi kamenog ugljena. |