DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1886 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 508 ~ najljepše na^šumaru Zobundjiji na izkazanom prijateljstvu i uslugi, oprostismo se s njime on kraj Kapele, te nastavismo put naš dalje ito predvodjeni sumaran brinjskoga kotara, po Miji Kriškoviću. Spustiv se sa najviše točke kolnoga druma na Velikoj Kapeli od 887 met. nadmorske visine, imadosmo divni vidik na Jezerane i Križpolje, koja mjesta okružuju susjedne gore, — liepo nam se prikaže „senjsko bilo" — jednom riečju naravni čar i liepota toga gorskoga priedjela ostaje mnogome putniku u trajnoj uspomeni. U šumariji brinjskoj, koja je po svom položaju već više pristupna trgovini i prometu sa drvarskom robom, izradjuje se toli gradja i laktovina svake vrsti u većem obsegu. Tu vidismo od jelove gradje bordunala razne dimenzije: najjačih od 60—65 cm.; najmanjih 30—40 cm. promjera, a sa povoljnom duljinom obično od 8—10 i 12 metara. Na temelju odobrenoga sječnoga reda unovčuju i prodadu se drva trgovcem uslied. naknadne iznsjere, t. j , trgovac plati svu sirovinu, iz koje je izradio robu, a to mnogo otegoćuje poslovanje šumara, jer se svaki komad mora mjeriti. Iz bukovine prave dužice, vratila i vesla. Dimenzije ovoj robi jesu sliedeće : , . 1, Diižice od 80—125 cm. duljine, „ „, 1—2´5 „ debljine, ,, „ 10 — 16 j, širine. 2. Vratila mjere trgovci jošte na lakte (70 cm.) dimenzije su: od 2—5 metara duljine a V« i ^´VsCi cm. promjera. 3. Vesla od 4—12 lakata duljine i to sa: % cm gornje debljine, 16—16 cm. doli širine i 3—4 cm: debljine. Kod vratilah je odpadak 2—3 puta, a kod pravljenja vesala 2—4 puta veći od samoga kub. sadržaja izradjene robe. Za stanovite dimenzije i vrsti laktovine i vesala, dade se ustanoviti odpadak, koj zavisi o kakvoći i svojstvu ciepanja, i koj je veoma važan za trgovinu, a da se ne učine prevare. Dužice i vratila putuju najviše na otok Maltu i Afriku, te iz vratilah grade tamo stanove, vesla pako razašilju se na sve krajeve, nu najviše u Francezku i Grčku. Silni tovari te gradje, i napunjenja kola zatvarahu nam često put, kojim se provezosmo, sve dok stigosmo u Brinj oko 4 sata poslie podne. Tamo nam dodje u susret i pozdravi nas najprijaznije od strane imovne obćine otočke nadšumar gospodin Šandor Pere, taksator Dušan Ilijić, zatim šumari g. Giirller, Lasmann, Šipek, Arčanin, Guteša, jednom riečju skoro svi šumari slavne te imovne obćine. — U Brinju kao i u Brlogu bijasmo počašćeni i gostoljubivo primljeni, toh od brinjskoga šumara kao i imovne obćine otočke, koja nam od sada počamši kao gostovom svojim na svih izletih i važnijih |